Čeka nas puno toga novoga i na planu prehrane...
 FOTOGRAFIJE: NASTASIC GETTY IMAGES
Živim.hr
Živim.hr
Što ćemo i kako jesti

Stižu klimatarijanci i postbiotici: Ovo će biti glavni prehrambeni trendovi u 2021.

31. prosinac 2020.
Pogled u blisku budućnost kaže da ćemo jesti zeleno i brinuti se za klimu. U trendu će biti ljuti okusi, alge, on line satovi kuhanja, kulinarski kompleti...

 U godini u kojoj smo silom ili milom mijenjali životni stil, promjene su doživjele i prehrambene navike. Više jedemo kod kuće i kuhamo, okrenuli smo se namirnicama koje jačaju imunitet i općenito zdravijim prehrambenim izborima. Trendovi u godini pred nama, predviđaju nutricionisti, idu dalje u tom smjeru – naglasak je na biljnoj prehrani i lokalnom uzgoju, tehnologija će omogućiti proizvodnju novih namirnica, a shvaćanje plate promijenit će se iz temelja.

Jeste li klimatarijanac?
Proizvodnja hrane značajno utječe na klimatske promjene, procjenjuje se da stvara čak četvrtinu globalne emisije stakleničkih plinova. Ali, naši prehrambeni izbori mogu pomoći u suzbijanju učinka na klimatske promjene.
Tzv. klimatarijanska prehrana usmjerena je na smanjenje ugljičnog otiska pojedinca. Bazirana je na biljnim namirnicama, organskim i lokalnim, uzgoju koji štedi zemlju te na manjem bacanju hrane. Smatra se da će biti jedan od glavnih prehrambenih trendova 2021. Prema studiji koju je nedavno provelo Sveučilište Yale, čak 94 posto Amerikanaca voljno je jesti više biljnih namirnica, a više od polovice htjelo bi jesti manje crvenog mesa.
Za uspješno smanjenje ugljičnog otiska treba razumnije kupovati – proizvođači hrane koji misle na klimu sudjeluju u projektima kao što je Cool Food, koji pomažu kupcima da odaberu i naruče obroke koji ostavljaju manji ugljični otisak. Očekuje se povećanje broja zainteresiranih proizvođača, restorana i cateringa.
U godini u kojoj su mnoge obitelji i pojedinci kuhali kod kuće, postali smo svjesniji kuhinjskog otpada i količine hrane koju bacamo te moralnih i financijskih posljedica. Konzultantska tvrtka Baum + Whiteman predviđa da će se borba protiv bacanja hrane u 2021. zaoštriti, a doniranjem prekomjerne hrane aktivnije će se u nju uključiti i brojni restorani i hoteli i to pomoću novih aplikacija koje će izravno povezivati ugostitelje s građanima iz susjedstva kojima je potrebna pomoć.

Postbiotici
Da, pročitali ste dobro, na scenu stupaju postbiotici. Već su se udomaćili u rječniku i u prehrani prebiotici (hrana za probiotske bakterije) i probiotici (probiotske „dobre” bakterije ključne za optimalno zdravlje crijeva), a sada dolaze postbiotici – metaboliti ili krajnji produkti fermentacije koju u crijevima pokreću probiotici. Istražuje se protuupalno i antioksidativno djelovanje postbiotika te se pokazuje da i oni mogu pomoći poduprijeti imunosni sustav i pojačati barijeru u crijevima.
Postbiotici su prisutni u namirnicama koje sadrže probiotike, kao što su kefir, kiseli kupus, kimchi, beskvasni kruh. No, budući da nisu živi, njihova primjena je lakša i može biti raznovrsnija od primjene živih probiotika. U 2021. vidjet ćemo postbiotike u formi suplemenata, ali i kao dodatke prehrambenim proizvodima.

Kava kod kuće
Sada kada otprilike trećina svih zaposlenih radi od doma, kavu u kafiću zamijenila je kava iz vlastite kuhinje. Uz sve te Zoom konferencije, telefoniranja i rad na računalu brzo se pokazalo da mnogima šalica turske ili „nesice” više nije dovoljna.
Nedavno istraživanje njemačke tvrtke Melitta pokazalo je da je 45 posto sudionika počelo koristiti drugačiju metodu pripreme kave od one u 2019. godini, a 46 posto pokazalo je zanimanje za usavršavanje u pripremanju kave. Više se kupuje kava u zrnu, primjerice, prodaja Starbucksove pakirane kave u zrnu skočila je 17 posto u zadnjem tromjesečju 2020.
Porastao je interes potrošača za preljevima, kremama i mikserima za pjenu, a očekuje se da će u 2021. biti spremni dodatno uložiti u šalicu ukusne kave. Osobito se mlađi kavopijci vole igrati s okusima kako bi postigli okus što sličniji okusu omiljenog napitka iz kafića.

Umjetna inteligencija kreira vegansku hranu
Američka tehnološka prehrambena kompanija Perfect Day pomoću umjetne inteligencije kreirala je protein za koji tvrde da je identičan mliječnom proteinu, ali je potpuno veganski. I s njim je moguće, kažu, napraviti sladoled bez životinjskih proteina, ali s okusom kao da ih sadrži. Sljedeći korak bit će im kremasti sir s veganskim proteinima.
Poduzeće Eat Just je pomoću umjetne inteligencije proizvelo namirnice koje ne sadrže jaja, a po svemu su slične onima s pravim kokošjim jajima. Upotrijebili su protein iz zlatnog graha, a rade i s proteinima iz graška, sa sokom od kupusa i ananasa kako bi stvorili biljne inačice namirnica koje inače imaju sastojke životinjskog porijekla.

Mikrozelenje
Mikrozelenje, odnosno klice povrća kao što je mrkva ili brokula, nije novost, ali apetit za njim stalno raste, pa se očekuje da će u 2021. doživjeti eksploziju. Ono nije samo ukusno i lijepo za vidjeti kao ukras na jelu, nego je i puno hranjivih tvari – u jednakoj količini može imati i do 40 puta više nutrijenata od zrele biljke. Klice možete i sami uzgojiti ako naručite komplete za sadnju i uzgoj kakvi dobivaju na popularnosti iz dana u dan. Već za sedam dana možete imati žetvicu.

Kelp je novi kelj
Morske alge, među kojima je i kelp, hranjiva smeđa alga, tradicionalna su namirnica u kineskoj, japanskoj ili korejskoj kuhinji, a polako se probijaju i u srednjostrujašku zapadnjačku kuhinju. I do sada su se mogle kupiti sušene alge, no upućeni tvrde da počinje godina u kojoj će zvijezde, barem u SAD-u, biti svježe alge, koje su pune zdravih sastojaka. Njihov uzgoj je više nego održiv – od klice do biljke visoke četiri metra kelp naraste u jednoj sezoni, ne treba mu gnojivo, a pored svega, pročišćava vodu u kojoj raste.

 
Satovi kuhanja na daljinu
Svidjelo vam se to ili ne, Zoom u 2021. neće nikamo otići, štoviše, ući će i u kuhinje. Druženja i događanja još su na pauzi, pa se predviđa da će se virtualni tečajevi kuhanja, kakvi su se pojavili proteklih mjeseci, nastaviti i u novoj godini.

Kompleti za pripremu obroka
Iako su do sada manje-više svi naučili pripremati barem jednostavna jela, pogodnosti koje pružaju kompleti za pripremu obroka neće se moći zanemariti niti u 2021. Uz potrebne namirnice, sadrže i dekoracije, posude za pripremu i slično, pa se predviđa da će se više kupovati i naručivati, i kompleti za ručkove/večere i oni za slastice.

Kombucha u alkoholnim pićima
Kombucha, azijski pjenušavi čaj koji se dobiva fermentacijom istoimene gljive, smatra se zdravim napitkom i „eliksirom života”, a sada se probio i na police s alkoholnim pićima i sve je više novih alkoholnih pića koja ga sadrže. Predviđa im se uspjeh kod kupaca usmjerenih na wellness, jer ne sadrže
gluten, ludo se pjene i navodno sadrže probiotike.

Sasvim nove plate
Mesne prerađavine i sirevi više nisu zvijezde plata. U 2021. vidjet ćemo kako se sva moguća hrana – od palačinki do gumenih bombona – poslužuje na pladnjevima. Prema Pinterestu, pretraživanje pojma „plata za doručak” povećalo se 400 posto, „desertna plata” 300 posto te „plata s bombonima” sto posto.

Pikantno umjesto umamija
Prehrambeni trendseteri tvrde da u 2021. neće biti mjesta za bljutavu hranu. Umjesto uravnoteženog i ugodnog umamija predviđa se (zar opet?) povratak okusa koji žare i pale. Po internetu raste pretraživanje pojmova kao što su „recepti s jalapeño paprikama” i „ljuta jela s medom”. Trendovskim ljubiteljima ljutog trebat će puno hladne kombuche da smire trnce u jeziku.

 

 
Bit će manje restorana
Ljudi će i u 2021. puno kuhati i jesti kod kuće, pa će pred restoranima biti dva velika izazova: kako ostati u poslu i kako stvoriti toplu i ugodnu atmosferu uz pridržavanje epidemioloških mjera. Broj restorana sigurno će se smanjiti. Baum + Whiteman predviđaju da će se fast food, drive-thru i restorani koji dostavljaju hranu potpuno oporaviti do 2022., a restorani u kojima se sjedi i jede najranije 2024. godine. I najrazvikaniji chefovi morat će se prilagoditi novim trendovima, pa će se s otmjenih jela morati prebaciti na comfort food.

Teme
Linker
14. siječanj 2021 08:51