Mediteranska prehrana dosljedno se rangira u sam vrh najboljih opcija prehrane, još od prvog velikog istraživanja sredinom prošlog stoljeća o riziku za srčane bolesti, a velika joj je prednost što ju je lako provoditi. Na renomiranoj platformi U.S. News & World Report, koja svake godine rangira razne dijete širom svijeta, mediteranska je prehrana već četvrtu godinu za redom proglašena najboljom. Status broja jedan dodijelio joj je tim vrsnih nutricionista, liječnika i savjetnika čiji je cilj pružiti pouzdane i znanstveno dokazane informacije i prehrambene smjernice.
No, u novije vrijeme gotovo planetarnu popularnost dobiva i nordijska prehrana, kao model nastala na Sveučilištu u Kopenhagenu u suradnji s osnivačem Nome, restorana s dvije Michelinove zvjezdice u Kopenhagenu, a temelji se na tradicionalnoj prehrani u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Grenlandu i Islandu. Obje dijete smatraju se europskim dijetama, a kako se slažu i kako se mogu iskoristiti za zdravlje, nedavno su istražili naši autori dr. Željko Krznarić, Irena Karas, Dina Ljubas Kelečić i Darija Vranešić Bender iz Zavoda za internu medicinu Kliničke jedinice za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i mini pregled objavili u Frontiers in Nutrition. Tema "Mediteranska i nordijska prehrana: pregled razlika i sličnosti dvaju održivih prehrambenih obrazaca koji promiču zdravlje" bila je dio znanstvenog programa i pozvanog predavanja na kongresu Europskog društva za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) održanom u Madridu 2019. godine.
Koja je dijeta bolja za zdravlje
Još nema odgovora na pitanje koja je prehrana bolja za opće zdravlje. Prema istraživačima, iako longitudinalne epidemiološke studije podupiru pridržavanje mediteranske prehrane kao načina sprečavanja kroničnih bolesti, nordijska prehrana još uvijek treba više takvih studija. No, nije posve iznenađujuće da postoji više dokaza o zdravstvenim prednostima mediteranske prehrane - istražuje se duže vrijeme. Istraživači također spominju da su neke studije koje su zajedno proučavale dvije vrste prehrane zaključile kako nordijska prehrana ima potencijal da bude jednako povoljna za neke ljude.
- Pregledali smo studije koje su uspoređivale učinke obje dijete na ljudsko zdravlje, što je pokazalo da je veće pridržavanje nordijske dijete povezano s nižom smrtnošću svih uzroka i kardiovaskularnih uzroka i nižom incidencijom invaliditeta. Ove studije pokazuju da nordijska prehrana može imati jednako blagotvorne učinke kao mediteranska - pišu istraživači. Studije koje su istraživale nordijsku prehranu otkrile su da može smanjiti sistolički i dijastolički krvni tlak te utjecati na normalizaciju razine kolesterola u krvi. Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je potvrdila kako i mediteranska i nordijska prehrana mogu smanjiti rizik od razvoja različitih vrsta karcinoma, dijabetesa tipa 2 te bolesti srca i krvožilnog sustava.
Sličnosti i razlike
- Mediteranska i nordijska prehrana dijele više sličnosti nego razlika - pišu autori studije.
- Obje dijete temelje se na tipičnoj lokalnoj i sezonskoj hrani, dijele slične prehrambene preporuke temeljene na prehrambenim načelima temeljenim na biljkama i orijentiraju se na zaštitu okoliša i održivost - kažu. Veliki naglasak u obje ove prehrane je smanjena konzumacija mesa, umjesto kojeg se jede riba (omega-3 masne kiseline) i više povrća, cjelovitih žitarica, organskih sezonskih proizvoda kad god je moguće, dok se prerađena hrana gotovo posve zaobilazi.
U nordijskoj prehrani druge ključne namirnice su divlje šumsko voće, kupus, jabuke, kruške, korjenasto povrće, izvorna riba i drugi morski plodovi, divljač, ulje uljane repice, zob, raž, sirevi i fermentirano mlijeko - sve to ima svoje jedinstvene zdravstvene prednosti, iako autori istraživanja podsjećaju da jedna izolirana komponenta prehrane ne odlučuje nužno o njezinu holističkom potencijalu. U mediteranskoj prehrani smjernice upućuju na sezonske namirnice, žitarice, povrće i voće te mliječne proizvode s niskim udjelom masti uz samo nekoliko obroka ribe ili bijelog mesa tjedno. Detaljniji pregled ova dva tipa prehrane uključuje i nešto drukčiji unos makronutrijenata koji trebaju pridonijeti dnevnom unosu energije. Mediteranska prehrana osigurava 37 posto energije iz masti, 15 posto od proteina i najmanje 43 posto od ugljikohidrata. Nordijska prehrana osigurava 25-40 posto energije od masti, 10-20 posto od proteina te 45- 60 posto od ugljikohidrata.
Što su zaključili
Autori zaključuju da se obje dijete mogu provoditi ili izmjenjivati. Međutim, potrebne su još dodatne studije o nordijskoj prehrani jer nije još dovoljno istražena, kao što je slučaj s mediteranskom prehranom.
Želite prijeći na mediteransku prehranu? Ovo je šoping lista za početnike - preporodit ćete se