Proteini nam pružaju osjećaj sitosti, daju energiju, izgrađuju i obnavljaju mišiće, sudjeluju u procesiranju nutrijenata, jačaju imunitet i imaju niz drugih funkcija od presudnog značenja za normalno funkcioniranje našeg organizma. Sačinjeni su od aminokiselina koje predstavljaju gradivni materijali za tjelesna tkiva, uključujući krvne žile, mišiće, kosu, kožu i nokte. Uključeni su i u proizvodnju enzima i hormona koji omogućuju normalno funkcioniranje tijela.
Neke aminokiseline naše tijelo može sintetizirati, ali takozvane esencijalne aminokiseline moramo unijeti u naš organizam putem hrane. Izvori životinjskih proteina, poput mesa, ribe, mlijeka i jaja sadrže svih devet esencijalnih amino kiselina za razliku od većine biljnih izvora proteina koji nemaju cijeli “komplet” aminokiselina i to u odgovarajućoj količini (uz iznimku soje). Stoga je vrlo važno u prehranu uključiti različite izvore proteina kako bi tijelo dobilo sve potrebno.
Koliko nam je proteina potrebno
Da bi se odredilo koliko je proteina nekome potrebno na dnevnoj bazi treba uzeti u obzir nekoliko elemenata, među kojima su i učestalost tjelesne aktivnosti te funkcioniranje probave. Ipak, postoje neke opće preporuke o preporučenom dnevnom unosu proteina, a to je 50 do 62 g dnevno za odrasle muškarce i žene, što bi trebalo biti dovoljno da se spriječi manjak proteina u organizmu. Taj broj može ići do 140 grama dnevno za muškarce i 110 grama za žene, što je više od preporučenog, no još uvijek unutar dopuštenih granica. I tu bi trebalo stati jer prevelik unos proteina može biti itekako štetan s obzirom na to da se povezuje s razvojem bubrežnih bolesti, zatvorom i povećanim rizikom za razvoj raka.
Ove upozoravajuće znakove da možda pretjerujete s unosom proteina nemojte zanemariti:
1. Loše raspoloženje
Ako se već duže vrijeme budite neraspoloženi, možda pretjerujete s unosom proteina. Naime, ako jedemo previše proteina, obično ne konzumiramo dovoljno ugljikohidrata, što je tipično za dijete s visokim udjelom proteina i drastično smanjenim unosom ugljikohidrata. Naš mozak pokreću upravo šećeri iz ugljikohidrata.
Rješenje: primijetite li da ste izbacili iz prehrane previše ugljikohidrata u korist proteina, to ne znači da morate odmah pojesti pizzu kako biste popravili svoje raspoloženje. Radije posegnite za složenim ugljikohidratima, kao što su voće, jogurti, smeđa riža i cjelovite žitarice. Izbacite s jelovnika prekomjerno rafinirane ugljikohidrate jer vas oni mogu učiniti usporenim i neraspoloženim.
2. Mozak vam 'ne radi'
Možda vam se u poslijepodnevnim satima čini da vam mozak više ne radi i da vam je hitno potrebna kava da se razbudite i dođete k sebi. Možda nije stvar samo u pospanosti i umoru već je uzrok višak proteina u vašem organizmu, odnosno manjak šećera. Ugljikohidrati su glavni izvor energije za mozak i ako ih nema dovoljno u tijelu, sposobnost koncentracije ne može biti na visini.
3. Debljate se
Točno je da prehrana s visokim udjelom proteina može pružiti osjećaj sitosti, no pretjerate li s količinom proteina, to bi se moglo negativno odraziti na vašoj liniji. Veća je vjerojatnost da do toga dođe ako pretjerujete s unosom životinjskih proteina ili pijete previše proteinskih shakeova.
Meso često znači dodatnu masnoću i kalorije, a s vremenom će to dovesti i do debljanja. Kako biste to izbjegli, nastojte uravnotežiti obroke tako da sadrže proteine iz nemasnog mesa, cjelovite žitarice, voće i povrće. Glavno pravilo neka bude: pola tanjura voća i povrća, jedna četvrtina proteini i jedna četvrtina ugljikohidrati iz cjelovitih žitarica.
4. Probava vam je spora
Unosite li u organizam previše proteina, to može usporiti vašu probavu jer s povećanim unosom proteina obično ide i smanjen unos vlakana prisutnih u žitaricama i povrću i voću. Uz obaveznih 25 g vlakana dnevno, bilo bi dobro svakodnevno popiti neki probiotik kako bi se probava vratila u normalu.
5. Stalno ste žedni
Još jedan znak da možda pretjerujete s unosom proteina je stalna žeđ. Da, prevelika količina proteina može uzrokovati blagu dehidraciju. Do nje dolazi zato što bubrezi rade prekomjerno kako bi izbacili višak proteina kao i dušik koji nastaje tijekom razgradnje proteina.
Rješenje? Naravno, pijte više vode i smanjite unos proteina. Nemojte zanemariti ovaj znak jer s vremenom može doći i do stvaranja bubrežnih kamenaca koji također mogu biti posljedica visokoproteinske prehrane.
6. Imate neugodan zadah
Jeste li možda primijetili da se, kad se vi smijete, nitko drugi ne smije? A vaši kolege odmiču glavu kad moraju s vama razgovarati? Loš zadah je uobičajena nuspojava osoba koje su na Atkinsonovoj dijeti jer prekomjerna konzumacija mesa zaista uzrokuje loš zadah.
Naše tijelo i mozak pokreću ugljikohidrati i kad ih nema dovoljno, tijelo kao pogonsko gorivo počinje koristiti masnoće, a pritom dolazi do stvaranja ketona kao nusprodukta. Od njih vaš zadah može imati miris acetona.