Izazovna vremena donose izazovne situacije i pokušaje traženja najboljeg mogućeg rješenja. Koliko god bilo teško i neizvjesno ovo vrijeme, svakom minutom pokušavamo pronaći što bolji model za ublažavanje već vidno nastale štete bez konkretnih aduta u rukavu. Iako vrlo nesigurni u ishode i razvoje događaja koristimo sva poznata provjerena oružja i za sada nam to kao vrsti relativno dobro polazi za rukom.
Ova naša kolektivna borba pomalo podsjeća na borbu protiv čudovišta iz nekog SF filma koje odolijeva svoj ispucanoj municiji, ali unatoč tome pronalazi snagu za učiniti još jedan korak. Ipak, uvijek sve dobro završi jer se povećanjem broja boraca i ispucanih metaka različitog kalibra, čudovište ipak pokori i nastrada. Možda zvuči nestvarno, ali složit ćemo se svi da nam je život upravo postao “nestvaran”. Ono što ja mogu učiniti u ovoj situaciji je prenijeti znanje i činjenice koje mi se čine prikladnima za ovaj specifični trenutak.
Znanja koja postoje i koja odgovorno mogu prenositi su znanja o prehrani u mirovanju (boravak u zatvorenom prostoru), znanja o prehrani u doba prehlade i gripe (s ciljem podizanja imuniteta) i znanja o prehrani za vrijeme raznih infekcija. Budući da ne znamo koju ćemo kartu izvući i koja adresa nas čeka, ovaj tekst sadrži integraciju sve tri postojeće smjernice s naglaskom na pojedina stanja.
Osnova prehrane
Smanjeno kretanje i nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti značajno umanjuje naš energetski izdatak. Za neke je to 200, a za neke i do 1000 kalorija manja energetska potrošnja na dan, ali teško je procijeniti koliko je to hrane i koja je to hrana. Međutim, trebamo pokušati osigurati ono što našem tijelu treba s naglaskom da toga bude u dovoljnim količinama.
Vjerujem da nećemo pogriješiti ako nam baza i osnova prehrane bude voće, povrće i mahunarke. Za razliku od ostale hrane ove tri skupine obiluju vitaminima, mineralima, dovoljnom količinom ugljikohidrata, masti i bjelančevina, ali i fotonutrijentima odnosno “ljekovitim dijelovima hrane”. Sva ostala hrana jednako je dobra, ali ne bi smjela dominirati u odnosu na ove tri skupine. Može se pripremati, ali je poželjno prvo osigurati ove tri skupine.
To je važno zato što svi nabrojani sastojci direktno sudjeluju u kemijskim reakcijama u tijelu, ali ne kao glavni glumci nego kao organizatori scene. Ako nema mikro sastojaka hrane u našem tijelu kemijske reakcije su usporene ili onemogućene pa sve ono dobro što se treba dogoditi se ne dogodi. Međutim, voće, povrće i mahunarke su energetski rijetke što znači da u velikom volumenu imaju malo kalorija. To je iznimno dobro za ovakve situacije jer s puno hrane uspijevamo kontrolirati glad, a ne unosimo previše kalorija. Ako želimo podržati imunološki sustav, napraviti prevenciju, smanjiti mogućnost da virus agresivno napadne naše tijelo te smanjiti ispoljavanje simptoma važno je osigurati sve ono što pogoduje obnovi imunološkog sustava.
Podizanje imuniteta
Virus nažalost ne možemo pobijediti nikako drugačije nego da ga tijelo što prije detektira i da što prije i efikasnije krene u proizvodnju imunoloških stanica za njegovo deaktiviranje. To se ne može napraviti unaprijed jer svaki virus pa tako i ovaj dovodi naše tijelo u stanje da mora proizvesti vrlo specifično i individualno oružje, a to se može tek kada s njim stupimo u kontakt i kada ga upoznamo izbliza.
Ono što možemo napraviti je podići imunitet na što veću razinu. Hrana koja je trenutno dostupna (iako postoji mišljenje da se trenutno ne može nabaviti što nipošto nije istina) su naranče, limuni, jabuke, kivi, jagode, šparoge, brokula, cvjetača, salata, mrkva, cikla, selen, batat, tikva, crveni i bijeli luk, kupus, prokulice, smrznuto bobičasto voće, suhi slanutak, polugrašak, leća, grah. Također, tu su i smrznute mahune, bob i grašak. Sve navedeno je idealno upravo za ovo vrijeme. Savjet je jesti što više voća, čak i do 750 grama na dan, povrća oko 300 g (prije kuhanja), 150 grama svježeg povrća (lisnatog), 200 grama plodastog i 50-100 grama mahunarki bi trebalo biti na našim tanjurima svakog dana.
Što se tiče voća, od njega ćemo izvući najviše ako ga serviramo ujutro za doručak, prije svega ostalog. Netko voli kašasti sok, a neko cijeđeni, ali većina voli svježe narezano voće u komadu. Zdjela voća za prvi obrok u danu iznimno je dobar izbor. Vlakna stimuliraju probavu i izazivaju pražnjenje crijeva, čime se povećava dinamika izmjene tvari, a redovna stolica znak je da smo na dobrom putu.
Odlična vitaminska i pomalo ljekovita injekcija je sok od voća i korjenastog povrća kao što je jabuka, naranča, cikla i mrkva. Može se dodati i komad korijena selena, grejp ili kivi. Bilo koja kombinacija nudi aktivne sastojke otopljene u vodi što je jedan od prihvatljivijih oblika pripreme hrane. Ako ćemo s nečim pomoći našem imunitetu onda je ovo najbolje što možemo učiniti za sebe u ovom trenutku.
Što je s vitaminom C
Postoje i naprednije preporuke poput korištenja dodataka prehrani, ili onoga što se danas naziva “superhrana” što i nije baš legitimno. Primjerice, vitamin C u obliku dodataka. Veće doze i do nekoliko grama smanjuju vrijeme trajanja bolesti za otprilike 20 posto. Međutim, u velikim dozama nije potpuno siguran jer može izazvati proljev i/ili krvarenje u želucu. Dio ga svakodnevno možemo ostvariti unosom voća i povrća (bobice crnog voća, šipak, jagode, limun, naranča, grejp, brokula, kupusnjače), a dio možemo koristiti u obliku dodataka, ako se zarazimo ili ako smo sigurni u kontakt sa zaraženom osobom. U tom slučaju koristimo ga kao terapiju, a ne kao preventivu.
Vitamin C je antioksidans, blokira oblik štetnih tvari koje zovemo slobodni radikali, ali nije jedini, a ima ih raznih vrsta u voću i povrću. Kao što sam prije napisala, bolje je pucati iz različitog oružja nego sve staviti na jednu kartu. Ako začinimo jelovnik s mrkvom (kuhana, svježe ribana na salatu i pečena, dinstana), rajčicom (svježa, kuhana), tikvom (kuhana, pečena), obojenim voćem (sokovi, smoothieji, svježe) uistinu smo osigurali dosta različitih oblika tvari za poticanje obnove imuniteta.
Jednom kada se zarazimo imunitet se troši jako ubrzano. U tom trenutku brže će se obnavljati ako nam je u tijelu sve spremno za to stanje. Dakle ako do zaraze dođe osnovna pravila su ista. Ono što nadodajemo je češća primjena energetski bogate hrane u danu jer se i energetski izdatak u tom slučaju povećava. Borba protiv virusa podiže potrošnju energije, a krumpiri, tjestenina, riža, pura, razne žitarice poput orza, prosa, quinoe, bulgura, zobi, raži, meso (manje masno) i riba trebaju se količinski povećati. Koliko god možemo nesmetano pojesti u tom slučaju je dobro. Dodaje se i više jaja, sira pa i orašastih plodova. Orašasto se može jesti svakako, ali ako prelazimo količinu od 50 grama značajno podižemo energetski unos. Med se također koristi češće, a mogu se koristiti i dodatci na bazi propolisa i matične mliječi.
Nepotrebni višak
Osnovna, a i najvažnija preporuka je priprema hrane kod kuće. Pri tome se ne misli da sami namažemo paštetu na kupovni kruh nego da sami pripremimo kruh i paštetu umjesto da ih kupimo. Zašto je to važno? Zato što tako iznimno intenzivno izbjegavamo primjenu prerađene hrane i značajno smanjujemo unos kemikalija čime oslobađamo tijelo od nepotrebnih procesa prerade. Ne trošimo resurse na “kozmetiku” nego ih čuvamo za važne “potrepštine”. Kruh pripremljen kod kuće, od kakvog god brašna bio, u ovom trenutku je neusporedivo bolji izbor od kupovnog.
Dovoljna količina vode također ima veliki značaj. Voda je medij u kojem se sve odvija. Nedovoljna količina vode u ovom trenu znači nemogućnost odvijanja kemijskih reakcija adekvatnom brzinom. Sve osim vode i prirodnih sokova ili čaja u ovom trenutku je nepotrebni višak. Osim toga, često pijenje tekućine ispire virus iz sluznice usta i ždrijela i gura ga u želudac. Ako prije toga ne dospije u krvotok, kiselina u želudcu ga inaktivira. Upaljena sluznica usta i grla omogućava da virus lako dospije u krvotok, a zdrava sluznica nema oštećenja pa je i ulaz virusa u krvotok značajno otežan. Ako pijemo dovoljno tekućine i već smo postigli obećavajući spoj, ali naravno ni to nije garancija.
Sada je više nego ikada važno što, kako i koliko jedemo. Sada je više nego ikada važno kupovati baš ono što smo nekada smatrali ekonomski neprihvatljivim i za nas nedostupnim. Sada je trenutak u kojem nam velike stvari čine malu razliku, ali dovoljnu da kao dodanu vrijednost uobličimo ovu potragu za načinom kako se izboriti s čudovištem. Sada je trenutak u kojem cilj opravdava sredstva - zato ih iskoristimo na najbolji mogući način.
Sve o kampanji #OSTAJEMDOMA doznaj na jutarnji.hr/ostajemdoma