Koliko naginjete mediteranskoj prehrani
 FOTOGRAFIJE: MARTIN-DM GETTY IMAGES
Suzana Ciboci
Suzana Ciboci
brzi test

Riješite kratki upitnik i otkrijte kako si možete produžiti život i mladost

19. prosinac 2020.
Što više skupite pozitivnih odgovora, to vaša prehrana više naginje mediteranskoj, odnosno gledano s nutricionističkog stajališta, idealnoj

Mediteranska prehrana smatra se jednim od najzdravijih načina života koji će omogućiti dugovječnost i zdravo starenje bez bolesti. Upravo to, jer mediteranska prehrana nije samo maslinovo ulje i riba, već životni stil koji podrazumijeva prehranu temeljenu na biljnim namirnicama, opuštenost za stolom, posvećenost pripremi jela i uživanju u svakom zalogaju. Čaša crnog vina poželjna je svaki dan uz obrok, a dovoljno sna ni popodnevni odmor nužnost.

„Nutricionisti pišu ode mediteranskoj prehrani, ne bez razloga jer je toliko zdrava da su neka istraživanja prekinuta prije vremena. Rezultati u poboljšanju zdravlja srca, mozga i krvnih žila bili su toliko senzacionalni da su istraživači zaključili kako bi bila prava šteta kontrolnoj skupini do kraja istraživanja uskraćivati blagodati nekih od namirnica tipično mediteranske prehrane kao što su maslinovo ulje i orašasti plodovi”, kaže Bas Kast, znanstveni novinar koji je u svojim četrdesetima odlučio korjenito promijeniti svoju prehranu kako bi spasio zdravlje svojeg srca i krvnih žila koje su počele otkazivati. No najprije se odlučio pozabaviti onime što je to što je uistinu zdravo, bacio se u proučavanje istraživanja o zdravoj prehrani i napisao knjigu „Prehrambeni kompas”. Kod nas je objavljena u izdanju Egmonta).

„Mediteranska prehrana naziv je dobila po tome što je usmjerena na prehranu izvorno svojstvenu područjima oko Sredozemnog mora, osobito južnu Italiju i Grčku, a posebno Kretu. No pizza Margherita ili špageti bolognese, koliko god mediteranski zvučali, nisu je koja bi nutricionisti uzeli za tipičan primjer mediteranske prehrane”, kaže B. Kast. Danas se možemo zapitati koje bi područje uopće mogli svrstati u tipičnu mediteransku prehranu, no ona koja nam donosi zdravlje ima nekoliko glavnih sastavnica:

* obilje povrća, mahunarki i voća (sezonskog i karakterističnog za podneblje)

* prednost namirnicama od cjelovitih žitarica

* redovita konzumacija orašastih plodova

* konzumacija vina uz obrok

* mnogo djevičanskog maslinovog ulja

* malo mlijeka i mliječnih proizvoda (uglavnom u obliku sira i jogurta, odnosno fermentiranih mliječnih proizvoda)

* riba nekoliko puta na tjedan

* meso većinom peradi, crveno meso (teletina, svinjetina) samo nekoliko puta u mjesecu

* do sedam jaja na tjedan

* vrlo malo slatkiša i deserta (tipičan desert je voće)

* obilje začinskog bilja i češnjaka u jelima, ali malo soli.

Riješite upitnik i otkrijte koliko se pridržavate mediteranske prehrane:

Što više skupite pozitivnih odgovora, to vaša prehrana više naginje mediteranskoj, odnosno gledano s nutricionističkog stajališta, idealnoj. Tako utvrđeni „mediteranski čimbenik” više je od puke zabave jer pomaže, primjerice, utvrditi rizik od niza tegoba poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa ili pretilosti. Što je mediteranski čimbenik veći, to je rizik od navedenih tegoba manji.

Svaki potvrdan odgovor donosi jedan bod.

Deset ili više bodova smanjuje rizik od srčanih i krvožilnih tegoba (moždani udar, srčani udar) za visokih 50 posto. Sljedeće tri namirnice imaju najveći utjecaj na smanjenje rizika (ovim redoslijedom): povrće, orašasti plodovi, vino.

1. Je li maslinovo ulje glavni izvor masnoća u vašoj kuhinji?

Odgovor: Da

2. Koliko maslinova ulja konzumirate svaki dan?

Najmanje 4 žlice.

3. Koliko porcija povrća jedete svaki dan?

Najmanje 2 (od toga najmanje 1 sirovo povrće ili salata).

4. Koliko voća jedete svaki dan?

Najmanje 3 porcije.

5. Koliko porcija crvenog ili industrijski prerađenog mesa konzumirate svaki dan? (1 porcija – 100 do 150 g)

Manje od 1.

6. Koliko porcija maslaca, margarina ili vrhnja konzumirate svaki dan? (1 porcija – 12 g)

Manje od 1.

7. Koliko zaslađenih bezalkoholnih napitaka popijete svaki dan?

Manje od 1.

8. Koliko vina popijete na tjedan?

Najmanje 7 čaša (1 čaša – 100 ml, otprilike jedna boca)

9. Koliko porcija mahunarki (graha, leće, graška) pojedete na tjedan? (1 porcija – 150 g)

Najmanje 3.

10. Koliko porcija ribe konzumirate na tjedan? (1 porcija – oko 150 g)

Najmanje 3.

11. Koliko porcija slatkiša i deserta (kolača, keksa itd.) pojedete na tjedan?

Manje od 3.

12. Koliko porcija orašastih plodova pojedete na tjedan? (1 porcija – 30 g)

Najmanje 3.

13. Češće jedete meso peradi od crvenog mesa, npr. hamburgera i kobasica?

Da.

14. Koliko puta na tjedan jedete umak od rajčica kao glavnog sastojka te luka, češnjaka i maslinova ulja?

Najmanje dvaput.

Teme
Linker
16. siječanj 2021 09:09