U usporedbi sa srodnom mrkvom, pastrnjak sadrži dvostruko više vlakana i ima osebujan slatkasto-orašasti okus. Zanimljivo je da se u doba prije nego što je šećer postao široko dostupan upravo ova korjenasta biljka koristila za zaslađivanje raznih jela.
Vrijedni sastojci
Pastrnjak ima gotovo jednaku količinu kalija kao banana i popriličnu količinu drugih važnih nutrijenata, uključujući vitamin C, folate i mangan, koji ima važnu ulogu u regulaciji šećera u krvi i moždanih funkcija. Sadrži i vitamine K i E, tiamin, vitamin B6, magnezij, fosfor i cink te vrijedne antioksidanse među kojima se ističu poliacetileni, za koje je australsko istraživanje iz 2005., objavljeno u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, dokazalo da imaju antikancerogeni učinak. Većina korjenastog povrća, uključujući i kod nas nepravedno zanemareni pastrnjak, u sezoni je tijekom cijele zime pa sve do ranog proljeća i to je pravo vrijeme da ga što češće koristite u pripremi jela. Možete ga koristiti za pripremu juha i umaka ili ga peći u pećnici, a odličan je i kuhan pa ispasiran. U toj varijanti može poslužiti kao dobrodošla zamjena za pire od krumpira. Pire će biti jednako pjenast zahvaljujući udjelu škroba, no imat će niži glikemijski indeks, više vlakana te manje kalorija i posve nov i zanimljiv okus.
Za pomfrit
Pastrnjak možete upotrijebiti i za pripremu lažnog pomfrita koji će imati bogatu, orašastu aromu pomalo nalik na karamel i odlično će se slagati sa zimskim umacima i varivima. Narežite ga na prutiće, poprskajte maslinovim uljem, posolite i popaprite te pecite 20 do 25 minuta u pećnici zagrijanoj na 230 stupnjeva dok ne omekša i postane hrskav na rubovima. Na kraju ga možete posuti svježim začinskim biljem poput ružmarina ili mljevenim klinčićima. Prilog za prste polizati.