Jedete li sushi?

 SHUTTERSTOCK
Ipak je to sirova riba

Obožavate sushi? A znate li koliko često ga smijete jesti i tko bi ga trebao izbjegavati?

Riba je bogata omega-3 masnim kiselinama koje imaju brojne benefite, ali ako je sirova, neke skupine bi ju trebale izbjegavati

Sushi je japanski specijalitet koji je postao delicija diljem svijeta. Odlične sushije možete pojesti na svakom koraku i gotovo u svakom većem gradu. Iako sadrži zdrave sastojke, ipak je to jelo koje sadrži sirovu ribu. Zbog toga se i nameće pitanje koliko često smijemo jesti sushi? I mogu li veće količine sirove ribe izazvati zdravstvene probleme?


Sirova riba je bogata važnim nutrijentima

Riba je bogata omega-3 masnim kiselinama koje imaju brojne benefite.

- Omega-3 masne kiseline koje se nalaze u masnoj ribi poput lososa povezane su s brojnim dobrobitima, od borbe protiv srčanih bolesti do održavanja zdravlja mozga te sprječavanja dijabetesa tipa 2 - rekla je registrirana dijetetičarka Cynthia Sass za Health.

Isto tako, budući da je krcata proteinima, riba je također idealan obrok nakon treninga jer pomaže u oporavku mišića.

Sass ističe da bi konzumiranje sirove ribe moglo biti jedan od boljih načina da se iskoriste dobrobiti omega-3 masnih kiselina. Studija iz 2022. objavljena u časopisu Marine Drugs napominje da je nekoliko studija istaknulo da toplina, uključujući kuhanje, smanjuje razinu ribljih lipida te također dovodi do stvaranja neželjenih nusproizvoda kao što su slobodni radikali, peroksidi, aldehidi i druge nezdrave proizvode

Naravno, važno je zapamtiti da nisu sve vrste sushija jednako nutritivno bogate. Sass napominje da mnoge novonastale vrste sushija sadrže visokokalorične sastojke kao što su kremasti umaci, majoneza i pržena tempura, što nije dobar izbor.


Jedenje sirove ribe ima neke rizike

Naravno, s obzirom na to da jedete sirovu ribu, postoje i neki rizici, kao što je izloženost bakterijama i parazitima poput trakavica. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) Diphyllobothrium latem i srodne vrste najveće su trakavice koje mogu zaraziti ljude (mogu narasti do devet metara), a najčešće se pojavljuju kod ljudi koji konzumiraju sirovu ribu, osobito slatkovodnu. Infekcije su najčešće u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji.

Međutim, trebate li brinuti o bakterijama kad jedete lososa?

Ako ste u visokorizičnoj skupini, nemojte riskirati. Međutim, ako niste, potražite restorane s dobrom ocjenom zdravstvene inspekcije, čitajte recenzije i ne bojte se postavljati pitanja, restoran bi vam trebao moći opisati kako je točno pripremio vašu ribu kako bi ubio parazite, navodi Sass.


Tko bi trebao izbjegavati konzumaciju sirove ribe?

Rizične skupine, kao što su ljudi s kompromitiranim imunološkim sustavom, bebe, mala djeca i starije osobe (65 godina i više), uopće ne bi trebale jesti sirovu ili nedovoljno kuhanu ribu, savjetuje Uprava za hranu i lijekove (FDA). Isto tako, trudnice ne bi trebale jesti sirovu ribu jer, osim što tako mogu narušiti imunološki sustav, riskiraju dobivanje bakterija ili parazita koji mogu biti štetni za bebu.

Dr. med. Christine Greves, ginekologinja iz Orlanda, rekla je da trudnice i dojilje trebaju izbjegavati sirovu ribu i morske plodove zbog žive. Ovaj prirodni mineral može biti toksičan u visokim razinama, a bebe izložene živi u maternici mogu doživjeti oštećenje mozga i probleme sa sluhom i vidom, prema Agenciji za zaštitu okoliša (EPA). Odlučite li se tijekom trudnoće jesti ribu, dr. Greves preporučuje da odaberete ribu s niskim sadržajem žive, poput lososa, tilapije, ali da ju dovoljno skuhate. Izbjegavajte tunu, sabljarku, kraljevsku skušu i morskog psa jer imaju veće koncentracije žive.

Trudni ste i žudite za sushijem? Dr. Greves ističe da je jela kuhane sushi rolice tijekom vlastite trudnoće.


Koliko sushija je previše?

Iako ne postoji preporuka koja bi odgovarala svima, Američka udruga za srce preporučuje dva obroka ribe tjedno. To bi trebala bitikvalitetna riba s niskim sadržajem žive.

Isto tako, Sass je naglasila važnost održavanja raznolike prehrane. Ona predlaže konzumaciju puno različitog povrća, svježeg voća, zdravih masti (poput avokada, ekstra djevičanskog maslinovog ulja i orašastih plodova za alternativne izvore omega-3 masnih kiselina), cjelovitih žitarica, zdravih ugljikohidrata (poput batata i tikvica), nemasnih proteina te bilja i začina bogatih antioksidansima.

Linker
29. veljača 2024 16:33