Nova studija njemačkih znanstvenika ukazuje na to da je naša sklonost slatkim i masnim zalogajima i grickalicama nešto što mozak može naučiti, a manje je povezana s nedostatkom volje da ih izbjegavamo.
Premda znate da niste trebali, opet ste posegnuli za slatkim ili masnim zalogajem. Bilo da se radi o čokoladici, vrećici čipsa ili manjoj porciji prženih krumpirića, jednostavno im niste uspjeli odoljeti.
I onda u svoju obranu kažete da vas je "vrag na to natjerao", ali nova studija pokazuje da vas je zapravo na konzumaciju slatkog ili masnog natjerao - vaš mozak.
Nastojeći istražiti ulogu mozga u žudnji za hranom s visokim udjelom masti i šećera, međunarodni tim znanstvenika koji su vodili stručnjaci s Instituta Max Planck za istraživanje metabolizma, odabrao je grupu ljudi normalne tjelesne težine kojima je dvaput tjedno u osam tjedana davao da konzumiraju puding s visokim udjelom mliječnih masti. Istodobno su svakodnevno konzumirali i drugu hranu koju obično jedu.
Prije i za vrijeme studije znanstvenici su pratili njihovu moždanu aktivnost.
Kontrolna skupina dobivala je porciju pudinga s istom količinom kalorija, ali s manje masti i šećera.
- Naša sklonost da jedemo hranu s visokim udjelom masti i šećera, takozvani zapadnjački način prehrane, može biti urođen ili se razvija kao rezultat prekomjerne tjelesne težine. No vjerujemo da nas na ovakvu navadu zapravo nauči naš mozak - rekao je Sharmili Edwin Thanarajah, znanstveni novak na Institutu Max Planck i jedan od autora studije, izlažući glavnu hipotezu studije.
On i njegovi kolege su ustanovili da se moždana aktivnost znatno povećala u skupini koja je jela puding s visokim udjelom masti i šećera, što je posebno aktiviralo dopaminergički sustav (koji uključuje dopamin), područje u mozgu odgovorno za motivaciju i nagradu.
Osjećaj ugode
Dopamin je poznat kao hormon koji nam omogućuje "osjećaj ugode" i važan je s evolucijskog stajališta.
Mozak oslobađa velike količine dopamina kada prakticiramo stvari nužno potrebne za preživljavanje i reprodukciju, a to su konzumiranje hrane i seks.
"Mjerenja moždane aktivnosti koja smo obavili na ispitanicima pokazala su da se mozak sam po sebi ‘preusmjerava‘ kada konzumiramo čips i sličnu hranu. On nas podsvjesno uči da preferiramo hranu kojom sami sebe nagrađujemo. Kroz ovakve promjene u mozgu, nesvjesno ćemo uvijek preferirati hranu koja sadrži puno masti i šećera", pojasnio je voditelj studije Marc Tittgemeyer.
Kombinacija masnoće i šećera posebno je "nagrađujuća kombinacija".
Istraživači su u studiji istaknuli da "mnoge vrste današnje prerađene hrane imaju visoku energetsku vrijednost te često sadrže i masnoće i šećere", što narušava zdravlje.
Za vrijeme trajanja istraživanja ispitanici se nisu udebljali ništa više od onih iz kontrolne skupine, a ni razina šećera i kolesterola u krvi nije im se bitno promijenila. No istraživači pretpostavljaju da će se njihova sklonost prema masnoj i slatkoj hrani nastaviti i nakon završetka studije.
- U mozgu se stvaraju nove veze koje se ne uspijevaju tako brzo raskinuti. Uostalom, cijela poanta učenja i jest u tomu da jednom kada nešto naučite to ne zaboravite tako brzo - rekao je Tittgemeyer.
Rezultati istraživanja objavljeni su u američkom znanstvenom časopisu Cell Metabolism.
Znanstvenici koji su je proveli upozorili su da studija podupire, ali ne dokazuje njihovu hipotezu, dijelom i zbog malog broja ispitanika, njih samo 57.
Ističu da bi rezultati mogli biti drugačiji kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, drukčijim prehrambenim navikama ili u slučaju kraćeg trajanja studije.