Krumpir je prva povrtna kultura u svijetu, jeftin, dostupan cijele godine i, što je iznimno važno za zdravlje, među najzdravijim je namirnicama. Španjolski su istraživači "otkrili" da je krumpir spriječio pojavu skorbuta na njihovim dugim prekooceanskim putovanjima, no tada nisu znali da je za to zaslužan vitamin C. Danas znamo da je u ljudskome organizmu vitamin C najvažniji antioksidans topiv u vodi koji štiti od oštećenja staničnih struktura, uključujući DNK. Postoji oko sto raznih vrsta jestivih krumpira različitih veličina, oblika, boja, udjela škroba i okusa. U posljednje vrijeme na tron omiljenih namirnica penje se plavi krumpir zbog iznimne nutricionističke vrijednosti. Zbog intenzivne boje neobičan je, no ne radi se o GMO-u, nego o starinskoj sorti koja se vraća u uzgoj.
Stimulira srce
Po načinu pripreme plavi se krumpir ne razlikuje od običnog, ali je nešto suši i pomalo orašastog okusa kojim, kao i mirisom, blago podsjeća na kestene.
"Vitelotte" krumpir tamno je plave, gotovo crne ljuske te tamnoljubičastog ili plavog mesa. Kao i kod ostalih vrsta krumpira ljuska ima mnoga ljekovita svojstva pa je nemojte guliti. U pučkoj medicini od krumpirove kore priprema se čaj koji se koristi u liječenju tumora. Plavo-ljubičasta boja ostaje nepromijenjena i nakon kuhanja, a posljedica je velike količine biljnih pigmenata antocijanina, točnije tantocijanina (njime je bogato i bobičasto voće) iz skupine fitonutrijenata nazvanih flavonoidi. Iznimno je snažan antioksidans koji veže i neutralizira visokoreaktivne slobodne radikale, sprečava štetno djelovanje UV zračenja te ima antibakterijska svojstva. Intenzitet boje ima direktan utjecaj na razinu antioksidativne aktivnosti. Voće i povrće intenzivno ljubičasto-plave boje (kupine, borovnice, šljive, grožđe, patlidžan, tamne smokve, ljubičasti luk, ljubičasti kupus) povezuje se sa smanjenim rizikom od nastanka nekih vrsta raka i srčanih bolesti jer sprečava stvaranje krvnih ugrušaka, usporava starenje, podiže energiju, poboljšava koncentraciju te smanjuje rizik od razvoja bolesti očiju i očnih infekcija. Plavi krumpir, uz to što stimulira srce, krvne žile, odnosno uravnotežuje krvi tlak i dobar je za jetru, potiče i probavu zahvaljujući tome što je lako probavljiv, direktno djeluje na peristaltiku crijeva kao i na višak želučane kiseline koju upija i odvodi iz želuca. Osim što sadrži obilje vlakana, bogat je i vitaminima C, B6 i K te mineralima bakrom, cinkom, fosforom, kalijem, kalcijem i manganom.
Regulira šećer
Budući da je bogat vlaknima, krumpir je zasitna namirnica, iako jedna šalica sadrži u prosjeku oko 130 kalorija. Ako se jede bez dodanih masnoća, nezaobilazna je namirnica u održavanju zdrave tjelesne mase i reguliranju razine šećera u krvi. Ono što vrijedi za sve vrste krumpira, vrijedi i za plavi - ne valja ga skladištiti predugo, a ako se ne čuva u prikladnim uvjetima, može dobiti zelenu boju ili početi klijati. To je znak da se nakuplja otrovni alkaloidni spoj solanin koji može izazvati glavobolju, mučninu, povraćanje, proljev te tegobe s disanjem i krvotokom.