Ima nizak glikemijski indeks, što znači da osigurava hranjive tvari, ali ne utječe značajno negativno na razine šećera u krvi
 FOTOGRAFIJE: PRIMORAC91 GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO
Tamara Franjić
Tamara Franjić
vitaminska bomba

Mnogi se zaklinju da gotovo čudesno potiče gubitak kilograma, no ovo voće nije za svakoga

04. veljača 2021.
Bogat je izvor antioksidansa, uz vitamine C i A, sadrži beta-karoten, lutein i zeaksantin. Svi oni mogu pomoći u borbi protiv slobodnih radikala, nestabilnih spojeva koji mogu poticati razvoj raka i drugih bolesti

Grejp ili grejpfrut citrusno je voće gorko-slatkog ili kiselog okusa koje nam je dostupno cijele godine, ali nam je zbog visokog sadržaja vitamina C i A najzanimljivije zimi. Krupni plodovi, koji u promjeru imaju 15-ak centimetara, ovisno o sorti mogu imati žutu ili narančasto-crvenkastu koru, a meso ploda može biti žuto ili crveno. Crveni su plodovi u pravilu slađi. Grejp je nastao u 18. stoljeću križanjem slatke naranče i pomela, agruma s najvećim plodovima, i cijela je biljka vrlo atraktivna: drvo naraste šest i više metara u visinu, listovi su tamnozeleni i sjajni, cvjetovi bijeli i mirisni. 

Naziv je dobio prema grožđu (engl. grape = grožđe), jer plodovi rastu u grozdovima.


Bogatstvo hranjivih sastojaka

Odlikuje se vrlo niskim udjelom kalorija i bogatstvom nutrijenata. Odličan je izvor vitamina C i A. U manjem plodu, teškom oko 200 grama, samo su 64 kalorije, ali i gotovo sav preporučeni dnevni unos vitamina C; prosječno sadrži 69 miligrama vitamina C, a dnevna preporuka iznosi od 75 mg za žene do 90 mg za muškarce. Tu je i oko 92 mikrograma vitamina A (crveni plodovi njime su bogatiji), a dnevni preporučeni unos je od 700 do 900 mikrograma. U plodu navedene veličine je oko 16 grama ugljikohidrata, od čega 14 grama šećera. Od ostalih važnih sastojaka, grejp sadrži oko deset posto dnevne potrebe za vlaknima, željezo, kalcij, magnezij, fosfor, kalij, kolin, likopen te beta-karoten, lutein i zeaksantin, koji su, uz vitamine C i A, također snažni antioksidansi.


Pridonosi srčanom zdravlju

Grejpfrut ima nizak glikemijski indeks, što znači da osigurava hranjive tvari, ali ne utječe značajno negativno na razine šećera u krvi. Studija provedena 2013. godine navodi da je grejp "značajno povezan sa sniženim rizikom za dijabetes tipa 2", a autori pišu i da naringin, spoj koji agrumima, osobito grejpu, daje gorak okus, ima slično djelovanje kao i lijek kojim se poboljšava osjetljivost na glukozu kod oboljelih od dijabetesa tipa 2. Neki se ljudi zaklinju da grejp gotovo čudesno potiče gubitak kilograma, pa postoji i tzv. grejp dijeta u kojoj se svakodnevno jede ovo voće, no nema znanstvenih dokaza koji bi podupirali takve tvrdnje. Ipak, ima dokaza da sastojci iz grejpa mogu utjecati na uravnoteženje vrijednosti tlaka i razina masnoća u krvi, a visoki tlak i masnoće povezani su s debljinom. Prema Američkoj udruzi za srce (American Heart Association, AHA), istraživanje je pokazalo da konzumiranje više flavonoida, biljnih spojeva iz citrusnog voća kao što je grejp ili naranča, može sniziti rizik od moždanog udara kod žena. Taj je rizik bio niži 19 posto u skupini koja je konzumirala najveće količine citrusnog voća. Nadalje, kombinacija vlakana, kalija, likopena, vitamina C i kolina u grejpu može značajno pridonositi srčanom zdravlju. AHA navodi da je korisno povećati unos kalija u prehrani te sniziti količinu soli koja se dodaje jelima, jer time se može pridonijeti prevenciji visokog krvnog tlaka i mnogih komplikacija koje izaziva. Plod grejpa od oko 200 grama sadrži 278 miligrama kalija, a preporučeni dnevni unos je oko 4700 mg, što znači da već jedan neveliki grejp osigurava oko šest posto potreba za kalijem. I dijeta DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension), koju su zdravstveni profesionalci osmislili upravo u cilju snižavanja krvnog tlaka pomoću prehrane, preporučuje jedenje grejpa.


I protiv raka

Kako smo spomenuli, grejp je bogat izvor antioksidansa, a oni mogu pomoći u borbi protiv slobodnih radikala, nestabilnih spojeva koji, smatraju znanstvenici, mogu poticati razvoj raka.

Uz gotovo ukupnu preporučenu dnevnu količinu vitamina C, plod grejpa težak 200 grama sadrži i 2270 mikrograma likopena, još jednog jakog antioksidansa. Studija iz 2016. analizirala je podatke gotovo 50.000 muškaraca - pokazalo se da postoji veza između konzumacije velikih količina umaka od rajčica, koji obiluje likopenom, i sniženog rizika za rak prostate. Grejp je dobar za probavu zahvaljujući vodi i vlaknima. Onaj isti mali plod od 200 grama sadrži čak 182 grama vode i 2,2 grama vlakana, a i voda i vlakna podržavaju redovito pražnjenje crijeva i ukupno zdravlje probavnog trakta te tako sprečavaju zatvor. Odrasloj osobi, ovisno o dobi i spolu, preporučuje se 28 do 33 grama vlakana na dan. Ima pokazatelja da visok unos prehrambenih vlakana može pomoći u sprečavanju razvoja kolorektalnog raka.


Previše ne valja

Vitamin C podržava funkciju imunosnog sustava na više načina. Primjerice, njegovim unosom prehranom može se utjecati na sprečavanje razvoja dišnih infekcija te na ubrzavanje oporavka ako do infekcije dođe. Stariji, oboljeli od kroničnih bolesti i pušači trebali bi se pobrinuti za dovoljan unos vitamina C, a grejp može biti jedan od kvalitetnih izvora. Vitamin C ima ključnu ulogu u formiranju kolagena, proteina koji je glavna podrška zdravoj koži. Istraživanje iz 2017. navodi da vitamin C može pomoći u zaštiti kože od oštećenja izazvanih sunčevim zrakama i starenjem, a zapazili su i da je razina vitamina C kod neke osobe povezana s unosom svježeg voća i povrća. S druge strane, neki su znanstvenici pronašli dokaze za povezanost vrlo visokog unosa citrusa i razvoja melanoma. Pratili su unos soka od citrusa svaki tjedan u periodu od 24 do 26 godina te su uočili veću učestalost melanoma kod osoba koje su pile više soka citrusa. No, ističu da su potrebna daljnja istraživanja.


Kupnja i čuvanje

● Grejp kupujte i jedite zimi, jer plodove donosi od studenog do svibnja, pa je sigurnije da će tada biti svježi.

● Birajte plodove koji su teški za svoju veličinu i osjećate da su blago mekani kada ih stisnete.

● Kupujte (ili berite) samo zrele plodove, jer nakon branja ne dozrijevaju.

● Čuvajte grejp na sobnoj temperaturi, ne na sunčevu svjetlu.

● Jedite grejp sirov, jer termičkom obradom gubi oko 90 posto korisnih sastojaka. Dodajte ga voćnim i povrtnim salatama za ručak ili večeru, pospite ga orašastim plodovima, ribanim sirom, začinite blagim balzamičnim octom. Polovica grejpa može biti odlična za svjež početak dana.


Ne odgovara svima

Unatoč brojnim dobrobitima grejp ne odgovara svima, poznate su njegove interakcije s nekim lijekovima. Veže se uz neke enzime, zbog čega lijek može proći kroz probavni trakt i ući u krvotok brže nego što bi trebao. Zbog toga razine lijeka u krvi mogu previše narasti, što može biti opasno. Primjerice, grejp može utjecati na statine (lijekovi za snižavanje kolesterola), blokatore kalcijevih kanala (za snižavanje tlaka) i neke lijekove za psihičke bolesti. I oboljeli od bubrežnih bolesti trebaju biti oprezni s jedenjem grejpa zbog visokog sadržaja kalija. Oštećeni bubrezi, naime, mogu imati teškoća s uklanjanjem viška kalija iz krvi, a nakupljanje kalija može biti i po život opasno. Osobama s gastroezofagealnim refluksom (GERB) mogu se pogoršati žgaravica i povrat sadržaja nakon jedenja grejpa, zbog njegove kiselosti.

Teme
Linker
25. veljača 2021 14:50