Mama Berislava i njezina kći Lucija kuhaju zdrava jela iz svog povrtnjaka. I dokazuju da se može raznoliko i fino jesti čak i ako je netko od ukućana alergičan na jaja i druge alergene. Što je prezaposlenu fotografkinju navelo da posadi vlastiti vrt i uči kuhati zdrave obroke?
Kad je sa šest mjeseci počela s nadohranom svoje do tada potpuno zdrave bebe, mama Berislava je shvatila da je njezina kćerkica alergična na mnogo toga. Tada nije smjela jesti jaja, mlijeko, agrume, orašaste plodove, ribu, čak i ako bi ih namirnica sadržavala samo u tragovima. Nakon prvog šoka shvatila je da mora promijeniti ustaljene navike i jelovnike, otkriti nove namirnice koje do tada nije kuhala i osmisliti pametna i zdrava jela bez tih alergena. U njezinu su kuhinju ušli leća, proso, kus-kus, mlijeko od soje i zobi, brašno od pira… A da bi povrće bilo organsko, najsigurnije je bilo da ga počne uzgajati sama.
U odnosu na svoje vršnjake, Lucija je jela zdravo i promišljeno: puno povrća i voća, bez grickalica, dodatnih šećera i sokova. Svoje je alergije ne samo prihvatila nego i pretvorila u prednost i izrasla u samosvjesnu djevojčicu, dapače sportašicu. Danas su joj ostale još samo alergije na kikiriki i jaja, no to im se sada više uopće ne čini kao problem. Lucija često kuha s mamom i vesele se svakom novom jelu.
Kako bi bila sigurna da je ono što svojoj kćeri daje jesti doista organsko, Beri je počela sama uzgajati povrće.
Tko je to rekao?
Na zao glas došao je zbog načina pripreme, odnosno prženja u ulju, najčešće užeglom. Inače nema baš nikakva razloga da bi se krumpir proglasio lošom namirnicom! Stoga pokušavam smanjiti klasično prženje i dodavanje masnoća. Često ga pripremam na lešo s dodatkom drugog povrća, a ako ide u pećnicu, to je uvijek u zatvorenom pekaču s mesom i drugim povrćem uz minimalno dodavanje masnoće, da se zapravo kuha u njihovim sokovima.
Krumpir je hranjiv, a ima manje kalorija od ostalih uobičajenih priloga: kruha, riže ili tjestenine. Ne sadrži masnoće i kolesterol i odličan je izvor vitamina C i kalija. Mladi krumpir sadrži još više vitamina C od starog.
Veliki, srednji, mali... Svaki od izniklih krumpira jednako je voljen u obitelji naše fotografkinje.
Krumpir je jedna od onih namirnica koje je Lucija oduvijek smjela jesti, ali najveću radost donio nam je našom rukom uzgojen krumpir u vrtu na njezinoj djedovini nedaleko od Lekenika. Otkako imamo svoj vrt, u stalnoj smo potrazi za sjemenjem starih sorti povrća koje se prenose s generacije na generaciju, pa tako i za sjemenom krumpira. Posadili smo ga prije dvije godine toliko da smo trebali dobiti tonu uroda, ali onda su zaredale kiše i poplave su nam odnijele sav urod.
Može i na balkonu, zašto ne
Krumpir se može uzgajati i u dubokim posudama na balkonima, ali onaj s komada zemlje koja nije kemijski tretirana nemjerljiva je okusa. Kakva je zemlja, važno je zato što krumpir, kao i svi drugi gomolji, iz nje crpi i sve dobro i sve loše.
Na razmišljanje što jedemo i kako poboljšati kvalitetu prehrane navelo me rođenje moje danas već gotovo trinaestogodišnje kćeri Lucije koja je od rođenja alergična. Poklopilo se to i s trendom urbanog vrtlarstva pa sam počela s balkonskim uzgojem začina, ali i koječega drugoga. Lucija je tako odmalena učila kako se za svaki plod treba potruditi, ali kad počnu sazrijevati, radost je velika.
S velikim veseljem i Lucija pomaže mami u povrtnjaku. Najviše je ipak raduju iz zemlje iznikli plodovi njihova rada.
Radeći sa mnom u vrtu, upoznala je sve faze razvoja biljaka, ali i nametnike i bolesti. Kad su se pojavile krumpirove zlatice, nismo ni trenutka dvojile tretirati ih nečim ili ih marljivo skupljati u staklenke i tako čuvati biljke.
Krumpir možete izvaditi iz zemlje tako da iščupate cijelu biljku ili samo otkopate nekoliko većih gomolja, ponovno zagrnete i ostavite da raste.
Manji su joj slađi
Lucija će uvijek izabrati što manje krumpire jer su joj slađi, a imaju i tanju koru koja se bezbrižno može jesti, a u kojoj ima najviše vitamina C.
Mi smo s krumpirom ove godine malo zakasnili jer smo napravili vrt s uzdignutim gredicama, a za krumpir i tikve morali smo dodatno preorati dio vrta. Zato naše dvije vrijedne susjede Mirjana i Anica već naveliko vade krumpir, koji je poslužio i za ovu našu gozbu.
Iskoristite obilje povrća koje nas okružuje u ovim ljetnim danima i isprobajte s nama puno finih i zdravih povrtnih salata i zanimljivih jela s roštilja.
50 dag mladih krumpira
1 srednja cikla
1 glavica luka
1 tikvica
2 paprike
2-3 češnja češnjaka
sol
maslinovo ulje
sjemenke lana i konoplje
Priprema:
- Krumpiru trljanjem skinite mladu kožicu, samo onaj tanki sloj da mu glavna kora ostane. Ciklu ogulite, ostalo povrće samo dobro operite i narežite na kockice.
- Nauljite i začinite pa ispecite u foliji na grillu, a može i u manjoj peki. Ili stavite u protvan pa pecite u pećnici 30 minuta na 200 stupnjeva.
- Kad je gotovo, pospite sjemenkama lana i konoplje.
30 dag mladih krumpira
30 dag mladih mahuna raznih vrsta
malo kopra
cvijet i list dragoljuba
maslinovo ulje
smokvin ocat
sjemenke konoplje
Priprema:
- Krumpiru trljanjem skinite mladu kožicu, samo onaj tanki sloj da mu glavna kora ostane i narežite ga na kocke, a krumpiriće ostavite cijele, pa ga skuhajte.
- Mlade mahune očistite pa ih kratko skuhajte, ne dulje od 5 minuta.
- Začinite dok je još toplo da se okusi prožmu.
- Na kraju ukrasite dragoljubom, pospite sjemenkama konoplje i poprskajte s nekoliko kapi maslinova ulja.