Pišu: dr. Ana Jelaković i doc. dr. sc. Ana Stupin, Hrvatska liga za hipertenziju
Većina ljudi zaista i nije svjesna da unosi prekomjernu količinu soli jer se ona skriva u namirnicama koje najčešće jedemo, poput kruha, ali i tamo gdje ju ne bismo očekivali - u keksima, pahuljicama za doručak, dječjoj hrani, mineralnoj vodi itd. Gotovo svi znaju da treba biti na oprezu s mesnim proizvodima, gotovim juhama i kockama, čipsom i štapićima, ali rijetki razmišljaju o prekomjernoj soli dok posežu za raznim gotovim umacima, hamburgerima, pizzom i sličnom hranom.
"Ali sol nam je potrebna za život!" - druga je rečenica koja se često čuje. I to je posve točno, ali u malim količinama, koje su naši preci mogli naći u prirodi. Konzerviranje hrane radi njezina očuvanja dovelo je do rasta ljudske populacije, ali suvremenom tehnologijom i u hladnjacima danas hranu možemo čuvati i bez previše soli. Prekomjeran unos soli dovodi do porasta krvnoga tlaka i razvoja arterijske hipertenzije, najvećeg tihog ubojice današnjice. Prekomjeran unos soli povezan je s većim rizikom za moždani udar, srčane i bubrežne bolesti, bubrežne kamence, debljinu, osteoporozu pa i neke karcinome. Nema nikakve dvojbe oko toga da je zdravlje neslano. Sol ubrzava naše starenje i skraćuje nam život pa razmislite o tome svaki put kada dosoljavate, kada kupujete namirnice u dućanu te kada u restoranu naručujete hranu, a ne zamolite da vam je ne posole.
Kako smanjiti unos soli u svakodnevnom životu
Preslana hrana koju dajemo našoj djeci mijenja njihove okusne pupoljke te oni postaju odrasli koji previše sole. Začarani krug treba prekinuti trajnom i upornom edukacijom od malih nogu. Soleći hranu koju pripremamo kod kuće, gubimo blagodat pravog okusa hrane, osobito raznolikost povrća. Uvriježeno je mišljenje (i nažalost praksa u svakom receptu u popularnim kulinarskim emisijama) da se meso mora posoliti prije termičke obrade. Morska riba osobito ne treba dodatnu sol budući da živi u slanome moru koje nosi na tanjur u svojim stanicama. Svatko si može priuštiti mali kućni vrt svježeg začinskog bilja koje oplemenjuje svako jelo. Oni koji kuhaju kod kuće mogu izdvojiti 10 kuna za svežanj povrća za juhu, od svježeg povrća skuhati ukusnu juhu, a ostatak povrtne tekućine (u kojoj se otopio vrijedni kalij, saveznik protiv visokog krvnoga tlaka) iskoristiti kao temeljac za rižoto, umak i slično. Svaka obitelj, koliko god bila zaposlena, može odvojiti dva sata tjedno i istovremeno skuhati ili dijelom skuhati više obroka koji će onda tijekom tjedna biti baza za brzo dovršavanje jela kako bi svaki dan imali kvalitetan obrok u kojem je količina soli pod njihovim nadzorom. Treba razbiti još jednu zabludu, a to je da su neke soli poput himalajske, havajske ili vulkanske zdravije. U svima njima je ista molekula i to svi moraju znati. Štoviše, te soli mogu biti opasne za zdravlje ako nisu jodirane.
Narušena ravnoteža
Donedavno se smatralo da kalij ima manje važnu ulogu u razvoju arterijske hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti. Međutim, sve je više prepoznata važnost kalija u očuvanju zdravlja naših krvnih žila. Natrij i kalij imaju međuovisnu ulogu u našem tijelu. Naši paleolitički preci lovci sakupljači unosili su oko 11.000 mg kalija dnevno iz voća, povrća, lišća, cvijeća, korijenja i drugih biljnih izvora te znatno manje od 900 mg natrija, a dnevni unos kalija bio je 12 puta veći od unosa natrija. Danas je to posve izokrenuto, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje unos oko 2000 mg natrija i 3500 mg kalija dnevno, što predstavlja omjer natrija i kalija od oko 0,5.