Piše: Goranka Jelinčić
Svako dijete je u opasnosti od gušenja. Američka pedijatrijska akademija upozorava na opasnosti u prehrani djece do pet godina. Djeca mlađa od pet godina lako se mogu ugušiti hranom, igračkama i kućnim predmetima. Jedan jedini incident gušenja može rezultirati smrću, trajnim oštećenjem mozga zbog nedostatka kisika i drugim komplikacijama povezanim s blokadom dišnih puteva. Stoga je izuzetno važno znati na što treba posebno pripaziti prilikom spremanja obroka za mališane.
NAMIRNICE KOJE TREBA IZBJEGAVATI OD 12 DO 24 MJESECA
Mlijeko bez masnoće
Većina mališana treba masnoću i kalorije punomasnog mlijeka za rast i razvoj. Kada dijete navrši dvije godine (i ako nema problema s rastom), možete početi davati mlijeko s niskim udjelom masti ako želite. (Međutim, ako je vaše dijete izloženo riziku od pretilosti, liječnik može preporučiti uvođenje mlijeka bez masnoće prije 2. godine). U izboru mlijeka za prehranu dojenčeta uvijek valja prednost dati majčinom mlijeku, koje neka ostane jedino mlijeko dok je to moguće. U slučajevima da je nemoguće dojenče hraniti majčinim mlijekom, potrebno je svakako koristiti prilagođeno, adaptirano kravlje mlijeko u obliku različitih dječjih mlijeka u prahu. Kravlje mlijeko, koje nije posebnim tvorničkim postupkom prilagođeno - bez obzira kako bilo razrijeđeno, nije pogodno za prehranu dojenčeta.
Opasnosti od gušenja: veliki komadi hrane
Komadi hrane mogu zapeti u grlu. Preporuka pedijatara je da hranu izrežete na manje komade, otprilike oko jednog centimetra. Primjerice, voće poput grožđa, cherry rajčica i jagoda režite na četvrtine prije serviranja, ribajte ili sitno nasjeckate meso, povrće ili sir.
Sirovo povrće
Mrkvu, celer, brokulu i slično povrće treba skuhati i narezati na manje komade.
Orašasto voće i sjemenke
Koštice i sjemenke očistite iz voća kao što su lubenica, breskve, šljive ili trešnje. Ne hranite dijete orašastim plodovima i sjemenkama bundeve i suncokreta. Male su i mogu ostati u dušniku, izazvati gušenje ili infekciju.
Hrskava i tvrda hrana
Orašasti plodovi, kokice, različiti pereci, tvrdi bomboni i kapi protiv kašalj opasni su zbog gušenja.
Ljepljiva hrana
Žvakaće gume i ljepljiva hrana, kao što su gumeni ili voćni bomboni, mogu zapeti u grlu djeteta. Ljepljiv i topljeni sir koji nije izrezan na komade trebalo bi svakako izbjegavati.
Maslaci
Grumen maslaca od kikirikija može biti težak za gutanje. Nemojte ih davati žlicom jer ih je teško progutati. Poslužite tanki sloj namazan na kruhu uz vodu, jogurt ili sok od naranče.
NAMIRNICE KOJE TREBA IZBJEGAVATI OD 24 DO 48 MJESECI
Iako je dijete već naraslo i puno je samostalnije, trebate još uvijek biti oprezni s velikim komadima hrane. Dok dijete jede trebalo bi biti fokusirano samo na hranu. Gledanje televizije, hodanje, ležanje ili bilo što slično pri tome treba izbjegavati kako bi se smanjila opasnost od gušenja. Djeca u ovoj dobi posebno mogu reagirati alergijom na proteine, primjerice na jaja ili orašaste plodove. Privremeno se sve takve namirnice jednostavno moraju izostaviti iz jelovnika. Posebno je opasna alergija na orašaste plodove, osobito na lješnjak. Javlja se u djece nakon konzumiranja lješnjaka u obliku paste ili kao nadjeva u nekim kolačima.
Simptomi se javljaju naglo (otečenost lica, jezika, usne šupljine i grla, povraćanje, bolovi u trbuhu, opća slabost), a u najtežim slučajevima može se javiti anafilaktički šok kada je nužna liječnička intervencija. Problem se javlja iznenada i teško se prepoznaje pa upravo zato roditelji moraju znati o čemu se radi kako bi znali upozoriti liječnika.
Alergija na kikiriki
Alergija na kikiriki jedna je od najčešćih alergija na hranu u djetinjstvu. Troje od stotinu djece u Australiji ima alergiju na kikiriki. Čak i vrlo male količine kikirikija (koje se dotaknu, udahnu ili pojedu) mogu uzrokovati životno opasnu reakciju (anafilaksiju) kod nekih ljudi. Ako vaše dijete ima bilo kakve znakove alergijske reakcije na hranu, spriječite ga da jede tu hranu i potražite liječničku pomoć. Posjetite liječnika što je prije moguće radi medicinske procjene i dijagnoze prije trajnog uklanjanja određene hrane iz djetetove prehrane.
Oprez sa soli
Bebe ne trebaju mnogo soli u svojoj prehrani - manje od 1 grama dnevno. Majčino mlijeko ili zamjenska hrana ima sve što im je potrebno. Bubrezi jednogodišnje djece nisu dovoljno razvijeni da bi se nosili s velikim količinama natrija pa je važno izbjeći dodavanje soli. Imajte na umu također da mnoga prerađena hrana, osobito ona koja nije formulirana za bebe, sadrži previše natrija.
Do 3. godine - 1/4 porcije odraslih
● Ograničite grickalice i pića s dodanim šećerom. To uključuje slatkiše, kolače, začinjene jogurte, bezalkoholna pića i sokove.
● Uvijek pazite na svoje dijete dok jede. Gušenje je tiho, pa ga nećete čuti ako se to dogodi.
● Izrežite hranu na sitne komadiće.
● Potaknite dijete da sjedne dok jede i izbjegava šetnju i igranje.
● Pokušajte izbjegavati da dijete jede u automobilu.
● Jednom porcijom za odrasle smatra se jedna zdjelica ili šalica od 200 g. Za djecu od 1 do 3 godine porcijom se smatra 1/4 porcije odraslih (1/4 zdjelice ili šalice), a za djecu od 3-10 godina 1/2 porcije odraslih. Ne morate uvijek strogo mjeriti ovaj odnos. Na primjer, ako djetetu dajete bananu, imajte na umu da vi pojedete cijelu bananu (otprilike 200 g), vaše sedmogodišnje dijete treba pola banane, a vaša jednogodišnja beba jednu četvrtinu banane.
● Zapamtite da mali želučići češće trebaju male količine hrane (5 do 6 puta dnevno).
● Njemačka nutricionistica Nadia Roewe preporučuje da djeca u dobi između jedne i tri godine tjedno konzumiraju jedno do dva jaja, a nešto starijima, u dobi između četiri i šest godina, tjedno savjetuje dva jaja. Navedena količina odnosi se i na jaja u obrađenoj hrani, poput tijesta i kolača.
DJECA OD 5 GODINA
Djeca u dobi od pet godina i mlađa imaju povećani rizik od trovanja hranom i povezanih zdravstvenih komplikacija. To je zato što se imunosni sustav još razvija i ne mogu se boriti protiv infekcije kao i odrasli. Mala djeca također proizvode manje želučane kiseline koja ubija štetne bakterije. To im olakšava trovanje hranom. Trovanje hranom može dovesti i do komplikacija koje rezultiraju ozbiljnim bolestima koje zahtijevaju hospitalizaciju. Neke od tih komplikacija su dehidracija jer je dječje tijelo malo i može brzo izgubiti puno tjelesnih tekućina. Hemolitički uremički sindrom je vrsta zatajenja bubrega i poremećaja krvi koji mogu biti fatalni. Da bi se spriječila ova bolest, važno je kuhati meso do 71°C i poslužiti im uz to pasterizirani sok.
Dječji botulizam je stanje koje može uzrokovati privremenu paralizu kod beba. Da biste spriječili ovu bolest, ne dajte med djetetu koje je mlađe od jedne godine. Neke vrste hrane mogu predstavljati veći rizik za djecu u dobi od pet godina i manje, zbog načina na koji se proizvodi i čuva.
Dobra termička obrada
Napravite sigurniji izbor hrane za svoje dijete. Na prvom mjestu su jaja i proizvodi od jaja. Sirova ili lagano kuhana jaja, uključujući i preljeve za salatu, tijesto za kolače, umake i pića mogu biti izuzetno opasni. Stoga jaja treba dobro termički obraditi ili kuhati dok žumanjak ne postane čvrst. Savjet pedijatara je da koristite pasterizirane proizvode od jaja kada pripremate nekuhanu hranu koja zahtijeva sirova jaja. Posebnu pažnju zahtijeva meso i perad. Nikada nemojte djetetu davati sirovo ili nedovoljno kuhano meso, kao što je primjerice tatarski biftek!
Sve vrste mesa obavezno treba dobro skuhati. Plodovi mora poput sirovih kamenica, školjki ili popularnog sushija svakako treba izbjegavati. Kamenice i školjke kuhaju se dok se školjka ne otvori na temperaturi od 74°C. Sirove klice, kao što su lucerna, djetelina, rotkvica i mungo grah, također predstavljaju opasnost za malu djecu. Ako ih baš želite dati svome mališanu, potrebno je temeljito skuhati sve vrste klica.