Postoji li netko tko može odoljeti marelicama? Njihovoj slatkoći, baršunastoj koži i privlačnom mirisu. Smatra se da potječu iz Kine, odakle su se prvo udomaćile u Armeniji (botaničko ime je Prunus armeniaca), a potom se proširile po svim kontinentima, osim po Antarktici. Glavni proizvođači danas su Italija, Španjolska, Grčka, Turska..., u što se možemo uvjeriti čitajući deklaracije na kutijama uvoznog voća.
Marelice pripadaju porodici ruža, rodu Prunus, i bliske su rođakinje breskve, šljive, badema. Plodovi su im žuti, narančasti, pa i crveni, na dijelovima koji su bili najizloženiji suncu. U sto grama ploda marelice ima samo 48 kalorija, ovo je voće 86 posto voda, 11 posto ugljikohidrat, jedan posto protein i manje od jedan posto masnoća. Jedemo ih svježe i sušene, svi obožavaju džem od marelica, čest su sastojak slastica.
Za nepce i za zdravlje
Poznate su mnoge zdravstvene dobrobiti marelice. Može pomoći u tretiranju loše probave, zatvora, bolova u uhu, groznice, kožnih bolesti, anemije. Nadalje, može biti od pomoći u poboljšanju srčanog zdravlja, snižavanju razine kolesterola, sprečavanju slabljenja vida, skidanju suvišnih kilograma, ublažavanju dišnih tegoba, jačanju kostiju, liječenju dišnih tegoba te u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu. Smatra se da je odlična za njegu kože, pa je čest sastojak kozmetičkih proizvoda.
Je li moguće da jedno voće, ma koliko lijepo i ukusno bilo, ima toliko djelovanja? Ako se pogleda sastav marelice, odgovor glasi: moguće je. Marelica sadrži vitamine A, C, E, K i niacin (B3) u značajnim količinama, kao i druge vitamine u tragovima (manje od pet posto preporučenog dnevnog unosa), a od minerala tu su kalij, bakar, mangan, magnezij i fosfor. Kao i većina voća, vrlo dobar su izvor prehrambenih vlakana, a dobar dio zasluga za zdravlje dolazi od obilja antioksidanata koje sadrže.
Moć antioksidanata
Uz vitamine C i A, odnosno, beta-karoten koji je njegov prekursor, marelice sadrže i druge važne antioksidante. Spomenimo moćni likopen, jedan od karotenoida, pigmenata koji voću i povrću daju žutu, narančastu i crvenu boju. U sastavu marelica je i mnoštvo flavonoida. Prehrana bogata flavonoidima i drugim tipovima polifenola povezana je sa smanjenjem pojavnosti srčanih bolesti kod ljudi, kao i s drugim zdravstvenim dobrobitima. Neki od antioksidanata u sastavu marelice su kvercetini, proantocijanidini, katehini, epikatehini, galična kiselina, kavena kiselina, kumarična kiselina, ferulična kiselina. Zaslužni su za neke od specifičnih učinaka koje možemo zahvaliti marelicama, a njihovim navođenjem tek ćemo malo zagrepsti u golemo područje zdravstvenih dobrobiti antioksidanata.
* Čuvarice vida
Marelice su bogate karotenima i ksantofilima, biljnim pigmentima za koje znanstvenici smatraju da mogu pomoći u zaštiti vida od štete uzrokovane starenjem. Primjer je lutein, jedan od pripadnika skupine ksantofila, koji, pokazuje se, ima sposobnost zaštite mrežnice, dijela oka u kojem se svjetlosni signal pretvara u električni impuls, od štete uzrokovane plavim svjetlom. Nadalje, znanstvenici su dokazali vezu između redovitog jedenja voća i manjeg rizika za gubljenje vida sa starenjem; ovo je primijećeno kod ljudi koji jedu tri ili više serviranja voća svaki dan. Tri porcije voća u jednom danu mogu izgledati puno, ali nije tako. Banana ujutro, nekoliko marelica za međuobrok, jogurt kojem ste dodali pola šalice bobičastog voća – i to je to.
* Štite od upale
Ovo je voće i snažan prehrambeni izvor katehina, široke skupine flavonoida kakve sadrži i zeleni čaj. Iz jedne jedine marelice, koja prosječno teži 35 grama, dobit ćete čak četiri do pet grama katehina, fitonutrijenta koji ima moćno protuupalno djelovanje. Znanstvenici su otkrili da katehini mogu potisnuti aktivnost enzima ciklooksigenaza-2 (COX-2), što je jedan od kritičnih koraka u upalnom procesu. Dosadašnja su istraživanja pokazala da hrana bogata katehinima može zaštititi krvne žile od štete izazvane upalom, što vodi i do bolje kontrole krvnog tlaka.
* Kontrola kolesterola
Visok udio prehrambenih vlakana u marelicama većini ljudi pomaže u podržavanju zdrave probave. Oko polovice vlakana iz marelice topivo je u vodi, a taj oblik vlakana može pomoći u kontroli razine kolesterola u krvi.
Pazite na boju i čvrstoću
Marelice su svojevrsni glasnici ljeta, a njihova se sezona u Hrvatskoj proteže kroz lipanj, srpanj i kolovoz. Kako biste dobili najbolje od njih, iskoristite ljeto i navalite na zrele, slatke plodove. Kod kupnje birajte plodove bogate narančaste boje, izbjegavajte blijedožute. Plodovi trebaju biti blago mekani, ako su prečvrsti to može biti znak da nisu dozorili na grani, a voće koje je dozorilo na grani uvijek ima bolji okus od onog koje sazrijeva nakon berbe. Uostalom, zrelo voće bogatije je antioksidantima.
Odlične su i sušene
Popularna tradicionalna zdrava grickalica sušene su marelice koje imaju intenzivniji okus od svježih plodova. Odličan su izvor vitamina A i E, kalija i željeza te vlakana. Organske sušene marelice mogu imati smeđu boju koju dobivaju sušenjem na suncu. Komercijalno uzgojene i sušene marelice mogu biti tretirane sumporovim dioksidom (oznaka E220) koji se koristi kako bi se spriječio razvoj plijesni i produljio rok trajanja proizvoda. Sumporov dioksid je na listi alergena, a osim toga, kod osjetljivih osoba može izazvati glavobolju i mučninu. Dnevna doza koju ne bi trebalo prekoračiti je 0,7 mg sumporovog dioksida po kilogramu tjelesne težine.
Što se tiče preporučene količine sušenih marelica, treba uzeti u obzir računicu prema kojoj pola šalice suhog voća odgovara cijeloj šalici svježeg voća, jer sušeno je voće bogatije šećerom i kalorijama od svježeg. Sedam do osam sušenih marelica na dan bit će i više nego dovoljno.
Kod nekih ljudi jedenje veće količine sušenih marelica zbog visokog udjela vlakana može izazvati plinove i značajno ubrzati probavu. I zato je važno ne prekoračiti preporučenu količinu.
Osim ako niste potpuno sigurni u njihovo porijeklo, preporučuje se sušene marelice prije jela oprati. Osušite ih na zraku prije spremanja u hladnjak.
Koštice marelica
Koštice marelica u nutritivnom smislu slične su orašastim plodovima - bogate su zdravim masnoćama, sadrže vlakna i željezo. U nekim područjima središnje Azije i Sredozemlja zamjena su za bademe, čije su marelice, kako smo vidjeli, bliske rođakinje. Njihovo ulje široko se primjenjuje u kozmetici.
Smatra se da njihov aktivni sastojak amigdalin pomaže u liječenju raka i uništavanje kanceroznih stanica, a neki ga proizvođači nazivaju vitaminom B17. No, antikancerogeno djelovanje amigdalina nije dokazano, ali poznato je da se ovaj spoj pretvara u opasni otrov cijanid i to vrlo brzo nakon jedenja, već u želucu. Tijelo može preraditi male količine cijanida, no jedenje većih količina može biti kockanje sa zdravljem, jer mogu biti vrlo opasne te u najtežim slučajevima imati smrtni ishod. Dansko istraživanje iz 2016. godine pokazalo je da je sigurna količina za odraslu osobu 0,37 grama, odnosno tri manje koštice. Prekoračivanje može izazvati nuspojave kao što su vrtoglavica, mučnina, povraćanje. Kod osoba koje uzimaju puno vitamina C mogućnost trovanja je povećana.