Loša prehrana može ubrzati napredovanje demencije

 SHUTTERSTOCK
Ana Dukić
Ana Dukić
Utječe na mozak

Izbjegavajte ovakve doručke - mogu dovesti do demencije! Nažalost, mnogi Hrvati imaju jednu od najgorih jutarnjih navika

18. srpanj 2022.
Sigurno znate da je važno jesti hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, puno voća i povrća, ali isto tako je važno izbjegavati hranu koja može potaknuti napredovanje demencije

Demencija je jedna najtežih dijagnoza s kojom se osoba može susresti, a jedan od razloga je to što još uvijek nema lijeka za ovu bolest. Srećom, postoji mnogo tretmana i lijekova koji se kontinuirano istražuju kao učinkovita rješenja za usporavanje napredovanja demencije. Isto tako, prehrana igra važnu ulogu. Uz zdravu prehranu, lijekove, vježbanje i kognitivne tretmane, šanse za napredovanje demencije znatno se smanjuju.

Sigurno znate da je važno jesti hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, puno voća i povrća, ali isto tako je važno izbjegavati hranu koja može potaknuti napredovanje demencije. Primjerice, doručak može igrati važnu ulogu. Stoga je važno izbjeći neke od najštetnijih vrsta doručka:


Mesne prerađevine

Znamo da su pečena jaja i kobasica ukusna kombinacija za početak dana, ali nutricionistici ističu da prerađeno meso tijekom vremena može negativno utjecati na kognitivno zdravlje.

- Prerađeno meso, kao što su kobasica i slanina, može biti problematično jer potiče upalu. To je zbog dodanih nitrita, prerade i životinjskih proteina i masti, koji mogu povećati upalu (IGF-1) u tijelu i mogu povećati plakove u mozgu - rekla je Dana Ellis Hunnes, registrirana dijetetičarka i autorica knjige Recipe for Survival, za Eat This, Not That.


Previše šećera

Konzumacija previše dodanog šećera je jedna od najštetnijih navika što se tiče cjelokupnog zdravlja, posebno kad je u pitanju zdravlje mozga.

- Šećera i prerađena hrana izrazito potiču upalu te mogu povećati šećer u krvi i inzulinski odgovor, kao i upalni odgovor (IGF-1). Osobe s demencijom trebale bi pokušati jesti cjelovitu, uglavnom biljnu hranu što je više moguće, jer ima protuupalno djelovanje, ima visok sadržaj fito(biljnih) nutrijenata, antioksidansa i drugih nutrijenata (vlakna) koji su vrlo zdravi i korisni za zdravlje mozga - kaže Hunnes.


Preskakanje doručka

Popili ste kavu i zbog nje ne osjećate glad? To vjerojatno znači da ćete preskočiti doručak, a i svakako vam je teško pronaći vrijeme za kvalitetan obrok jer imate zaista užurban dan. Navika je ovo brojnih Hrvata, baš zbog velikih količina kave koju pijemo. Iako može biti privlačno preskočiti doručak, ova navika nije dobra za naš mozak.

- Preskakanje doručka je najgora navika za demenciju. Doručak vam daje energiju potrebnu da budete aktivni cijeli dan. Doručak vam također pomaže da budete koncentrirani. Studije pokazuju da ljudi koji preskaču doručak imaju veći rizik od razvoja demencije - navodi Bill Bradley, registrirani dijetetičar i izvršni direktor Mediterranean Livinga.


ČITAJTE I: Kako osmisliti kvalitetan doručak?


Previše zasićenih masnoća

U redu je imati malo zasićenih masnoća u prehrani, ali stručnjaci upozoravaju da njihova prevelika konzumacija može dovesti do nekih neželjenih zdravstvenih problema, posebice u pogledu vašeg kognitivnog zdravlja.

- Kad god možete, odbijte masne doručke pune slanine. Oni su puni zasićenih masnoća, a to su pojačivači upale. Studije o MIND dijeti za kognitivno zdravlje pokazuju da dodani šećer i zasićene masnoće znatno pogoršavaju kognitivno zdravlje i demenciju te povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti - istaknula je registrirana dijetetičarka Anne Danahy.


ČITAJTE I: Stručnjaci potvrdili: Ovo je najbolja namirnica za mozak te protiv demencije, a tako rijetko je jedemo

Kako prepoznati Alzheimerovu bolest

Prva faza (lakši simptomi)

● tjeskoba, povlačenje u sebe, mirnoća

● promjena raspoloženja, nezainteresiranost

● gledanje televizije bez interesa

● loša orijentacija u prostoru i vremenu

● otežano hodanje, mali i usporeni koraci

● drhtanje lijeve ruke

● slaba komunikacija s okolinom

● zaboravljanje, traženje stvari ili njihovo stavljanje na krivo mjesto

Druga faza (teži simptomi)

● daljnji gubitak koncentracije i pažnje

● teškoće s pamćenjem (otvorena slavina, plin...)

● gubitak rasuđivanja i odlučivanja

● bezvoljnost, slabljenje aktivnosti

● slaba komunikacija, kratki odgovori

● zaboravljanje i zapitkivanje

● dezorijentiranost u vremenu i prostoru

● sve veća ovisnost, strahovi, nesuvisle priče iz prošlosti

● gledanje televizije bez praćenja sadržaja

Treća faza (teški simptomi)

● depresija, apatija, tišina

● promjena raspoloženja, povlačenje u sebe

● komunikacija i govor sve slabiji

● ukočenost udova

● sve teži hod i padanje

● ponavljanje istih radnji

● noćno hodanje i rano buđenje

● halucinacije

● gubitak sposobnosti rasuđivanja

● neprepoznavanje bliskih osoba

Teme
Linker
18. rujan 2022 19:23