Istraživači na rimskom Institutu za bolničku fizioterapiju (Istituti Fisioterapici Ospitalieri) objavili su u veljači studiju koja ukazuje na to da pretilost može smanjiti učinkovitost cjepiva protiv koronavirusa. Ovaj zaključak su dobili nakon što su kod 248 zdravstvenih radnika proučavali reakcije na cjepivo Pfizer, a rezultati su pokazali da osobe koje imaju IBM (indeks tjelesne mase) veći od 30 stvaraju upola manju količinu antitijela nego drugi ispitanici s normalnim i niskim IBM. Važno je naglasiti kako spomenuta studija nije još recenzirana zbog čega njeni zaključci nisu primjenjivi u kliničkoj praksi, no ovo je otkriće ipak baca novi pogled na tretiranje i prevenciju zaraze virusom Covid-19 kod pretilih osoba, kao i na administraciju cjepiva.
Pretili imaju drugačiji imunološki odgovor
Naime, već su ranije objavljene brojne studije koje ukazuju na povezanost između pretilosti i težih oblika zaraze koronavirusom. Prva takva metaanaliza objavljena je u kolovozu prošle godine u časopisu Obesity Reviews kada je tim internacionalnih istraživača proučavao podatke iz recenziranih medicinskih radova koji su sveukupno obuhvatili 399.000 pacijenata zaraženih koronavirusom. Analizom simptoma i karakteristika pacijenta otkrili su da su pretile osobe zaražene virusom SARS-CoV-2 imale 113 posto veću šansu od ljudi normalne težine da budu hospitalizirane, 74 posto veću šansu da završe na intenzivnoj skrbi te 48 posto veću šansu da umru.
Razloga za ovu povezanost, zapravo, ima mnogo. Jedan od glavnih jest činjenica da pretile osobe često znaju imati i druge zdravstvene tegobe kao što su tip 2 dijabetes, visoki krvni tlak te druge kardiometaboličke, tromboemboličke i plućne bolesti koje mogu komplicirati tretman liječenja. Lošim prognozama virusa COVID-19 kod bolesnika s pretilošću mogu još pridonijeti ostali faktori, kao što su suživot proupalnog stanja s visokom razinom citokina i oksidacijskog stresa, restriktivne promjene mehanike pluća i zida prsnog koša te ograničeni odgovor na mehaničku ventilaciju. Pojednostavljeno, ne radi se o tome što sam virus radi drugačije u tijelu pretile osobe, nego se radi o drugačijem imunološkom odgovoru same osobe, što nam je objasnio Zdenko Boras, pročelnik odjela za Barijatrijsku i minimalno invazivnu kirurgiju na Zavodu za abdominalnu kirurgiju u KBC Osijek.
- Stalno stanje upale niskog stupnja, prisutno kod ljudi s prekomjernom težinom, može oslabiti neke imunološke reakcije, uključujući one koje pokreću T stanice koje mogu izravno ubiti zaražene stanice – kaže dr. Boras.
Ova saznanja o korelaciji pretilosti i rizičnih stanja zaraze koronavirusom su posebno zabrinjavajuća kada uzmemo u obzir da od prekomjerne težine pati više od 650 milijuna stanovnika u svijetu. U Hrvatskoj, pak, svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku iz 2015. godine pokazuju da svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom.
Utjecaj pandemije na rast broja pretilih
Pandemija će, nažalost, samo pogoršati ove podatke. Ograničenost kretanja i rad od doma, kao i nastava na daljinu, imat će zasigurno velike posljedice na rast broja pretilih osoba u svijetu, pa time i u Hrvatskoj.
- Pandemija je sigurno utjecala na porast broja pretilih osoba i na težinu njihove kliničke slike pretilosti, pa su oni granično pretili sada zaista postali medicinski pretili. Koliki je točan broj je nemoguće ustvrditi no prema podacima iz 2019. godine za Hrvatsku, 18,7 posto odrasle populacije je bilo pretilo, no još je više zabrinjavajuće to što je 14 posto djece i adolescenata s indeksom tjelesne mase višim od 30, uz porast od 15 posto u zadnjih desetak godina. Znači, trend je bio poražavajući i prije pandemije – kaže dr. Boras te dodaje kako se pretpostavlja da će do 2030. godine biti oko 800 milijuna pretilih u svijetu, od čega 250 milijuna djece.
Upravo zato je izuzetno bitno da pretile osobe stave veliki naglasak na prevenciju zaraze virusom COVID-19 te da odluče smanjiti svoju težinu kako ne bi došlo do ozbiljnih komplikacija u razvoju bolesti. No, ovaj drugi faktor je zapravo izuzetno teško ostvariti, u što su se mnoge pretile osobe i same uvjerile. Naime, u Hrvatskoj kao i u mnogim drugim zemljama javna percepcija pretilosti odnosno prekomjerne tjelesne težine još uvijek nije okarakterizirana kao kronična bolest. Kako navodi dr. Boras, pogrešno se vjeruje da je pretilost “izbor pojedinca” odnosno odraz njegovog “slabog karaktera“ jer sve novije studije pokazuju upravo suprotno.
- Društvo je sklono osuđivati pretile ljude jer smatra da je pretilost debljina i da se „samo treba prestati previše jesti” i problem će biti riješen. Međutim, iako ne postoji određen gen za debljinu, pretilost je djelomično genetski uvjetovana, a prehrambene navike se usvajaju do 3 godine života tako da mnoge pretile osobe nisu u potpunosti same krive – ističe dr. Boras. Uz to, ističe da je jasno da su gotovo svi pretili prije ili kasnije pokušali s nekom od dijeta ili medikamentoznog liječenja pretilosti te da su se nakon toga skinuti kilogrami vratili, većom ili manjom brzinom, što, kaže, potvrđuje da dugoročni rezultati pridržavanja dijeta nisu uspješni.
Problem skidanja kilograma
Koliko je teška ta vječna borba s kilogramima, dobro zna Daniela Mučaji Čelovski iz Iloka. Ova 24- godišnjakinja odmalena vodi bitku s pretilošću zbog čega joj život, pogotovo u doba adolescencije, nije bio ni najmanje lagan. Pokušala je razne dijete, čak je u pubertetu uspjela skinuti 20 kilograma, no nakon nekog vremena taj trud se jednostavno istopi.
- Probala sam valjda sve dijete koje postoje na svijetu, no ni jedna mi nije pomogla. Jednostavno, nakon što smršavim, ti kilogrami se ponovno duplo vrate. No, sve se promijenilo prije tri godine kada sam se udala. Suprug i ja smo pokušavali dobiti dijete, ali su mi liječnici rekli da sam neplodna zbog debljine – kaže Mučaji Čelovski.
Prije otprilike godine dana imala je 143 kilograma i čvrsto je odlučila da želi napraviti sve što je u njenoj moći kako bi smršavila te napokon dobila dijete. Tada je preko nutricionistkinje saznala za barijatrijsko-metaboličku kirurgiju, laparaskopsku metoda smanjivanja veličine želuca u obliku “rukava” (eng. Sleeve) koja se preporučuje pretilim osobama s indeksom tjelesne mase iznad 40. Riječ je o operaciji koja smanjuje kapacitet želuca čime se zasićenost hranom nakon uzimanja obroka osjeća puno ranije i zbog čega pacijent posljedično manje jede. Osim toga, zahvatom se smanjuje izlučivanje hormona gladi te osoba ne osjeća glad tako često.
Mučaji Čelovski se predbilježila za operaciju te je prvo samostalno skinula 15 kilograma, a nakon barijatrijske kirurgije je izgubila još dodatnih 31 kilogram. Pola godina nakon zahvata, napokon je zatrudnjela.
- Danas su svi oduševljeni mojim gubitkom kilograma i mnogi se čude da sam u osmom mjesecu trudnoće, a ne vidi mi se ni trbuh. Tako da, ova operacija je bila jako uspješna za mene, ali i za druge žene za koje znam da su se podvrgnule zahvatu – kaže Mučaji Čelovski koja danas, godinu dana nakon operacije, sretno očekuje dolazak svoje kćeri.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji s Udrugom za prevenciju prekomjerne težine.
