Hranom protiv debljine
U MNOŠTVU POPULARNIH redukcijskih dijeta i savjeta kako zdravo mršavjeti i ostati vitak neka su od ključnih pitanja kojom se dijetom uistinu postiže idealna težina i kojom nećemo iskusiti neželjeni jo-jo efekt?
Jedno je sigurno - svaka dijeta može biti učinkovita. Bez obzira na to odlučite li se glavni obrok svesti na zdjelu niskokalorične salate ili se pak odreknete priloga i slasnog umaka uz odrezak, samo ako tijekom dijete ponekad osjetite glad, na dobrom ste putu prema topljenju viška kilograma. Upravo je neugodan osjećaj gladi osnovni krivac za to što malo tko ustraje u dijeti.
Iskustva njemačkih gastroenterologa pokazala su pak da je moguće mršavjeti bez odricanja i gladovanja, i to uz obilnije i zdrave obroke. Iako se to što se uz veću količinu hrane kilogrami gube na prvi pogled čini kontradiktornim, takva se strategija prehrane, kao rezultat dugogodišnjih istraživanja, pokazala učinkovitom. Riječ je zapravo o uspješnoj primjeni takozvane volumetrijske metode mršavljenja koju je prije nekoliko godina osmislila ugledna američka znanstvenica Barbara Rolls sa Sveučilišta u Pennsylvaniji.Osnovno načelo na kojem se temelji ta dijeta jest postizanje dugoročnog osjećaja sitosti. To je moguće unošenjem veće količine hrane, ali uz uvjet da je njezina energetska gustoća niska (kcal/g). Jer što je energetska gustoća namirnica niža, to manji broj kalorija unosimo pa su stoga dopušteni obilniji obroci, bez bojazni od debljanja.Za razliku od većine restriktivnih dijeta, volumetrijska ne uključuje zabrane, nego preferira namirnice niske energetske gustoće, poput light (nemasnih) mliječnih i mesnih proizvoda, voća i povrća te integralnih peciva.Posebna se važnost pridaje vodi jer povećava volumen namirnica, a broj kalorija ostaje nepromijenjen. Primjerice, prednost je juhe u tome što ima vrlo velik volumen, a relativno malo kalorija. Stoga se preporučuje konzumirati namirnice s visokim udjelom vode, poput voća i povrća te juha.Da veći obrok ne znači nužno i više kalorija, ta američka znanstvenica u svojoj knjizi dokazuje usporedbom dvaju količinski različitih obroka: običnog croissanta punjenog pilećom salatom i običnom majonezom te gurmanskog sendviča od integralnog peciva, također punjenog pilećom salatom koja sadržava niskokaloričnu majonezu.Drugim riječima, s jedne je strane obrok nešto veći od jednog zalogaja, rekli bi sladokusci, a na drugoj količina hrane dovoljna za jedan prosječan ručak. Važno je znati da ti obroci imaju jednak broj kalorija (270), no nedvojbeno će se zasititi samo onaj tko pojede sendvič. Tim jednostavnim trikom doista je moguće više jesti, a ujedno i mršavjeti.U skladu s tim spoznajama njemački liječnici u klinikama za liječenje pretilosti svojim pacijentima preporučuju značajnu promjenu dotadašnjih prehrambenih navika. Visokokaloričnu hranu zamijenili su zdravim i ukusnim alternativnim obrocima sa znatno manje kalorija. Na jelovniku je stoga šunka umjesto salame, odrezak sa zelenom salatom umjesto prženih krumpirića, nemasni mliječni proizvodi, integralna peciva, juhe te voće i povrće.Čarobne su riječi energetska gustoća namirnica, jer što je niža, to količina konzumirane hrane može biti veća, a nema opasnosti od nakupljanja viška kilograma. Uz takvu prehranu jedete znatno manje masnoća, a obiluje vlaknima i bjelančevinama nužnima za osjećaj sitosti. Rezultati nisu izostali. Uz obilne obroke i osjećaj sitosti kilogrami su se doista istopili, a izostao je i neželjeni jo-jo efekt. Tijekom praćenja mršavljenja njemački su liječnici došli i do novih saznanja.Naime, osobe koje prije glavnog jela pojedu juhu ili salatu na kraju unesu oko jednu petinu manje kalorija u usporedbi s onima koji preskaču predjelo. Nadalje, veliku prednost takozvane volumetrijske dijete vide u tome što hrana koju preporučuje sadržava onu vrstu “dobrih” ugljikohidrata koji ne prouzročuju naglo povišenje razine šećera u krvi. Tako se smanjuje poticaj za izlučivanje inzulina, a samim time i rizik od poremećaja metabolizma, odnosno dijabetesa.Na temelju iskustva u liječenju pretilosti pojedini njemački stručnjaci za prehranu, prema pisanju magazina Focus, savjetuju što rjeđe uzimanje obroka tijekom dana. Zvuči iznenađujuće, pogotovo nakon preporuka mnogih nutricionista da se jede nekoliko manjih međuobroka dnevno. Naime, smatraju da takva strategija, čak i ako količina kalorija nije zabrinjavajuća, ima jedan nimalo zanemariv nedostatak: povišena razina šećera u krvi nakon jela zaustavlja izgaranje masnih stanica otprilike četiri sata.Stoga upozoravaju na alarmantan podatak da velik postotak ukupnog stanovništva veći dio dana (oko 80 posto) provede postprandijalno (stanje nakon uzimanja obroka). Usto, svima onima koji svoj posao odrađuju uglavnom sjedeći savjetuju da jedu samo dva do tri puta dnevno.Podatak da je uz veće obroke moguće postići željenu težinu svakako baca novo svjetlo na redukcijske dijete. Pritom nije riječ o klasičnoj restriktivnoj dijeti, nego o promjeni prehrambenih navika, čime se sprečava povratak neželjenih kilograma. Poznavanje energetske gustoće namirnica pritom značajno pridonosi osjećaju sitosti.
Hranom protiv debljine
GORILOPEDIJA ZDRAVLJE