Dijete nutricionista
Dijete nutricionista
Idealan odnos je da se u toku dana unesu sva tri makronutritivna elementa - objašnjava Branka Mirković, nutricionistkinja. Ali, dodaje, u različitim količinama. Proteina treba unijeti 30 posto, masti 30 posto, a ugljičnih hidrata 40 posto od dnevnog unosa kalorija.
Ugljični hidrati - 40 posto dnevno
Osiguravaju veliki dio energije u prehrani ljudi i osnovni su izvor energije. Pretjerana količina dovodi do poremećaja u varenju, nadutosti, stvaranja plinova, nadražaja sluznice debelog crijeva. Od ukupnog unosa kalorija u toku dana, dovoljno je unijeti 40 posto vrijednosti u ugljičnim hidratima kao kruh, pecivo, tjestenina, šećer. Mnogo je bolje unositi voćni šećer, odnosno ugljične hidrate iz voće i pomalo kruha.
Masti - 30 posto dnevno
Masti mogu biti biljnog podrijetla - maslinovo ulje, suncokretovo, kukuruzno - a danas na tržištu postoji širok izbor novih kvalitetnih ulja, od sjemenki grožđa i drugih. Opredijelite se prema ukusu. Najzdravija su hladnocijeđena, nerafinirana. Drugi izvor masti je životinjskog podrijetla, kao svinjska mast i mliječne masti koje nisu zanemarljive jer su isto kalorične kao i prethodne.
Kontrolirajte unos masti. Unos masnih sireva, vrhnja i punomasnih mliječnih proizvoda je kalorijska bomba. Ne izbjegavajte mliječne proizvode, ali birajte one s manje masnoće. Tako ćete svome tijelu osigurati dovoljno kalcija, a nećete ga opteretiti masnoćama i kalorijama. Takozvane vidljive masnoće su maslac, ulje, masni namazi, a ostalo su skrivena masnoće koje se nalaze u mesu ili ribi. Pravilan odnos zasićenih i nezasićenih masnih kiselina je bitan u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Poremećaj metabolizma masti dovodi do poremećaja masnoće u krvi i tako oštećuje krvne ćelije, srce i krvne ćelije glave.
Proteini - 30 posto dnevno
Proteini su gradivne materije, a najkvalitetniji su proteini životinjskog podrijetla, koji se smatraju prvom klasom bjelančevina, i biljnog, koji pripadaju drugoj klasi bjelančevina. Biološki kompletnim bjelančevinama smatramo bjelančevine koje sadrže esencijalne aminokiseline u dovoljnoj količini, kao što su bjelančevine, mlijeko i jaja.
U namirnicama ima 22 aminokiseline, od kojih je deset esencijalnih aminokiselina koje naš organizam ne može sintetizirati. Dnevne potrebe kod odraslih ljudi su jedan gram bjelančevina na kilogram tjelesne mase, a kod djece u razvoju 3,5 grama na kilogram tjelesne mase.
Našem tijelu nije potrebna velika količina mesa, a često znamo pretjerati, što za posljedicu može imati metabolički poremećaj. Da biste svome tijelu osigurali adekvatan unos bjelančevina, popijte jednu čašu jogurta dnevno ili uzmite neki nemasni sir, jaje i malu količinu ribe ili mesa.
Povrće neka zauzme najveći deo tanjura. Konzumirajte ga uz svaki obrok, kao dodatak sendviču, salate uz glavne obroke, naglo dinstano, kuhano, bareno, variva, kroz juhe. Voće i povrće nam osigurava vitamine, minerale, kao i vlakna koja su neophodna za dobru probavu i uredno pražnjenje crijeva, što je preduvjet dobrog zdravlja.
Promijenite navike i uživajte u raznovrsnosti svojih obroka. Manje ćete gubiti vrijeme pripremajući hranu, a osjećat ćete se bolje i bit ćete zdraviji.
PROČITAJTE I OVO: