Budite iskreni, koliko često dok s police u trgovini skidate neki proizvod i stavljate ga u košaricu, ili dok kroz staklo hladnjaka u mesnici birate komad za nedjeljni ručak, uistinu obraćate pažnju odakle je proizvod kojega ćete pojesti. Pitate li se tada ili ikada kako je uzgojen i, ako je riječ o prerađevini, od čega je napravljen. Nekolicina među nama reći će kako to čini baš svaki puta, no velika većina odmahnut će rukom i slegnuti ramenima.
Ali, zašto nas nije briga?
Neki će reći zato što su deklaracije pisane presitnim slovima, drugi će se opravdati činjenicom da nemaju tu naviku, a treći priznati kako im to zapravo nikad ne padne na pamet. Zašto? Jer ih, doista, nije briga.
Međutim, ako je ikada bilo važno što jedemo tada je to danas - u vrijeme globalizacije, industralizacije, masovne proizvodnje hrane i upravo tih sitnih slova kojima se neki proizvođači štite od zakona. Stoga bi minimalna odgovornost prema vlastitom zdravlju koje narušavamo unoseći namirnice sumnjiva podrijetla i kvalitete bila i više nego preporučljiva. Dapače, nužna.
Dajemo veće šanse bolestima
Naime, hrana koju jedemo gorivo je za naše tijelo. Ako hrana nije dobra, odnosno nutritivno hranjiva, tada tijelo dobiva krivu informaciju, narušava se naš metabolizam i zdravlje u cjelini. Nastavimo li ne poduzimati ništa i ne brinuti što jedemo tada plaćamo skupu cijenu. Prekomjerna tjelesna težina ili, pak, s druge strane, pothranjenost, masnoća u krvi, bolesti srca i krvnih žila, dijabetes, artritis, rak... samo su neke od bolesti kojima takvom ishranom dajemo veće šanse da se razviju.
Dakle, kada bismo potpuno banalizirali temu hrane i zdravlja, mogli bismo reći kako je hrana ključ našega zdravlja. I jest. No, jeste li ikada promislili što ta tvrdnja zapravo znači? Možemo je i malo modificirati, pa reći ono si što jedeš. Jeste li o tome razmislili? Zaista, trebali biste. Zapravo, svi bismo trebali, jer upravo je hrana lijek za naše tijelo koji sprječava i liječi bolesti. I iz tog je razloga vrlo važno znati podrijetlo namirnica koje stavljamo na tanjur.
Ovo doba godine idealno je kako biste jeli čim više voća i povrća te sirove hrane. Uz obilje vitamina, nutritivno će vas zadovoljiti, neće vam biti teško u želucu, a blagodati takve laganije prehrane osjetit ćete na cijelom tijelu, a posebno na probavi.
Neka vam bude saveznik
Razmišljajući o hrani na ovaj način možemo zaključiti da je hrana zapravo od esencijalne važnosti kako za naš organizam, sve njegove funkcije, tako, posljedično, i za naše zdravlje. Vodeći se tom idejom bit će vam lakše shvatiti zašto je vrlo važno promišljati o hrani koju jedemo.
Umjesto da je gledamo kao neprijatelja, vrijeme je da promijenimo strategiju i gledamo hranu kao saveznika koji će nam pomoći u prevenciji pojedinih bolesti kao i u liječenju pojedinih stanja.
Svaki nutricionist i liječnik savjetovat će vam uravnoteženu prehranu. To bi ukratko značilo, ničega previše, svega pomalo. Ipak, neke biste namirnice trebali udaljiti od svog domaćinstva. Prije svega to su šećer, sol, brašno i masnoća.
Nije nikakva tajna kako su danas i stručnjaci uvjereni da mnoga oboljenja možemo „zahvaliti“ upravo onome što stavljamo na svoj tanjur. Dapače, europsko udruženje nutricionista smatra kako bismo trebali osvijestiti podrijetlo namirnica na svom tanjuru i držati se uravnotežene prehrane kako bismo spriječili disfunkciju organizma.
Već smo ranije pisali o funkcionalnoj, odnosno integriranoj medicini, onoj koja se prvenstveno bavi otkrivanjem uzroka bolesti. Pa, dakle, kako bi se otkrilo od čega čovjek boluje tada stručnjaci integrirane medicine gledaju sveukupno stanje organizma, od probavnog do imunološkog sustava jer su ispremreženi. Primjerice, možda niste znali kako 80 posto imunološkog sustava zapravo otpada na organe probavnog sustava te je, kao što možete i sami zaključiti, vrlo vjerojatno da problem s imunitetom leži u lošoj probavi. To, naravno, napominjemo kako biste shvatili koliko je važna uloga hrane koju jedemo.
Kada bismo vam u samo tri riječi mogli savjetovati što je najbolje, rekli bismo jedite pravu hranu - a to znači jedite svježe, sezonske i neprerađene namirnice. Naše tijelo zapravo treba hranjive sastojke, a ne kalorije. Stoga je osnovna pretpostavka svih onih koji kreću na dijete i broje zalogaje - pogrešna. Uvijek treba voditi računa jedemo li zdravo, a ne toliko koliko.
I sami znate kako prerađeni proizvodi u sebi kriju puno aditiva, konzervansa i raznih dodataka koji ne samo da nas debljaju, već čine loše našem zdravlju. Opće je poznato kako puno kupovnih proizvoda sadrži antibiotike i pesticide. Naravno, nije moguće u potpunosti se othrvati masovnoj industriji, međutim, možemo početi raditi na tome.
Jede li vam se beefsteak, učinite to. Međutim, pitajte u mesnici odakle je meso jer nije isto je li životinja rasla i odhranjena na prirodan način ili je do mesnice došla s ogromne farme gdje su je tovili jer joj je od rođenja zadana uloga da čim prije završi u izlogu mesnice. Isto je i s ribom ili piletinom. Pa i sami znate kako je to kad kupite piceka u trgovini i kad dobijete pravog domaćeg od mamine prijateljice sa sela. Nebo i zemlja, složit ćete se.
Imate li komadić vrta, i sami možete uzgojiti neko povrće ili voće. Ako ste "osuđeni" samo na balkon ili prozorsku dasku, tada si učinite uslugu pa barem zasadite omiljene začine.
Razmišljajte korak unaprijed
Voće i povrće također treba pažljivo birati. Ne jedite rajčicu zimi kad znate da joj nije sezona. Potpuno je logično da nije vidjela sunca u plasteniku pa da samim time nema ni okusa i mirisa... Ni začini nisu iznimka. Kad im je sezona, kupite teglicu ružmarina, vlasca, bosiljka i uzgajajte ih sami. Također ih možete zamrznuti i koristiti kada dođu hladniji dani. Ovi mali trikovi sigurno će vam pomoći da od danas učinite veliki korak za svoje zdravlje. A sve, zapamtite, kreće od toga što stavljate na svoj tanjur.
Što mogu učiniti?
- Kupujte domaće i kontroliranog podrijetla
- Kupujte svježe
- Kupujte od provjerenih proizvođača
- Jedite sezonsko voće i povrće
- Operite voće i povrće prije upotrebe
- Meso i ribu uvijek dobro termički obradite
- Svježe mlijeko prokuhajte
- Neka domaći češnjak i propolis budu vaši antibiotici
- Ljeti zamrznite svježe voće i povrće kako biste ga mogli koristiti i zimi
- Spravite sami svoje kompote i pekmeze
Nutricionistički savjeti za bolju kvalitetu života
- Manje bijelog šećera i umjetnih sladila (koristite prirodna sladila kao što su med, sirup od agave i javora, te stevia)
- Manje bijelog brašna (koristite brašno cjelovitih žitarica kao što su brašno zobi i ječma)
- Manje soli
- Manje prerađenih žitarica (koristite cjelovite žitarice kao što su smeđa, crvena ili crna riža, proso i quinoa)
- Manje prerađenih masnoća (koristite ekstra djevičansko maslinovo ulje, sezamovo i lanenovo ulje)
- Manje dodanih boja (pecite domaći kruh i domaće kolače)
- Manje pojačivača okusa (koristite domaću slaninu, kobasice i šunke)
- Manje konzervirane hrane (koristite svježe)
- Manje slatkih gaziranih pića (više vode, zelenih i biljnih čajeva, voćnih i povrtnih smoothieja i cijeđenih sokova)
- Manje brze hrane (jedite kod kuće spravljenu hranu)