Iako smo ga proglasili središtem emocija, srce zapravo malo mari za naš ljubavni život. Ono je jedan od najusredotočenijih organa u našem tijelu i ima samo jednu zadaću koju obavlja savršeno - kuca. Počinje kucati oko tri tjedna nakon začeća, a do prosječne starosti (oko 70 godina) srce će vam kucati dvije i pol milijarde puta. Ujedno je najsnažniji mišić u tijelu (iako je veliko kao šaka). Ritmički pulsira krv našim tijelom trzajima koji su toliko snažni da izbace krv tri metra uvis ako se presiječe aorta. Srce mora pumpati s dovoljno snage da se krv pošalje do najudaljenijih mjesta našeg tijela, ali i da se vrati istim putem. I to ponavlja svake sekunde, danju, noću, neprekidno, desetljećima...
Uz takav nesmiljeni tempo rada pravo je čudo da izdrži toliko dugo. Zato nije loše osvijestiti što činimo našem srcu i pomažemo li mu barem upola onoliko koliko ono čini za nas. Kao i svaki organ u našem tijelu, i srce može postati ranjivo pod utjecajem životnih navika kao što su pušenje, nezdrava prehrana ili prevelike razine stresa. Srcu i kardiovaskularnom sustavu mogu naštetiti i neke (srčane) bolesti i stanja, a kada se srčana funkcija ošteti, dolazi do kardiovaskularne bolesti - širokog pojma koji obuhvaća bilo koji poremećaj sustava u kojem je srce središnji organ.
Također, učestali nepromjenjivi rizični faktor je i nečiji socioekonomski status - slabiji socioekonomski status (siromaštvo) povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. I kronični stres, socijalna isključenost, anksioznost i depresija povećavaju rizik. No, mnogo je toga dobroga što već danas možete učiniti za svoje srce kako bi ono pumpalo krv vašim tijelom i održavalo vas na životu. Za zdrav život ključno je i da je srce u odličnoj formi, a kao i za sve mišiće i za njega vrijedi pravilo da ga je potrebno koji put natjerati na brži rad.
HRANA ZA ZDRAVO SRCE
Savjet 1: Smanjite unos zasićenih masti
Zasićene masti mogu dovesti do ateroskleroze, odnosno nakupljanja tvrdog plaka u arterijama. Unos zasićenih masti možete smanjiti ako jedete krto meso i izbjegavate mliječne proizvode s visokim udjelom masti. Općenito, ako je hrana masnija, veća je vjerojatnost i da ima više zasićenih masnoća.
Savjet 2: Smanjite unos soli
Previše soli (natrija) uzrokuje zadržavanje vode, a kada se to dogodi, srce mora više raditi kako bi potjeralo dodatnu tekućinu kroz tijelo. Odaberite hranu s oznakom “bez dodane soli”, pokušajte izbjeći hranu koja ima više od 400 miligrama natrija po obroku i nemojte dosoljavati hranu koju jedete. Kad god možete, prilikom kuhanja zamijenite sol začinima. DASH dijeta koja se savjetuje osobama s hipertenzijom također može biti način da smanjite sol u prehrani, a nakon nekog vremena odviknut ćete se od zasoljene hrane (kao i od šećera).
Savjet 3: Odaberite zdrave masti za srce
Umjesto zasićenih nastojte jesti više nezasićenih masti jer one pomažu smanjiti upalu u tijelu. Upala može dovesti do srčanih bolesti, stoga radije birajte biljno ulje (maslinovo), orašaste plodove i ribu. Mediteranska prehrana naročito se preporučuje za zdravlje srca jer obiluje zdravim mastima. Također, pomoći će u održavanju poželjnih razina kolesterola u krvi.
Savjet 4: Jedite puno voća i povrća
Voće i povrće prepuno je hranjivih tvari i ima manje kalorija, što je poželjno kako bismo održavali umjerenu tjelesnu težinu te smanjili rizik od razvoja upale i kroničnih bolesti poput dijabetesa. Jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa su bolesti srca i krvnih žila. Bolje je da je voće i povrće koje jedete što šarenije. Dakle, jedite voće i povrće u svim bojama.
Savjet 5: Povećajte unos vlakana
Vlakna pomažu da se osjećamo sito, a također pomažu u snižavanju kolesterola u krvi. Osim toga, hrana s visokim udjelom vlakana - koja dobivamo iz voća, povrća (mahunarki) i integralnih žitarica, pomaže poboljšati probavu, a velika većina imunosnog sustava nalazi se u našim crijevima. Jači imunitet znači i zdravije srce.
Savjet 6: Birajte mliječne proizvode s niskim udjelom masti
Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti izvrsna su alternativa onima s visokim udjelom masti pa birajte (djelomično) obrano mlijeko, jogurt s niskim udjelom masti, sojino mlijeko ili sireve bez masti.