Opasnost leži u riziku da i sami postanemo dosadne osobe.

 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Nina Čiča
Nina Čiča
Stvari nisu crno-bijele

Znanstvenici tvrde: Dosada ima i svoje dobre strane

28. prosinac 2021.
Dosadno vam je? Možda je baš to ono što vam treba da dođete na neke dobre ideje, da oslobodite svoju kreativnost ili da jednostavno svom mozgu priuštite malo odmora

Davne 1973., kad su internet, televizijski programi na zahtjev i konzole za igru bili znanstvena fantastika, možda je bilo teže pronaći zabavu nego danas i bilo je lakše osjećati dosadu. Danas kad nam je nadohvat ruke ili klika mišem dostupna 24-satna zabava teže je dosađivati se. Ako vam program koji gledate postane dosadan, možete odabrati sto drugih emisija ili se zabaviti skrolajući po društvenim mrežama bez da uopće ustanete s kauča. No, to ne mora nužno biti pozitivna stvar. Osjećaj dosade i manjak stimulacije, prema mišljenju znanstvenika, ima svoje prednosti.

Dobra motivacija

Kao prvo, i najvažnije, dosađivanje vas motivira da potražite neku zabavu ili nešto zabavnije od aktivnosti koja vam je prestala biti zanimljiva. Dosada na poslu, na primjer, može vas inspirirati da razmislite o promjeni karijere. Ili, zaključite li da na televiziji nema ništa zanimljivo za gledanje, možete je isključiti i stvoriti sami zabavu za sebe tako što ćete otkriti neki novi hobi. To može objasniti zašto je tijekom posljednje dvije godine i učestalih karantena došlo do porasta kreativnosti među ljudima koji su silom prilika bili zatvoreni u svojim domovima. Od pečenja kruha s bananom do slikanja kistom prvi put od vremena kad smo bili djeca... mnogi su shvatili da ne mogu nešto gledati na Netflixu unedogled ma koliko zanimljivo bilo. Prije ili kasnije će osjetiti potrebu da pronađu neki drugi način da se zabave.

No, što je s onim situacijama kad nemamo drugi izbor već ostati u nekoj dosadnoj situaciji, primjerice obaviti neki dosadan zadatak na poslu ili čekati autobus na postaji. Dobra vijest je da bi dosada koju tada osjećate mogla potaknuti vašu kreativnost i pomoći vam da se dosjetite najboljih ideja koje ste ikada imali. To je pokazalo istraživanje koje je 2019. objavljeno u časopisu Academy of Managment Discoveries. Osobe koje su sudjelovale u obavljanju dosadnih zadataka poslije se na poslu imale kreativnije ideje od skupine kojoj su bili dodijeljeni zanimljiviji zadaci.

Zašto je sanjarenje korisno

Bez distrakcija, kao što su tv i društvene mreže koje ubijaju osjećaj dosade, možda bismo se mogli vratiti sanjarenju. A, usprkos svemu što su vam možda roditelji i učitelji govorili kad ste bili mladi, sanjarenje je korisno za vas. Puštanje misli da slobodno lutaju bez distrakcija od strane modernih tehnologija može biti koristan način da se vaš um razigra, da ublažite stres i riješite neke probleme, kao i da povećate svoju produktivnost i kreativnost u tom procesu. U stvari, ako vam je teško spriječiti da vam um odluta tijekom dosadnog sastanka ili poslovnog zadatka, to može biti posljedica impresivnog kapaciteta vašeg mozga, pokazalo je istraživanje provedeno 2019. na Georgia Institute of Technology. Osobe koje su češće sanjarile imale su više rezultate na testovima inteligencije i veće kreativne sposobnosti, kao i učinkovitiji mozak. Drugim riječima, neki ljudi kao da su sposobniji istodobno se usredotočiti na više stvari. Isto tako, dosađivanje tijekom dosadnog sastanka ili telefonskog poziva može vam pružiti odgovarajuću stimulaciju da ostanete koncentrirani i budni, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu u Plymouthu. Osobe koje su sanjarile slušajući dugačku, dosadnu poruku na telefonskoj sekretarici bolje su se sjećale detalja te poruke od onih koji su pozorno slušali.

Dosađujemo li se danas lakše ili teže nego nekoć?

No, zašto bismo sanjarili na autobusnoj postaji čekajući autobus kad možemo jednostavno skrolati po mobitelu kao i svi ostali oko nas? Za početak, provođenje svake slobodne sekunde buljeći u zaslon mobitela ima dokazano negativan učinak na psihu, ali i na kvalitetu sna i na vid. No, to nije sve: s vremenom se smanjuje vaš prag tolerancije dosade, što znači da postajete manje sposobni kreativno razmišljati, rješavati probleme ili jednostavno uočavati što se događa oko vas.

I za kraj, uzmemo li zdravo za gotovo da ćemo uvijek imati nadohvat ruke nešto što će nas zabaviti, počet ćemo gubiti sposobnost da zabavimo druge, da razmišljamo kreativno i da dopuštamo svom umu da se isključi od svega i opusti. Na taj način prestajemo imati nove ideje i postajemo manje motivirani da pronađemo način da radimo nešto drugo što će nam biti manje dosadno. Zaključak: izlažemo se riziku da i sami postanemo dosadne, dosadne osobe.

Teme
Linker
28. prosinac 2021 12:07