_1280.jpg?2020-05-05-10-34-23)
Jedna od zanimljivih nuspojava pandemije koronavirusa su vrlo živahni snovi, za koje je mnogo ljudi izjavilo da su ih imali puno više i češće nego inače te da su bili nekako dojmljiviji nego inače. Mnogi su na svojim blogovima i društvenim mrežama opisali takva svoja iskustva. Iako takvi snovi, naročito za one kojima inače nisu uobičajeni, mogu biti zbunjujući ili uznemirujući, sanjanje se smatra normalnim i korisnim načinom procesiranja naše situacije koju proživljavamo u budnom stanju, a koja je za većinu ljudi proteklih tjedana i mjeseci bila sve samo ne normalna.
Dok spavamo
Odraslim osobama preporučuje se sedam do devet sati sna kao minimum za optimalno zdravlje i dobro funkcioniranje organizma. Dok spavamo prolazimo kroz različite faze koje se izmjenjuju tijekom noći. To uključuje lagan i dubok san, kao i period poznatiji kao REM faza (rapid eye movement, brzi pokreti očima) koja je prisutnija u drugom dijelu noći. Kao što ime ove faze sna govori, tijekom nje se oči brzo pomiču. Snovi se mogu pojaviti u svim fazama spavanja, no REM faza se smatra odgovornom za visoko emocionalne i vizualno snažne snove. Tipično imamo nekoliko REM faza tijekom noći, no ne moramo se uvijek sjetiti proživljenog iskustva u snu niti sadržaja sna.
Znanstvenici su davno utvrdili da REM faza ima jedinstvena svojstva koja nam pomažu u reguliranju našeg raspoloženja, performansa i kognitivnih funkcija. Neki snovi djeluju kao obrambeni mehanizam za naše mentalno zdravlje tako što nam pružaju simulaciju određenih situacija kako bismo dobili priliku da proradimo naše strahove te da vježbamo i pripremamo se za stresne događaje koji se mogu dogoditi u stvarnom životu. Ova globalna pandemija koja je pogodila svijet, kao i restrikcije povezane s njom, mogu imati utjecaj na to kako i kada spavamo. Na neke to ima pozitivne, a na neke negativne učinke, no i jedna i druga situacija vode do intenzivnijeg sanjanja.
Prekinuti san i snovi
Istraživanja kineskih i britanskih znanstvenika su pokazala da su tijekom pandemije mnogi ljudi bili u stanju povišene anksioznosti te da su imali kraći ili isprekidan san. Stalno razmišljanje i razgovaranje o pandemiji, bilo uživo ili ono što čujemo u medijima, neposredno prije nego što odemo na počinak može djelovati protiv naše potrebe da se opustimo i dobro naspavamo. A može dati i mnogo tema i materijala za snove
Kad ne spavamo dovoljno, povećava se potreba za REM fazom sna te dolazi do toga da spavanje obiluje REM fazama u odnosu na normalnu situaciju. I, naravno, u tom su periodu naši snovi puno življi i više uznemirujući nego inače.
Više vremena u krevetu
Neka druga istraživanja su pokazala da ljudi više spavaju i manje se kreću tijekom pandemije. Ako radite ili učite od kuće s fleksibilnim rasporedom sati i bez kolega i školskih prijatelja kao što ste navikli, znači da sigurno neće morati ustati rano kao inače. Pojačano pamćenje snova povezano je s dužim spavanjem, kao i s prirodnijim načinom buđenja iz REM faze spavanja. Osim toga, ako ste kod kuće, imate na raspolaganju slušatelje s kojima ćete moći razmijeniti svoje snove čim se probudite, a prepričavanje snova ih ujedno i učvršćuje u našem pamćenju. Može nas čak na neki način i pripremiti da se naviknemo bolje pamtiti snove ubuduće. Vrlo je lako moguće da je upravo to doprinijelo pojačanom pamćenju snova tijekom izolacije
Brige povezane s pandemijom
Snivanje nam može pomoći da se mentalno nosimo sa situacijom u kojoj se nalazimo kad smo budni, a može i samo odražavati našu stvarnost i naše brige. U ovo doba kad smo svi stalno pojačano na oprezu zbog zaraze i kad su se promijenile društvene norme, naši mozgovi imaju puno više posla tijekom spavanja i sanjanja. Za očekivati je da sadržaji snova budu stresniji ako se osjećamo tjeskobno i pod stresom u vezi pandemije, našeg posla ili obiteljske situacije.
Time bi se dalo objasniti zašto mnogo ljudi izjavljuje da ima snove sa strahovima, osjećajem nelagode, socijalnim tabuima, a spominju se i snovi koji gotovo doslovno obrađuju temu zaraze ili bolesti Covid-19. U svakom slučaju, ne treba nas iznenaditi veća učestalost živih ili neobičnih snova kao ni noćnih mora. Takva su iskustva zabilježena i prije u vremenima koja se povezuju s naglim promjenama, tjeskobama ili traumama, kao primjerice nakon prirodnih katastrofa, ratova ili nakon terorističkih napada.
Osobe koje inače pate od anksioznog poremećaja ili su iz prve ruke doživjele traumu imaju veći rizik da će doživjeti promjene i u svojim snovima.
Rješavanje problema u snovima
Jedna od teorija o snovima kaže da oni služe za procesiranje emocionalnih zahtjeva koje imamo tijekom dana, za spremanje iskustava u pamćenje, za rješavanje problema, prilagodbu i učenje. Tijekom REM faze područja mozga odgovorna za emocije, pamćenje, ponašanje i vid se reaktiviraju (za razliku od područja zaduženih za logično razmišljanje, racionalno zaključivanje i pokret koja ostaju počivati). Aktivnosti i veze do kojih dolazi namijenjene su za sintetiziranje učenja i pamćenja, a sam san je zapravo nusprodukt te aktivnosti koju naš um pokušava posložiti u neku logičnu naraciju.