Istraživanja pokazuju da korijen valerijane može pomoći  u smanjenju anksioznosti
 FOTOGRAFIJE: DAMIRCUDIC GETTY IMAGES
Tamara Franjić
Tamara Franjić
Ljekovito bilje

Već jedna doza valerijane omogućuje da se utone u dublji san 36 % brže

06. siječanj 2021.
Normalna upotreba ne izaziva ovisnost i za većinu je ljudi sigurna

Umirujući učinak korijena valerijane ili odoljena (Valeriana officinalis) odavno je poznat ljudima, pa ga za postizanje mira i lakše usnivanje još od antičkih vremena piju kao čaj, samostalno ili kao dio biljnih mješavina. Valerijana potječe iz Azije i Europe, a danas je proširena diljem svijeta. Od ekstrakta njenih cvjetova delikatnog mirisa spravljali su se parfemi, dok je korijen snažnog, zemljanog mirisa, zahvaljujući uljima koja sadrži, upotrebljavan kao blagi sedativ. Naziv valerijana dolazi od latinskog valere, što znači “biti jak” ili “biti zdrav”. I danas se pije čaj od korijena odoljena, a njegov je ekstrakt dostupan kao suplement u kapsulama i u tekućoj formi. Valerijanin korijen sadrži brojne komponente koje ublažavaju tjeskobnost i potiču spavanje, kao što su valerenska kiselina, izovalerična kiselina i antioksidansi. Sastojci valerijane dolaze u interakciju s gama-aminomaslačnom kiselinom (GABA), kemijskim glasnikom koji pomaže regulirati živčane impulse u mozgu i živčanom sistemu. Istraživanja su pokazala da su niske razine GABA-e povezane s akutnim i kroničnim stresom, tjeskobnošću i slabom kvalitetom sna. Valerenska kiselina, pokazalo se, sprečava raspadanje GABA-e u mozgu, što donosi osjećaj smirenosti i spokoja. Istim putem djeluju i neki najpoznatiji lijekovi za smirenje (iz skupine benzodiazepina). Antioksidansi hesperidin i linarin pokazuju sedativna svojstva i poboljšavaju san. Mnogi od tih sastojaka mogu utišavati aktivnosti u amigdali, dijelu mozga u kojem se prerađuju strah i snažni emocionalni odgovori na stres. Jedna je studija pokazala da valerijana kod miševa poboljšava odgovor na fizički i psihički stres održavajući dovoljne razine serotonina, kemikalije u mozgu uključene u reguliranje raspoloženja. Nadalje, izovalerična kiselina može prevenirati iznenadne ili nevoljne kontrakcije mišića, slično valproičnoj kiselini koja se koristi kod liječenja epilepsije.


ZA OPUŠTANJE

Istraživanja sugeriraju da korijen valerijane može pomoći u olakšavanju anksioznosti koja se pojavljuje kao odgovor na stresne situacije. U jednoj su studiji štakori koji su konzumirali korijen odoljena uoči pokusa u labirintu tijekom eksperimenta bili smireniji od onih koji su dobili alkohol i onih koji nisu dobili ništa. Studija na zdravim odraslim osobama koje su rješavale zahtjevne mentalne testove pokazala je da kombinacija valerijane i matičnjaka smanjuje procjenu vlastite uznemirenosti. No, ekstremno visoke doze tog suplementa pojačale su procjenu vlastite uznemirenosti. Korijen odoljena mogao bi biti od pomoći i kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja. U osmotjednoj kontroliranoj studiji u kojoj su sudjelovali odrasli s ovim stanjem, skupina koja je svaki dan uzimala ekstrakt valerijane pokazivala je značajno smanjenje opsesivnog i kompulzivnog ponašanja u uspredbi s kontrolnom grupom. Dodatna je dobrobit to što valerijana, za razliku od uobičajenih lijekova za ovaj poremećaj, nije izazvala nikakve značajnije nuspojave. Studija provedena na 169 hiperaktivnih osnovnoškolaca pokazala je da kombinacija odoljena i matičnjaka poboljšava fokusiranost, a hiperaktivnost i impulzivnost bile su smanjene i više od 50 posto među djecom s najtežim simptomima.


SPAVANJE SE POPRAVILO

Procjenjuje se da je u razvijenim zemljama oko 30 posto odraslih osoba iskusilo nesanicu, odnosno probleme s usnivanjem, s preranim buđenjem te nedovoljno kvalitetan i nedovoljno obnavljajući san. Valerijanin korijen mogao bi, sugeriraju istraživanja, utjecati na skraćivanje vremena potrebnog za usnivanje te na podizanje kvalitete i trajanja spavanja. U kontroliranoj studiji na 27 mlađih osoba s teškoćama spavanja, nakon što su uzeli 400 mg valerijane, njih 24 reklo je da im se spavanje poboljšalo, a 12 među njima izjavilo je da su spavali “savršeno”. Dubok san važan je za obnavljanje tijela i punjenje baterija kako bismo se ujutro budili odmorni i puni energije. Ako su te faze sna poremećene, nećemo se uspjeti odmoriti. Već jedna doza valerijane, pokazalo je istraživanje, omogućila je osobama s nesanicom da utonu u duboki san 36 posto brže nego inače. Zanimljivo je da im je vrijeme provedeno u dubokom snu ostalo produljeno 14 dana nakon uzimanja valerijane. Odoljen može pomoći i osobama koji pate od nesanice nakon što su prestale uzimati benzodiazepine, lijekove za smirenje kojimogu izazvati ovisnost.

Studija na ljudima koji su imali apstinencijske krize nakon što su odbacili ove lijekove, pokazala je značajno poboljšanje kvalitete sna nakon dva tjedna uzimanja valerijane. Većina istraživanja učinaka valerijane provedena je na odraslima, no ima dokaza i za djelotvornost kod djece. U osmotjednoj studiji koja je uključivala djecu s teškoćama u razvoju i poremećajima spavanja, uzimanje valerijane skratilo je vrijeme potrebno za usnivanje, produljilo ukupno trajanje spavanja i poboljšalo kvalitetu sna. Dodajmo i da je studija provedena na osobama sa sindromom nemirnih nogu pokazala da uzimanje 800 mg korijena valerijane na dan ublažava simptome i pospanost tijekom dana. No, unatoč ovim otkrićima, pregledi više studija zaključili su da nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je valerijana učinkovitija u uspavljivanju od placeba.


PRIMJENA KOJA DONOSI NAJBOLJE REZULTATE

Valerijana se pokazala vrlo sigurnom za većinu ljudi. Studije su otkrile da ne uzrokuje nepovoljne promjene u DNK te da se ne sudara s terapijama protiv raka, a koliko je poznato, ne utječe na mentalne i fizičke sposobnosti kad se uzima prema uputama. Pored toga, normalna upotreba na izaziva ovisnost. Nuspojave su rijetke, no zabilježeno je da može uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu i bolove u trbuhu. Ironično, prijavljen je i poneki slučaj nesanice. Pacijenti s bolestima jetre i svim ozbiljnim medicinskim stanjima trebaju se konzultirati s liječnikom žele li uzimati valerijanu. Trudnice i djeca mlađa od tri godine ne bi je trebale uzimati. U većini studija na ljudima s teškoćama spavanja korištene su doze od 400 do 900 mg ekstrakta korijena valerijane, koje su se pokazale kao sigurne i učinkovite. Najbolji rezultati postizani su kad bi se doza uzela pola sata do dva sata prije odlaska u krevet. Najveće doze nisu uvijek i najbolje – u studiji koja je u obzir uzimala doze od 450 mg i 900 mg, velika doza bila je povezana s pospanošću idućeg jutra. Alternativa kapsulama je čaj: 2 do 3 grama sušenog korijena valerijane stavite u vruću vodu deset do 15 minuta. Istraživanja pokazuju da je odoljen najučinkovitiji kad se uzima redovito najmanje dva tjedna i potom još dva do četiri tjedna. Budući da može izazvati pospanost, važno je ne uzimati valerijanu planirate li voziti, upravljati strojevima ili obavljati bilo koju aktivnost koja zahtijeva budnost i preciznost. Protiv anksioznosti uzimaju se manje doze, od 120 do 200 mg, tri puta na dan uz obroke, odnosno zadnja se doza uzima neposredno prije odlaska u postelju. Veće doze tijekom dana mogle bi uzrokovati pospanost. Važno je s valerijanom ne uzimati alkohol, sedative i anksiolitike, biljne i druge preparate za smirenje, jer bi mogla pojačati njihove sedativne učinke.

Teme
Linker
01. veljača 2021 17:51