Državni hidrometeorološki zavod, osim što u redovnim prognozama upućuje na oprez tijekom vrućina, izdaje iupozorenje koje znači da se radi o vrlo opasnom vremenu. Zašto je zapravo opasno? Opasnost za zdravlje, objašnjavaju meteorolozi, predstavlja cjelodnevna sparina uzrokovana visokim postotkom vlage uzraku i tzv. tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 25°C. Najviši stupanj upozorenja je crveno upozorenje, koje znači da je temperatura prešla minimalnu noćnu i maksimalnu dnevnu, što nosi povećanu opasnost od smrti.
Savjeti za najosjetljivije
Najosjetljivije skupine su djeca, starije osobe, kronični bolesnici i osobe koje rade na otvorenom. Oni toplinske valove vrlo teško podnose i kod nekih i obične svakodnevne aktivnosti mogu biti opasnost za zdravlje. Tada treba slijediti upute o tome kako rashladiti organizam i prostorije u kojima boravimo, kloniti se vrućina, piti dovoljno tekućine, redovito uzimati lijekove, koje trebamo držati na hladnom... Opći savjeti za sve podrazumijevaju izbjegavanje boravka na suncu od 10 do 17 sati, što osobito vrijedi za djecu, trudnice, starije osobe i srčane bolesnike te bolesnike sa šećernom bolesti. Rashlađivati se treba tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupkama za noge. Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti spavajte bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline. Pijte redovito i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Opasnost i oprez
Stopa smrtnosti za velikih se vrućina povećava, a najčešći uzrok su srčani udari. Neke bolesti i medicinska stanja, i kada su dobro kontrolirana, mogu se pogoršati tijekom ljeta i za visokih temperatura. Osobito na oprezu trebaju biti oni koji pate od kroničnih bolesti poput srčanih bolesnika, osoba s poremećajem krvnog tlaka, dijabetičari, oboljeli od alergijskih bolesti dišnog sustava, oni s migrenama, multiplom sklerozom...
Ako se osjećate loše
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i izmjerite temperaturu. Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po velikoj vrućini, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a ako grčevi potraju duže od jednog sata, potrebna je medicinska pomoć. Ako član vaše obitelji ili osoba kojoj pomažete ima vruću, suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovara i nemirna je), grčeve i/ili je bez svijesti, odmah zovite hitnu pomoć. Dok čekate liječnika ili hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, skinite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem - hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i prskanje kože vodom temperature od 25 do 30ºC. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.