FOTOGRAFIJE: UNDREY GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO
Živim.hr/Sponzorirani sadržaj
Živim.hr/Sponzorirani sadržaj
Što zelenije to zdravije

Produljuje nam život, pruža nam nižu razinu stresa i pritom jača zdravlje, a mnogi tih dobrobiti nisu ni svjesni

06. listopad 2021.
Neki znanstvenici smatraju da je ljudima potreba da budu povezani s prirodom (biofilija) jednostavno urođena. No, kako gradovi postaju sve napučeniji i radno vrijeme sve dulje, tako svaka nova generacija provodi sve manje vremena u prirodnom okruženju. Srećom, možemo si približiti djeliće prirode u parkovima, ali i pomoću sobnog bilja koje ukrašava naše domove i radna mjesta

Zašto je tako važno biti povezan sa zelenilom? Zato što nam ono donosi niz zdravstvenih dobrobiti. Gradska zelena područja, poput urbanih šuma, parkova, livada, obala rijeka i jezera, vrtova... pružaju ljudima mogućnost za tjelesnu aktivnost, opuštanje, mir i bijeg od vrućina. Takva područja smanjuju stres i jačaju mentalno i tjelesno zdravlje. Povezana su s boljom kvalitetom zraka, smanjenom bukom, nižim temperaturama i većom bioraznolikošću.


Zelenilo produljuje život

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 3.3% svih smrti u svijetu posljedica je nedostatka tjelesne aktivnosti, što je uglavnom rezultat ograničenog pristupa rekreacijskim područjima. Opsežni pregled devet ranijih studija koje su trajale više godina te obuhvatile osam milijuna ljudi u sedam zemalja, objavljen u The Lancet Planetary Health [1] , ponudio je snažne dokaze za to da urbano zelenilo pomaže ljudima u produljenju života. Pregled su proveli Institut za globalno zdravlje (ISGlobal) u Barceloni i Sveučilište Colorado State u Fort Collinsu.

- Gradovi često nemaju dovoljno zelenila. Studija je pokazala da urbana zelena područja smanjuju preuranjenu smrtnost. Umanjuju učinak „toplinskih otoka” u gradovima i onečišćenje zraka, a dobra su i za uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere. Pružaju višestruke dobrobiti. Prema tome, povećanje zelenih područja moglo bi značajno sniziti broj preuranjenih smrti u gradovima - rekao je dr. Mark Nieuwenhuijsen iz ISGlobal.

image
FOTOGRAFIJE: ALEKSANDARNAKIC GETTY IMAGES


Oslobađanje od stresa

Psihološkim i fiziološkim utjecajem zelenih gradskih oaza na ljude pozabavilo se finsko istraživanje [2], objavljeno u Journal of Environmental Psychology. Sudionici istraživanja - njih 77, nakratko su posjetili tri područja u Helsinkiju: park, gradsku šumu i izgrađeno gradsko središte (kao kontrolno okruženje). Za fiziološki utjecaj mjerila se koncentracija hormona stresa kortizola u slini, a za psihološki u obzir su uzeti percipirana restorativnost, subjektivna vitalnost, raspoloženje i kreativnost.

Zaključci su istraživanja da već i kratak boravak u prirodnom okruženju pozitivno djeluje na ublažavanje stresa u usporedbi s učinkom u izgrađenom okruženju.

  • Boravak u gradskom parku i gradskoj šumi imao je gotovo jednak pozitivan utjecaj na oslobađanje od stresa, no nešto viši bio je u šumi.
  • Vrijeme provedeno u gradskom središtu smanjilo je pozitivne osjećaje sudionika.
  • Koncentracija kortizola u slini smanjila se u ovom istraživanju u svim ispitivanim okruženjima.


Važno je brinuti se za biljku

Japansko istraživanje [3] pokazalo je da se zaposlenima u uredu koji su se brinuli o biljci na radnom stolu i gledali je po nekoliko minuta kada bi se osjećali umorno, osjećaj anksioznosti smanjio u odnosu na vrijeme kada nisu imali biljku. Rezultati sugeriraju da bi se mentalno zdravlje zaposlenika moglo poboljšati ako bi ih poslodavci poticali na „trominutne stanke u prirodi”.

Kod sobnih biljaka je ključno da samostalno odaberete biljku i brinete se o njoj, jer ako je to netko drugi učinio, a vi je samo usput gledate, to neće imati jednak terapeutski učinak.

Kada vidimo da biljka uspijeva, raste i naš pozitivan osjećaj prema njoj. Čak i ako pratimo istu biljku kroz dulje vrijeme, pogled na nju neće nam dosaditi.

image
FOTOGRAFIJE: OLEKSANDR BRIAGIN GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO


Dobrobiti bilja

Biljke mogu imati umirujući učinak na našu stresnu svakodnevicu.

● Niža razina stresa - biljke u kući ili u uredu mogu pomoći da se osjećamo ugodnije, smirenije i prirodnije.

● Bolja kvaliteta zraka - sposobnost biljaka da pročišćavaju zrak pomaže čovjekovom ukupnom zdravlju, pomažući mu i da se bolje nosi sa stresom. Još 1980-ih godina NASA-ini su znanstvenici, tražeći način za poboljšanje kakvoće zraka u svemirskim letjelicama, otkrili da korijenje i tlo sobnih biljaka značajno smanjuju hlapljive organske spojeve u zraku.

● Jača koncentracija - provedena je studija u kojoj su studenti [4] bili raspoređeni u učionice gdje su bile prave biljke, umjetne biljke, fotografije biljaka ili uopće nije bilo biljaka. Skeniranje mozga sudionika pokazalo je da su oni koji su učili u sobi s pravim biljkama bili pažljiviji i sposobniji koncentrirati se od onih u ostalim skupinama.

● Bolji san - biljke potiču bolji san pročišćavanjem zraka u spavaćoj sobi i mirisom koji pomaže da se opustimo.

● Blagotvorne za um - britansko istraživanje [5] je pokazalo da vrtlarenje podiže osjećaj dobrobiti kod osoba s depresijom, anksioznošću, demencijom.

● Mogu poboljšati raspoloženje - cvijeće i zelenilo nam može pomoći da se osjećamo življe i da budemo pozitivniji.


Prirodni lijekovi za opuštanje

Neke biljke pomažu smirenju i oslobađanju od stresa zahvaljujući svom sastavu. Primjerice, paprena metvica, pomaže ublažiti stres zahvaljujući velikim količinama triptofana, spoja od kojega nastaje serotonin (neuroprijenosnik koji popravlja raspoloženje). Pored toga, smiruje glavobolju i želučane tegobe. Odlična je kao sredstvo protiv napetosti i tjeskobe, jer mentol prirodno opušta mišiće. Metvicu s lakoćom možete uzgojiti na svom prozoru. Uživat ćete u prizoru i uvijek imati pri ruci svjež začin.

Matičnjak je tradicionalni lijek za smirenje i poticanje boljeg raspoloženja. Njegov čaj smiruje, opušta tijelo, poboljšava memoriju i koncentraciju te se koristi kao lijek protiv nesanice.

Valerijana je vjerojatno najpoznatiji biljni lijek protiv poremećaja spavanja. Omogućuje čvrst i kvalitetan san, a pritom ne izaziva navikavanje. Studije pokazuju da uzimanje valerijane može skratiti vrijeme usnivanja 15 do 20 minuta. Neka istraživanja su zaključila da se djelovanje valerijane pojačava u kombinaciji s drugim ljekovitim biljkama.

Kombinacija valerijane, matičnjaka i paprene metvice, čije se djelovanje time nadopunjuje, dostupna je u Persenu, biljnom lijeku za ublažavanje stresa, napetosti i nesanice. Persen sadrži suhe ekstrakte korijena valerijane, lista matičnjaka i paprene metvice. Zahvaljujući takvom sastavu djeluje umirujuće i opuštajuće na organizam.


*Persen je tradicionalni biljni lijek za primjenu kod naznačenih indikacija temeljenih na iskustvu dugotrajne uporabe. Persen je dostupan bez recepta, u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima. Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.


[1] https://www.thelancet.com/pdfs/journals/lanplh/PIIS2542-5196(19)30215-3.pdf

[2] https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0272494413000959

[3] https://journals.ashs.org/horttech/view/journals/horttech/30/1/article-p55.xml

[4] https://www.mdpi.com/1660-4601/16/5/796/htm

[5] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5663021/

Teme
Linker
22. listopad 2021 06:06