Taj problem ne štedi nikoga, zahvaća i svjetlopute i tamnopute osobe, i muškarce i žene svih dobnih skupina, no ipak je primijećeno da se osjetljivost na sunce čak do deset puta učestalije javlja kod vrlo svijetlih osoba i kod žena. Moglo bi se reći da danas jedna ili dvije od deset osoba ima neki oblik osjetljivost na sunce, odnosno između 10 i 20 posto populacije, kaže dr. Klaudija Šebetić, specijalist dermatologije i venerologije iz Poliklinike Šebetić, dodajući da postoji nekoliko tipova alergija na sunce, poput polimorfne svjetlosne erupcije, kontaktnog alergijskog dermatitisa i solarne urtikarije.
Treba napomenuti i da valja razlikovati primarne i sekundarne alergijske reakcije ili fotodermatoze. Primarne su one koje nemaju veze ni sa kakvim vanjskim faktorima, bolestima, kozmetičkim preparatima ili lijekovima. Osobe s tim tipom alergijskih reakcija razvijaju neku vrstu osipa ili druge kožne promjene isključivo nakon izlaganja suncu, makar i onom blagom, proljetnom.
Iako se još ne zna koji je točno uzrok te pojave, pretpostavlja se da je u podlozi reakcija vlastitog imunosnog sustava koji neke komponente osunčane kože prepoznaje kao strane te pokreće alergijsku reakciju u obliku osipa, plikova ili nekih drugih promjena. Kod sekundarnih alergija koža postaje osjetljiva na sunčevo svjetlo zbog djelovanja nekih lijekova, kozmetičkih proizvoda (pa čak i zaštitnih krema za sunce) ili nekih bolesti.
PRIMARNE FOTODERMATOZE
Polimorfna svjetlosna erupcija (PMLE)
To je jedna od najčešćih primarnih fotodermatoza, a očituje se u obliku nadražujućeg osipa koji obično prati jak svrbež. Promjene na koži javljaju se nekoliko sati ili dan nakon prvog jačeg izlaganja suncu ili nakon prvog izlaganja suncu u proljetnim mjesecima. S vremenom, odnosno tijekom ljeta, učestalo izlaganje suncu može umanjiti osjetljivost na sunčevo svjetlo pa se kožne reakcije ublažavaju ili čak potpuno nestaju. No, ponovno se javljaju iduće godine u proljeće čim se osoba izloži prvom suncu nezaštićena odjećom.
Promjene su obično u obliku sitnih papula ili mjehurića, često nalikuju i na ubode insekta, a prati ih intenzivan svrbež. Izgled promjena može se razlikovati od osobe do osobe, no kod svake osobe su uvijek kad se ponovo jave istovrsne. Najčešće se javljaju u području dekoltea, vrata, gornjem dijelu leđa, nadlanicama ili nadlakticama, a ne javljaju se na dijelovima tijela koji su pokriveni.
Što poduzeti
Koristite proizvod za zaštitu od sunca s faktorom 25 ili višim koji ima zaštitu i od UVA i od UVB zraka. Neke zaštitne kreme blokiraju samo UVB zrake, a alergijsku reakciju uglavnom uzrokuju UVA zrake. Naročito su korisne kreme koje sadrže titan jer one potpuno blokiraju sunčevu svjetlost.
Od pomoći mogu biti i antihistaminici jer alergijska reakcija potiče tijelo na lučenje veće količine histamina. Jedna od najučinkovitijih mjera je da se suncu izlažete postupno: započnite sa samo nekoliko minuta dnevno te povećavajte vrijeme provedeno na suncu dok se koža ne privikne i ne stekne otpornost. Ako imate izuzetno burnu reakciju kože, liječnik vam može propisati steroidnu kremu koju treba nanositi u večernjim satima, a ponekad može biti potrebna i fototerapija, odnosno izlaganje kože svjetlosnim zrakama u kontroliranim uvjetima.
Solarna urtikarija
Radi se o rijetkoj, akutnoj urtikarijskoj reakciji koja se pojavljuje ubrzo nakon izlaganja suncu, a mogu je izazvati UV zrake, vidljiva svjetlost ili infracrveno svjetlo. Urtike praćene svrbežom mogu trajati nekoliko minuta ili sati. Kreme sa zaštitnim faktorima pomoći će osobama kod kojih se radi o preosjetljivosti na UV zračenje, ali ne i onima koje su preosjetljive na vidljivo svjetlo. Od pomoći može biti fototerapija, no ona se, da bi bila učinkovita, mora provoditi većim dijelom ili tijekom cijelog ljeta.
SEKUNDARNE FOTODERMATOZE
U ovom slučaju uzrok problema su zapravo fotosenzitivne tvari koje smanuju prag osjetljivost naše kože na sunčeve zrake te već nakon kraćeg izlaganja suncu može doći i do prilično jake alergijske reakcije.
Koristite proizvod za zaštitu od sunca s faktorom 25 ili višim koji ima zaštitu i od UVA i od UVB zraka.
- Sekundarne dermatoze mogu uzrokovati određeni lijekovi, najčešće antibiotici, neki lijekovi protiv gljivičnih bolesti, lijekovi protiv depresije, dijabetesa ili akni, neki diuretici i drugi lijekovi. Vrlo često u ovih pacijenata nastaju crvenilo i osip samo na otkrivenim dijelovima tijela, poput lica ili podlaktica, koji se pogoršavaju izlaganjem suncu. Često i određene kombinacije lijekova mogu uzrokovati svrbež kože pri izlaganju suncu. U svakom slučaju, ako postoji sumnja da je lijek u podlozi alergije, potrebno je u dogovoru s liječnikom promijeniti terapiju. No, osim lijekova, alergiju na sunce mogu uzrokovati i kozmetički proizvodi, a najčešće su to različita sredstva za higijenu, parfemi, dezodoransi, kreme za njegu lica i slično. Reakcije mogu biti burne pa koža ponekad može biti žarko crvena poput opekline -objašnjava dr. Šebetić dodajući da se tijekom ljeta inače ne bi trebali koristiti parfemi jer izlaganjem suncu na mjestu nanošenja mogu nastati pigmentacije.
Dr. Šebetić napominje i da ljeti općenito kozmetika mora biti laganija te ne sadržavati jake mirise ni alkohol. Dermatolozi uglavnom preporučuju upotrebu dermokozmetičkih linija za osjetljivu i netolerantnu kožu ili pak posebnih preparata namijenjenih upravo za kožu alergičnu na sunce.
Ovdje treba spomenuti i poseban oblik fotokontaktnog alergijskog dermatitisa do kojeg može doći kad se dio tijela izložen kemijskim spojevima prisutnim u nekoj travi ili listovima nekih biljaka nakon toga izloži suncu. Potrebno je prepoznati koja je biljka odgovorna za pojavu takve reakcije kako biste izbjegavali dodir s njom (najbolje pomoću alergološkog testa), a kad se ovakva reakcija pojavi, ublažiti je možete uzimanjem antihistaminika ili izbjegavanjem boravka na suncu.
PREHRANA KAO POMOĆ
Određene hranjive tvari ima ju snažna antioksidativna i antihistaminska svojstva te mogu kožu “iznutra” zaštititi od alergijskih reakcija. Među najučinkovitijim neutralizatorima histamina su beta-karoten (mrkva, batati, bundeva i općenito voće i povrće žute boje), vitamini C (agrumi, paprika, brokula, kupus, peršin, šipak, kivi) i E (biljna ulja, pšenične klice, integralne žitarice, zeleno lisnato povrće), vitamini skupine B (pivski kvasac, pšenične klice, smeđa riža) te cink (školjke, pšenične klice, pivski kvasac, sjemenke bundeve, žutanjak, mahune) i kalcij (mlijeko i mliječni proizvodi, smokve, zeleno povrće).