Spavanje je neophodno za život, neki stručnjaci tvrde da možete umrijeti ako ne spavate 10 dana. Nažalost, puno uspješnih ljudi se hvali da malo spavaju. Margaret Thatcher je bila jedna od njih, a i Donald Trump se znao hvaliti da bi neke noći spavao samo tri sata. No mnoštvo znanstvenih studija posljednjih godina pokazalo je da nedovoljno sna može dovesti do niza bolesti opasnih po život. Ipak, dvije trećine odraslih u svim razvijenim zemljama ne uspijeva odspavati preporučenih osam sati.
Spavanje manje od šest ili sedam sati noću ruši vaš imunološki sustav i značajno povećava rizik od razvoja raznih vrsta karcinoma.
Studija na 60.000 sredovječnih i starijih Britanaca pokazala je da oni koji redovito moraju odspavati tijekom dana imaju 12 posto veću vjerojatnost da će razviti visok krvni tlak nego njihovi vršnjaci. Istraživači su zaključili da drijemanje nije problem sam po sebi, ali sugerira loš kvalitetu sna noću.
Čak i blago smanjenje količine sna na samo tjedan dana može poremetiti šećer u krvi toliko da dođe do preddijabetesa. Isto tako, nedostatak sna povećava rizik od začepljenja koronarnih arterija, a to vodi do kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara ili zatajenja srca.
Sigurno ste primijetili da žudite za nezdravom hranom kada ste umorni? Premalo sna povećava koncentraciju hormona gladi, dok potiskuje hormon sitosti.
Poremećaj sna također može pridonijeti ozbiljnim stanjima, uključujući depresiju i anksioznost.
Rak
Kontinuirano loš sna povezan je s "trošenjem" naših stanica. Smatra se da takva vrsta poremećaja naših gena uzrokuje nastanak kancerogenih stanica. Studija iz 2019. godine pokazala je da ljudi koji rade noćne smjene imaju 30 posto više oštećenja DNK u usporedbi s onima koji rade normalno.
U studiji iz 2010. istraživači iz Ohija povezali su spavanje manje od šest sati noću s 50 posto povećanim rizikom od raka crijeva. Budući da je ova vrsta raka druga najsmrtonosnija u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u, studija Sveučilišta Case Western Reserve zaključila je da je kratko spavanje opasnost za javno zdravlje.
Manjak sna također neizravno može povećati rizik od raka, čineći nas gladnijima i debljima. Godine 2012. istraživanje objavljeno u časopisu PLoS One bavilo se rizikom od raka kod gotovo 25 000 odraslih osoba srednje dobi diljem Europe. Otkriveno je da su ljudi koji spavaju manje od šest sati tijekom života imali 43 posto veću vjerojatnost da će razviti rak od onih koji su spavali sedam ili više sati.
Zasebna studija iz 2019. pokazala je da su pacijenti koji spavaju šest ili manje sati noću imali gotovo tri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od raka u roku od 30 godina od onih koji su spavali sedam ili više sati.
Istraživači sa Sveučilišta Penn State promatrali su 1654 odrasle osobe u dobi od 20 do 74 godine koje su imale povijest bolesti srca ili moždanog udara. Oni koji su bili neispavani imali su 2,92 puta veći rizik od smrti od svih vrsta karcinoma unutar tri desetljeća nego oni koji su se dovoljno odmarali, stoji u radu objavljenom u Journal of the American Heart Association.
Srčani problemi
Dakle, utvrdili smo da nekvalitetan san, odnosno nedostatak istog, utječe na naše zdravlje. Ta veza posebno je očita kod nezdravog srca.
Naime, kako se čovjek približava srednjim godinama, naše tijelo i zdravlje se prirodno počinju narušavati, a nedovoljna količina sna može potaknuti bolesti kardiovaskularnog sustava.
Odrasli u dobi od 45 ili više godina koji spavaju manje od šest sati noću imaju 200 posto veću vjerojatnost da će doživjeti srčani ili moždani udar tijekom života, u usporedbi s onima koji spavaju sedam do osam sati noću.
Ovo otkriće, iz studije Sveučilišta Chicago iz 2012. godine, naglašava koliko je važno dati prioritet spavanju u srednjim godinama, što je nažalost vrijeme kada nas obiteljske i profesionalne okolnosti potiču na suprotno.
Nažalost, vrlo brzo naš kardiovaskularni sustav osjeti nedostatak sna. Jedna noć smanjenog sna, odmah će ubrzati srčani ritam. To također uzrokuje značajan porast sistoličkog krvnog tlaka, što predstavlja veće opterećenje za srce i krvne žile. Time su posebno pogođene koronarne arterije koje opskrbljuju srce krvlju. One moraju biti čiste i uvijek širom otvorene. Ako su ti prolazi suženi ili blokirani, vaše srce može pretrpjeti sveobuhvatan, i često fatalan, napad uzrokovan nedostatkom kisika u krvi.
Jedan od uzroka začepljenja koronarne arterije je ateroskleroza, gdje se u arterijama nakupljaju stvrdnuti plakovi koji sadrže naslage kalcija.
Postoji i godišnji ‘globalni eksperiment‘ koji uključuje 1,5 milijardi ljudi, a on dodatno naglašava vezu između lošeg sna i lošeg zdravlja srca. Na sjevernoj hemisferi, prelazak na ljetno računanje vremena u ožujku rezultira time da većina ljudi izgubi jedan sat sna. Istraživači su proučili milijune bolničkih kartona i otkrili da ovo naizgled nebitno smanjenje sna dolazi sa zastrašujućim porastom srčanih udara sljedećeg dana.
Djeluje u oba smjera. U jesen, stopa srčanih udara pada dan nakon što se kazaljke vrate, kada dobijemo jedan sat sna. Sličan odnos rasta i pada vidljiv je i kod stope samoubojstava, kao i kod broja prometnih nesreća.
To pokazuje koliko su srce i mozak, osjetljivi na nedostatak sna.
Demencija
S obzirom na to da nedostatak sna utječe na cijeli organizam, nažalost, povećava i rizik od demencije. Smatra se da kada ne spavamo dovoljno dugo, ne dajemo mozgu vremena da isprazni beta amiloid i druge naslage na mozgu. To omogućuje tvarima da se nastave nakupljati, dan za danom, sve dok ne izazovu poremećaj koji uništava pamćenje.
Prošlogodišnja studija na 8000 Britanaca u dobi od 50 do 70 godina pokazala je da oni koji su spavali manje od šest sati noću u srednjoj dobi imaju 30 posto veći rizik od razvoja demencije.
Drugo istraživanje, Sveučilišta Cambridge, pokazalo je da ljudi koji spavaju oko sedam sati po noći imaju lošije rezultate na testovima brzog razmišljanja, raspon pažnje, pamćenje i rješavanje problema, to su sve rana obilježja demencije. Istraživači su ispitali podatke 498.277 odraslih osoba u dobi od 38 do 73 godine, prikupljene iz UK Biobank, baze podataka pacijenata praćenih 10 godina.
Do sličnih rezultata došli su istraživači sa Sveučilišta Stanford, koji su pratili Amerikance u dobi od 65 do 85 godina u studiji objavljenoj prošlog kolovoza.
Pretilost
Ako ste ikad pokušali smršavjeti, sigurno ste uz savjet o prehrani i vježbanju dobili i onaj o kvalitetnom snu.
Nedostatak sna proizvodi grelin, hormon koji, između ostalog, potiče apetit. Nedostatak sna također je povezan s nedostatkom hormona rasta i povišenim razinama kortizola, a oba su povezana s pretilošću. Nedovoljno sna također može usporiti vaš metabolizam. Sve su to razlozi zbog kojih je san neophodan za održavanje dobre težine.
Studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Warwicku na 75.000 djece i odraslih iz 2006. pokazala je da oni koji manje spavaju brže se debljaju, a posebno u području struka.
U svim dobnim skupinama osobe koje malo spavaju su dobivale više na težini i ukupno su imale dvostruko veću vjerojatnost da će postati pretile ili prekomjerne težine. Oni koji kratko spavaju definirani su kao oni koji spavaju manje od referentne kategorije za njihovu dob.
U međuvremenu, studija objavljena ranije ovog mjeseca pokazala je da oni koji noću spavaju s upaljenim svjetlom imaju 80 posto veću vjerojatnost da će biti pretili od onih koji spavaju u mraku.
Istraživanje, koje su proveli stručnjaci sa Sveučilišta Northwestern, pratilo je 552 osobe u dobi od 63 do 84 godine. Upaljene svjetiljke noću mogu poremetiti prirodni tjelesni cirkadijalni ritam i proizvodnju melatonina, što smanjuje kvalitetu našeg sna.
Oslabljen imunitet
Svima nam se to dogodilo. Ne spavate dovoljno nekoliko noći zaredom i odjednom vas uhvati prehlada. Nije to slučajno. San obnavlja zalihe našeg imunološkog sustava, pomaže u borbi protiv zloćudnih bolesti, sprječava infekcije i štiti od svih vrsta bolesti.
Kada se ipak razbolite, imunološki sustav aktivno stimulira sustav spavanja, zahtijevajući više odmaranja u krevetu kako bi ojačao. Smanjite san čak i za jednu noć, i vaš će imunitet to osjetiti. Dokazano je da nedostatak sna potiskuje proizvodnju antitijela i T-stanica, koje su vitalne u borbi protiv infekcija.
Godine 2019. znanstvenici sa Sveučilišta u Tuebingenu u Njemačkoj usporedili su T-stanice sudionika kojima je bilo dopušteno da spavaju osam sati i onih koji su ostali budni cijelu noć. Otkrili su da T- stanice kod neispavanih imaju mnogo nižu sposobnost vezanja na ključne molekule u imunološkom odgovoru.
Zasebna studija pokazala je da su razine ključnih imunoloških stanica koje se nazivaju stanica ‘prirodni ubojica‘ smanjene za više od 70 posto kod ljudi koji ne spavaju dovoljno.
Istraživanje je čak pokazalo da je manja vjerojatnost da će nedovoljno naspavani ljudi dobiti potpuni imunološki odgovor od cjepiva.
Godine 2002. znanstvenici su pokazali da su odrasli koji su bili cijepljeni protiv gripe razvili koncentracije antitijela upola manje od razine svojih odmornih vršnjaka.
Istraživači su također otkrili da je kod ljudi koji spavaju manje od šest sati po noći u prosjeku daleko manja vjerojatnost da će stvoriti odgovor protutijela na injekciju hepatitisa B. Imali su gotovo 12 puta veću vjerojatnost da će biti nezaštićeni cjepivom nego ljudi koji su spavali više od sedam sati, prema studiji iz 2012. godine.
Nizak libido
Nedostatak sna noću može ubiti seksualni nagon muškaraca. Studija Sveučilišta u Chicagu iz 2011. pokazala je da oni koji spavaju manje od pet sati noću u razdobljima dužim od tjedan dana imaju značajno niže razine testosterona od onih koji se cijelu noć odmaraju.
A s obzirom na to da testosteron utječe na muški libido i razinu energije, oni koji ne spavaju dovoljno vjerojatnije će odgoditi seks.
Učinak je toliko drastičan da smanjuje hormon na razine koje su sličnije onima koji su 15 godina stariji, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Journal of the American Medical Association.
Druga studija objavljena u časopisu Journal of Clinical Sleep Medicine otkrila je da trećina muškaraca s apnejom za vrijeme spavanja također ima nižu razinu testosterona.
Kod mladih, zdravih muškaraca, razina testosterona smanjena je za 10 do 15 posto nakon samo tjedan dan ograničenja sna na pet sati po noći.
Istraživači su otkrili da su učinci ograničenja sna na razinu testosterona posebno vidljivi između 14 i 22 sata sljedećeg dana. Niske razine testosterona povezane su sa smanjenom cjelokupnom razinom zdravlja, energijom i erekcijom.
Dijabetes
Istraživanja pokazuju da loš san ima dramatičan učinak na metabolizam i pretvaranje šećera u energiju, povećavajući rizik od dijabetesa. Samo tri noći poremećenog sna mogu imati isti učinak na sposobnost tijela da kontrolira razinu šećera kao dobivanje više od dva kilograma težine i stanje predijabetesa.
U travnju ove godine istraživači Sveučilišta Bristol prikupili su podatke o više od 330.000 odraslih osoba iz britanske Biobanke, od kojih je većina bila u 50-ima. Ljudi koji su rekli da se redovito muče sa spavanjem imali su višu razinu šećera u krvi, što je pokazatelj dijabetesa tipa 2.
Tim je izračunao da bi liječenje nesanice moglo potaknuti pad razine šećera u krvi usporediv s gubitkom od 14 kg.
Studija Sveučilišta u Chicagu iz 2007. proučavala je učinak kvalitete sna na sposobnost tijela da proizvodi inzulin, hormona potrebnog za kontrolu razine glukoze ili šećera u krvi. Praćeno je devet zdravih mladića i djevojaka tijekom pet noći spavanja.
Prve dvije noći su normalno spavali. Nakon toga, njihov san redovito su ometali zvukovi za koje se računalo da su dovoljno glasni da ih probude iz dubokog sna. Poremećaj dubokog sna bio je sličan onom koji se viđa tijekom procesa starenja, pri čemu su mladi dobrovoljci iskusili kvalitetu sna kakvu imaju ljudi u 60-ima.
Nakon normalnog i isprekidanog sna dobrovoljci su dobili injekcije glukoze kako bi se izmjerilo koliko je dobro kontroliran iznenadni priljev šećera. Analiza je pokazala da kvaliteta sna ima veliki učinak na sposobnost tijela da koristi inzulin za kontrolu razine šećera u krvi, pri čemu su razine porasle za alarmantnih 23 posto nakon samo tri noći prekinutog sna.
Takva nemogućnost korištenja inzulina ili inzulinska rezistencija smatra se glavnim uzrokom dijabetesa tipa 2.
