Tea Blažević - meteorologinja N1 televizije.
 
 FOTOGRAFIJE: TOMISLAV KRISTO/CROPIX CROPIX
Ana Dukić
Ana Dukić
Dugoročna prognoza

Meteorologinje otkrile kakva nas jesen čeka te postoji li mogućnost za poplave i tornada

01. rujan 2021.
Kako biste bili spremni za jesen, pitali smo meteorologinje Teu Blažević i dr. sc. Vlastu Tutiš što možemo očekivati narednih mjeseci


Vrijeme posljednjih dana ukazuje da bi temperature iznad 35 Celzijevih stupnjeva trebale biti iza nas. Međutim, svijet se suočava s globalnim zatopljenjem pa nas temperature uvijek mogu iznenaditi. Kako biste bili spremni za jesen, pitali smo meteorologinje Teu Blažević i dr. sc. Vlastu Tutiš što možemo očekivati narednih mjeseci.

Još ćemo se kupati

- Ljeto su obilježili toplinski valovi i ekstremno visoke temperature, no sad smo već te ekstremne vrućine ostavili iza sebe. Iako, moram reći da još ne proglašavam kraj ljeta. Bit će tu još i vrućih dana, osobito na moru, moguće i na krajnjem istoku zemlje. Što se jeseni tiče, dugoročnije prognoze sugeriraju da bismo mogli imati bablje ljeto, takve su projekcije privatnog meteorološkog servisa Accuweather. I Europski centar za srednjoročnu prognozu vremena ukazuje na iznadprosječnu toplinu u svim jesenskim mjesecima - objasnila je meteorologinja Tea Blažević, voditeljica vremenskog centra N1.

image
Tea Blažević
FOTOGRAFIJE: PRIVATNA ARHIVA

Iako ćemo imati toplu jesen, ekstremne vrućine za ovu godinu možemo ostaviti iza sebe.

- Ipak, vrućih dana će još biti i to s temperaturama višim od 30, osobito duž Jadrana. I more će još biti ugodno za kupanje, naime, more se sporo hladi tako da će biti još prilike za uživanje u morskim radostima - objašnjava Tea.


Globalno zatopljenje

Globalno zatopljenje ne znači da nećemo imati hladne prodore, koji mogu, kaže nam Tea, biti i intenzivniji, praćeni i lokalno obilnijom oborinom pa i snijegom kad temperature budu dovoljno niske.

- No, itekako uočavamo sve manje dana sa snijegom, i to je onaj danak koji plaćamo jer smo zemlju zagrijali za 1.2 stupnja u posljednjih 150 godina. Klimatske promjene su tu i trebamo što hitnije djelovati kako bismo zaustavili krizu - istaknula je Tea.

Dugoročnu prognozu, naglašava, ipak treba uzeti s dozom opreza, ali čini se da nakon iznadprosječno toplog ljeta slijedi iznadprosječno topla jesen.

- Rujan bi prema prognozi Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena mogao biti nešto sušniji, dok bi recimo u listopadu na sjevernom Jadranu oborine moglo biti više od prosjeka. Slično vrijedi i za studeni, dakle, nešto kišnije na sjevernom dijelu Jadrana, dok bi u unutrašnjosti oborina trebala biti uglavnom u okvirima prosjeka - najavljuje Blažević.


Scenariji tornada, požara i poplava mogu se ponoviti

Svjedočimo čestim izmjenama vremenskih prilika, i to je posljedica klimatskih promjena. U sve toplijoj klimi imamo sve češće izražene ekstreme, toplinske valove, sušu, ali i nagla razdoblja intenzivnih oborina koji onda nerijetko rezultiraju poplavama.

- Uslijed toplinskih valova i suše ovoga ljeta svjedočimo i požarima. Ako ne uspijemo zadržati globalnu temperaturu unutar okvira Pariškog sporazuma, dakle, ispod 1.5 stupnjeva, ekstremi će biti sve frekventniji i sve intenzivniji - objasnila je meteorologinja.

Upravo zato, govori nam Tea, scenariji kojima smo svjedočili posljednjih mjeseci, kad je tornado poharao Češku, megatoplinski val zahvatio sjeverozapad SAD-a, nikad veći broj aktivnih požara na jugoistoku Europe, poplave koje su usmrtile gotovo 200 ljudi na zapadu Njemačke, mogu se ponoviti.

- Takvih pojava bit će još i više, ako hitno ne smanjimo emisiju stakleničkih plinova. Potrebno je djelovati već danas - upozorava Tea.




Što prognozira DHMZ?

Državni hidrometeorološki izradio je dugoročne mjesečne prognoze koje su rezultat interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Prognoze su dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu koje DHMZ, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze čije je sjedište u Readingu u Velikoj Britaniji.

- Potrebno je naglasiti da dugoročne prognoze daju predviđanja odstupanja meteoroloških elemenata (temperatura, oborina, tlak) od prosjeka, i to ukupno za dulje razdoblje (mjesec, sezona), a ne za pojedinačne dane, niti u standardnom prikazu u kojem se daje kratkoročna prognoza (npr. prognoza vremena za sutrašnji dan) - rekla je dr. sc. Vlasta Tutiš, načelnica Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze.

image
Vlasta Tutiš
FOTOGRAFIJE: PRIVATNA ARHIVA

- Također je važno napomenuti da, iako se, primjerice, na razini mjeseca srednja sezonska temperatura očekuje oko prosjeka, to ne znači kako neće biti barem kraćih hladnijih ili toplijih razdoblja. Isto tako, ako se prognozira npr. većinom prosječna sezonska količina oborine to ne znači kako neće biti dana ili razdoblja s obilnijom oborinom ili, pak, produljenih sušnih razdoblja - objasnila je Tutiš.

Dodaje da uz informacije koje nam donosi mjesečna ili sezonska prognoza, svakako treba kontinuirano pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje, osobito kada su u pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine te nagla zahladnjenja.

Pred nama je toplo vrijeme

- Za rujan 2021. predviđamo da će temperatura zraka u prosjeku u većini krajeva Hrvatske, a osobito u Dalmaciji, biti barem malo viša od uobičajenog prosjeka. Ukupna mjesečna količina oborine vjerojatno će biti oko prosječne ili manja od nje. Manje je dana s kišom izgledno početkom rujna te moguće u zadnjem desetodnevlju, a sredinom mjeseca povećana je vjerojatnost za promjenljivije vrijeme uz češću oborinu - objasnila Tutiš.

U razdoblju rujan – studeni 2021., srednja sezonska temperatura bit će, govori nam Tutiš, uglavnom viša od klimatološkog srednjaka uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Toplije nego što je uobičajeno izgledno je u svakom od tri jesenska mjeseca pri čemu je veće pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka moguće posebno u rujnu, a signal za to postoji i u studenom. U listopadu je moguća srednja mjesečna temperatura bliže prosječnoj.

- Ukupna sezonska količina oborine bit će u većini područja oko klimatološkog srednjaka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Manje kiše nego što je uobičajeno moguće je u većini područja u rujnu. Više oborine od prosjeka očekuje se u listopadu, uz povećanu vjerojatnost osobito u zapadnijim područjima Hrvatske i dijelu sjevernog Jadrana - zaključila je Tutiš.

Teme
Linker
22. listopad 2021 10:07