Čak više od trećine mladih u Zagrebu (35 posto) pati od alergije na pelud, što je najčešći oblik respiratorne alergije, pokazuje zagrebačka studija. Alergija na pelud značajno utječe na kvalitetu života u proljetnim i kasno ljetnim mjesecima, ne samo zbog simptoma polenske hunjavice i astmatskih napadaja nego i drugih simptoma poput umora, pospanosti, glavobolje, ali i zbog nuspojava lijekova koji se koriste u suzbijanju simptoma. Kako se s tim nositi pitali smo doc. prim. dr. sc. Marinka Artukovića, dr. med., ravnatelja Specijalne bolnice za plućne bolesti.
Zašto je više oboljelih
- U Zagrebu je napravljena epidemiološka studija kojom je procijenjena učestalost alergije na polene u proteklom 16-godišnjem razdoblju. Rezultati pokazuju značajan porast obolijevanja od alergijskog rinitisa i atopijskog rinitisa, dok je trend obolijevanja od alergijske astme stabilan. Značajan doprinos u takvom trendu obolijevanja imaju klimatske promjene, zbog produljene sezone polinacije biljnih vrsta - kaže dr. Artuković. Dodaje i da, nažalost, bolesnici nisu dovoljno educirani o mogućnostima liječenja i važnosti odlaska specijalistu, što im svakako omogućava bolji uvid u njihovu bolest i bolje terapijske odabire. U najvećem broju slučajeva, kod blažih i srednje teških simptoma, liječe se sami, kod liječnika obiteljske medicine ili uz pomoć ljekarnika.
Kako se dijagnosticira alergija na pelud
- Alergološka dijagnostika počinje nezaobilaznim kožnim testiranjem nakon čega se odabire dominantni uzročni alergen i dokazuje stupanj senzibilizacije laboratorijskim testovima. Danas, u postpandemijsko doba, liste čekanja na specijalističku obradu uobičajena su pojava. Zbog toga smo pojačanim naporima organizirali rad naše poliklinike u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti, kako bismo bolesnicima omogućili pristup alergološkoj obradi bez čekanja - ističe dr. Artuković.
Kakve su mogućnosti liječenja?
- Postoji široki spektar lijekova za liječenje alergije na peludi. Njihova prednost je da se najčešće primjenjuju lokalno na oboljele sluznice, čime se izbjegavaju neželjene sistemske reakcije. Kod uvođenja terapije na vrijeme, u pravilnoj dozi i kombinaciji, postiže se najčešće dobra učinkovitost liječenja. U slučaju slabije kontrole, ordiniraju se dodatni lijekovi - kaže doc. dr. Artuković.
Što kada uobičajeni lijekovi ne djeluju?
- Jedini etiološki način liječenja alergijskih bolesti je tzv. alergen-specifična imunoterapija kod koje se primjenom rastućih doza uzročnog alergene postiže tolerancija organizma i odsutnost simptoma pri ponovnom kontaktu s alergenom. Alergen specifična imunoterapija osobito je učinkovita kod bolesnika s preosjetljivošću na polene, a preporučuje se upravo onima kod kojih se samo primjenom simptomatskih lijekova ne postiže kontrola simptoma. Ovaj način liječenja izaziva preusmjeravanje imunološke reakcije prema normalnom obrascu. Rezultati su izvrsni u najvećeg broja bolesnika i očituju se znatno ublaženim ili potpuno odsutnim simptomima alergijskog rinitisa i konjunktivitisa u ponovnoj ekspoziciji alergenu u novoj sezoni - pojašnjava dr. Artuković.
Alergen specifična imunoterapija kod koje se alergen primjenjuje sublingvalnim putem u obliku tableta dobila je odobrenje regulatornih tijela u Hrvatskoj, ali nije uključena u Listu lijekova HZZO-a pa ih oboljeli najčešće financira sam. Drugi oblik alergen specifične imunoterapije putem potkožnih injekcija nije registriran u Hrvatskoj, ali također u slučaju preporuke alergologa postoji mogućnost nabave lijeka interventnim uvozom
- Nadamo se da će osiguravatelj prepoznati važnost ovog oblika liječenja te da će u skoroj budućnosti biti besplatan za pacijente - kaže dr. Artuković.
Alergija i cjepivo protiv covida
I osobe koje imaju neku alergiju mogu se cijepiti protiv covida, no osobi koja ih cijepi treba reći za prisutnost alergije pa će se obratiti povećana pozornost na takve osobe.
- U Dnevnoj bolnici za naše alergološke bolesnike s rizikom alergijske reakcije na cjepivo protiv Sars-Cov-2 organizirali smo cijepljenje u sigurnim uvjetima uz višesatni nadzor. Tim putem cijepljena je velika populacija od 2500 bolesnika što je najveća skupina cijepljenih rizičnih pacijenata na jednom mjestu, prema literaturnim podatcima - kaže dr. Artuković.
NM-HR-2022-5-1958;5/2022