Dodajemo ih juhama, umacima, varivima, salatama, mesu, kobasicama, kolačima i keksima, pa čak i čokoladi. Tisućljećima prate čovjeka sudjelujući u životu kako vladara tako i običnog puka. Odigrali su važnu ulogu u sprečavanju kvarenja namirnica i sudjelovali u stvaranju ključnih karakteristika nacionalnih kuhinja. Trgovina začinima odredila je geostratešku važnost brojnih područja svijeta. Štoviše, žudnja za njima otkrila je Novi svijet. Bez njih ni danas ne možemo. Jednostavno govoreći, začini začinjaju naš život.
PERŠIN
(Petroselinum crispum)
JEDAN OD NAJPOPULARNIJIH
Iako se ne zna precizno podrijetlo peršina, sigurno je da on potječe s juga našeg kontinenta. Njegova uporaba u narodnoj medicini datira još od doba starih Grka. Zahvaljujući Rimljanima, koji su peršin kao začin predstavili ostatku Europe, njegovi listovi danas su jedan od najčešće korištenih začina.
Najbolje je koristiti svježi peršin jer je bogat vitaminom C, karotenima i željezom. Osušeni list je gotovo neprepoznatljive arome.
Peršinov list sadrži fitokemikalije poput kumarina i terpenoida koji pokazuju antioksidativnu aktivnost i djeluju protiv stvaranja tumorskih stanica. Nadalje, pokazalo se da smanjuju koncentraciju i peroksidaciju masnoća u krvi, što pozitivno utječe na zdravlje krvožilnog sustava.
Njegova eterična ulja
Eterična ulja, koja sadrži peršin, posebice miristicin, štite od raka (ističe se rak pluća), potvrdila su istraživanja. Zbog eteričnih ulja, koje sadrži, peršin neutralizira djelovanje kemijskih tvari, koje mogu biti opasne za naše zdravlje, poput kancerogena kemijskog spoja benzopirena (nalazi se u dimu cigareta), ali i nekih drugih.
Bogati izvor antioksidanata
Flavonidi, koje sadrži peršin, posebice luteolin, djeluju poput antioksidanata. Vežu se za slobodne radikale i na taj način sprečavaju njihovo štetno djelovanje na organizam. Također, istraživanja su dokazala kako ekstrakt peršina povećava antioksidacijski kapacitet krvi.
Osim flavonida, peršin je odličan izvor vitamina C i A (posebice karetonoida i beta-karotena), koji imaju važnu ulogu u zaštiti našeg organizma od mnogih bolesti.
Kako smo već više puta pisali, visoka koncentracija slobodnih radikala povezana je sa cijelim nizom bolesti, uključujući rak, dijabetes, astmu, aterosklerozu...
Kad god ste u prilici birajte svježi peršin, a njegov korijen svakako ubacite u varivo ili juhu, a možete ga i ispeći s krumpirom.
Vitamin C također ima izvanredna anti-upalna svojstva, zbog čega je odličan u liječenju svih vrsta artritisa. Osim toga, vitamin C je važan za rad našeg imuniteta. Stoga, redoviti unos ovog vitamina može spriječiti česte gripe, prehlade, upale grla i uha.
Beta-karoten je također važan antioksidant. Dijete bogate beta-karotenom smanjuju rizik od pojave ateroskleroze, dijabetesa i raka crijeva. Kao i vitamin C, beta-karoten povoljno uteče na astmu, osteoartritis i reumatoidni artritis. U našem tijelu beta-karoten se pretvara u vitamin A - nutrijent, koji igra važnu ulogu u radu našeg imuniteta.
Zaštita od reumatoidnog artritisa
Hrana bogata vitaminom C, poput peršina, pruža zaštitu od reumatodinog artritisa. Istraživanja su pokazala kako je kod ljudi koji su konzumirali hranu bogatu vitaminom C, rizik od pojave artritisa bio smanjen tri puta.
Dobro je znati
- Svježi peršin je bolji od suhog. Ako morate kupiti suhi peršin, birajte onaj iz organskog uzgoja.
- Birajte peršin sa lišćem tamno-zelene boje. Izbjegavajte grane koje imaju žućkastu boju ili koje su uvenule.
- Svježi peršin možete pohraniti u hladnjaku, u plastičnoj vrećici.
- Ako imate višak peršina, možete ga lako osušiti tako da ga nasjeckate i ostavite na kuhinjskoj krpi. Kada se osuši, držite ga u dobro zatvorenoj staklenci na tamnom, hladnom i suhom mjestu.
- Peršin možete i zamrznuti. Dobro će poslužiti tijekom zime prilikom pripreme umaka i variva.
Čuvar zdravlja srca
Peršin je dobar izvor folne kiseline. Folna kiselina je bitna za mnoge procese, koji se odvijaju u našem organizmu, ali najviše je poznata po ulozi, koju igra u zdravlju kardiovaskularnog sistema.
Folna kiselina pomaže pretvoriti homocistein (novi neovisni čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze i moždanog udara) u dobroćudnu molekulu. Homocistein je potencijalno opasna molekula, koja može direktno oštetiti krvne žile.
Visoki nivo homocisteina povećava opasnost od moždanog i srčanog udara kod ljudi sa aterosklerozom ili bolešću srca. Zbog toga se osobama, koje pate od ovih bolesti, preporučuje hrana bogata folnom kiselinom.