Piše i savjetuje akademkinja Vida Demarin, redovita profesorica neurologije u trajnom zvanju i članica HAZU-a
Ključevi za očuvanje zdravlja mozga u našim su rukama - zdrava prehrana (mediteranska), redovita tjelesna aktivnost, nošenje sa stresom u svakodnevnom životu, vježbe moždanih funkcija, tzv. brain fitness, dovoljno sna i stalna komunikacija (socijalna uključenost).
Intervencije u životnom stilu
Posljednjih se godina mnogo govori o vrijednosti mediteranske prehrane za zdravlje, posebno u prevenciji moždano-žilnih i srčanih bolesti, a također i Alzheimerove bolesti. Rezultati kliničkih pokusa na velikom broju ispitanika objavljeni u eminentnim časopisima (New England Journal of Medicine, Lancet, Circulation itd.) to nedvojbeno dokazuju. Kao što znamo, mediteranska prehrana uključuje ribu (plavu), povrće i voće, maslinovo ulje, čašu crnog vina.
Za poboljšanje kognitivnih funkcija preporučuju se još orašasti plodovi, šumsko voće, tamna čokolada s više od 70% kakaa, zeleni čaj i sl.
Dokazano je da tzv. MIND dijeta, a riječ je o kombinaciji mediteranske prehrane i DASH dijete (Diet to Stop Hypertension), smanjuje rizik od nastanka Alzheimerove bolesti.
Studije su pokazale da kombinacija intervencija u životnom stilu - uvođenje redovite tjelesne aktivnosti, preporučena prehrana, prestanak pušenja, tehnike opuštanja i vježbe kognitivnih funkcija (tzv. brain fitness), posebno ako se počnu primjenjivati već u srednjoj dobi, mogu znatno smanjiti rizik od propadanja moždanih funkcija. A i metode prikaza moždanih struktura, npr. magnetska rezonanca, pokazuju da je mozak ljudi koji vode brigu o zdravom životnom stilu manje podložan propadanju (atrofiji). Čak se neki dijelovi mozga, nakon takvog stila življenja tijekom godinu dana, oporavljaju, tako da je povezanost između živčanih stanica (neurona) jednaka kao kod mladih dobrovoljaca.
Redovita tjelesna aktivnost nužna je za uredno funkcioniranje čitavog organizma, a posebno mozga, jer se na taj način podiže razina neurotrofina BDNF-a (Brain derived neurotrophic factor) koji je ključan za koncentraciju, pamćenje i učenje. Niska razina BDNF-a dovodi do depresije i lošijeg kognitivnog funkcioniranja. Naglasak je na redovitosti, preporučuje se svaki dan ili barem pet puta tjedno oko 30 minuta hodanja, vježbanja ili sl. Ples je iznimno dobra aktivnost, jer već i sama glazba opuštaa gibanje u ritmu s glazbom poboljšava koordinaciju pokreta i gipkost, s povećava se i količina krvi koja opskrbljuje mozak.
Mislite pozitivno
Stres je teško definirati, za nekoga je određena situacija stres, a za drugog oticaj. No svakako je poželjno što manje stresa u našem životu. Da bi mozak uredno funkcionirao, potrebni su mu stalni poticaji, novi zadaci, učenje novih znanja, jer rutina svakodnevice "ubija" svježinu moždanih funkcija. Ti poticaji mogu biti nešto jednostavno, npr. da se dešnjak potpiše ili zakopča gumbe lijevom rukom.
Takvih tzv. brain fitness zadataka ima čitav niz i važno je izabrati i vježbati ono što nam se najviše sviđa, od rješavanja križaljki, rebusa i sudokua do učenja novih znanja. No najvažniji je stav prema životu.
Treba imati povjerenja u vlastite snage, u mogućnost rješavanja bilo kakvih radnih, emocionalnih, društvenih ili drugih problema. Tajna uspjeha naših akcija i našeg života je baš u našem stavu. Ako je on pozitivan, pun entuzijazma i volje, onda će i naš život biti takav. U takvoj klimi punoj pozitivnih vibracija nema mjesta za bolest, loše raspoloženje ili nesreću. A hoćemo li misliti pozitivno, ovisi o nama!