Ljudi su oduvijek kada im je bilo teško ili bi ušli u stanje nemoći zbog problema koji su ih mučili potražili riječ čovjeka koji je bio voljan odgovoriti kada bi ga upitali: ‘Što bi ti učinio da si na mom mjestu?‘ Mogao je to biti dobar susjed koji bi uz kavicu slušajući našu priču rekao umirujuće rješenje, koji bi nas podigao sa dna, možda nekim običnim rečenicama, riječima empatično ljudskim, koji bi nam rekao: ‘Nitko nije dostojan da nekog spasiš, a sebe uništiš.‘ Sigurno nam nije odmah sjelo i trebalo je razmisliti, trebalo se odvažiti, trebalo je puno toga poduzeti da život krene novim smjerom. A mi obično posustajemo kod poduzimanja zbog prepreka. No kada se voda za uši zalije, metaforički rečeno, čovjek proba predloženu metodu ili se naprosto utopi. O izborima se ne raspravlja i na izbor se nikoga ne nagovara. Naši stari kažu, čije bore svjedoče kolike su vjetrove boli pretrpjeli: ‘Kad ti je život pun prašine promijeni odjeću.‘ Čim učiniš taj prvi korak bolje ćeš se osjećati, a čim se bolje osjećaš poželjet ćeš učiniti slijedeće.
1. Kako ostvariti kvalitetan odnos u braku, vezi… je li to moguće?
Kvalitetan odnos u braku ili ljubavnoj vezi može imati svatko ako poštuje prirodna pravila.
Ne zahtijevajte kakav netko mora biti, već dopustite svačijoj prirodi da dođe do izražaja.
Poštujte razliku vaših uvjerenja.
Uzmite slobodno vrijeme i dopustite ga drugom.
Ne ograničavajte ničije potrebe radi svojih.
Ne prisiljavajte, jer u prisili čovjek griješi.
Upozorenjem djelujte preventivno s naznakom slobodne volje.
Volite bez obzira na uzvraćanje jer ljubav nije potreba, već prirodno stanje čovjeka.
Ljubavna veza nije prisvajanje, već osvajanje voljene osobe. Osvajanje ne prestaje potpisom ni verbalnim obećanjem. Što više vremena provodite zajedno, postajete otvoreniji u odnosu, ako je ljubav u pitanju bez nametanja dužnosti, obveza i odgovornosti. Jer ljubavi je u svojoj srži to utkano.
2. Kada se zapravo počinje javljati osjećaj manje vrijednosti i zašto?
Osjećaj manje vrijednosti javlja se kada se vlastite originalnosti sramimo i smatramo da je tuđa bolja. Ako smo rođeni da nasmijavamo ljude, činimo to. Ako smo rođeni da slikamo, činimo to. Dok god činimo ono za što smo rođeni, bit ćemo sretni. Ne možemo zabraniti tuđe mišljenje o sebi i ne moramo ga usvojiti. Dokazivati nekom kakvi jesmo stavlja i nas u kušnju kakvi smo zaista. Stvarati sebe prema tuđem mišljenju znači razoriti sebe. Modelirati vlastitu osobnost zbog tuđeg uživanja uvodi čovjeka u košmar emocija. Ne zamjerajte onima koji mišljenjem vrše pritisak na vašu osobnost i žele je promijeniti, već ih uputite da sreću koju traže promjenom vaše osobnosti neće i naći, samo će vas udaljiti. Uputite svakoga da sreća biva unutar čovjeka, a vanjski utjecaji mogu jedino proširiti osjećaj sreće. Svjesnošću da postojimo već smo sretni. Spoznajom da ne možemo prestati postojati pomičemo granicu sreće izvan okvira sadašnjeg poimanja sreće. Već samim dopuštenjem da budemo ono što jesmo sretni smo prije nego sreću osjetimo.
3. Ne postaje li čovjek prkosan najviše zbog kritike? Mnogi kritiziraju, a nisu potpuno upućeni. To nas vrijeđa.
Treba razlikovati savjet i kritiku. Ako čovjek površno sluša, stvori pogrešan zaključak. Kod slušanja bitna je nazočnost duha. Radi li se zaista o kritici, postavite si pitanje zašto vas takva kritika vrijeđa. Ne bi li kritičar trebao biti osoba bez mrlje? Ima li takvih? Pa ako nema, nije li onda kritika nekoga o nekome ili nečemu zapravo krik u prazno. Možda oni koji kritiziraju skrivaju sebe od kritike. Koji nas razlozi navode da vjerujemo u kritiku o sebi, osim nepovjerenja u sebe, u svoje riječi i postupke. Onog trenutka kada povjerujemo da netko o nama zna više od nas samih, postajemo povrijeđeni kritikom.
4. Je li agresivnost urođena ili je posljedica nečega?
Agresivnost je uglavnom, ali ne i uvijek, posljedica nestrpljivosti. Nestrpljivost nastaje zbog:
- želje za dokazivanjem
- želje za uspjehom preko noći
- neodlučnosti
- predugog čekanja da ti se ostvari san
- odbijanja razmatranja nečijeg prijedloga
- uvijek pričamo istu priču, a nitko je ne čuje
- iscrpljenosti
- preopterećenosti
- prisile na nešto što ne volimo
itd.
Agresivan čovjek zapravo strahuje za nešto, nekoga ili sebe pa umjesto da to izražava riječima, zbog nestrpljivosti da se oslobodi straha, on agresivno postupa.
5. Što je to ustvari strpljenje? Svi o njemu pričaju, a nitko ga nema dovoljno.
Strpljenje je najčvršći kamen temeljac, a služi svrsi bržeg shvaćanja svega što nam se događa. Strpljenje koristimo kao viši cilj – viši cilj povećava, povećana pozornost produljuje rok pamćenja – dulji rok pamćenja otvara bolju priliku – bolja prilika podiže interes – interes podiže razinu kreativnosti – razina kreativnosti tvori ideju – idejom postajemo original nečega, a original oslobađa prolaz materiji ili emocijama. Materija omogućava, emocije ispunjavaju. Zato se strpljenje može usporediti s dobitkom u igrama na sreću.
6. Značenje novca i može li se novcem sve kupiti.
Novcem se ništa ne može kupiti, može se samo platiti. Čovjek plaća proizvod jer ga želi imati i želi ga iskoristiti u neku svrhu svojeg života. S obzirom da čovjeka korištenje proizvoda zadovoljava samo određeno vrijeme, on poseže za novim proizvodom i tako unedogled. Što zapravo čovjek traži? Traži potpuno zadovoljenje sebe i svojih emocija, traži nešto slično sebi – ljude. Njihovu nazočnost u svom životu može platiti novcem ako ga ima dovoljno i ako druga strana na takav postupak pristane, ali njihovu ljubav ne samo da ne može platiti novcem, nego ne može pridobiti ničim osim ljubavlju. Hoće li novac moći čovjeku zamijeniti ljubav? Hoće – samo na određeno vrijeme i samo dok čovjek ne spozna njegovu prazninu, a ne toplinu i privrženost koju ljudsko biće prepuno emocija neophodno treba da bi živjelo. Podredi novac sebi, a ne sebe novcu pa ćeš imati i sebe i novac.
7. Što je to uopće koncentracija?
A što koncentracija može biti osim čista inspiracija. Samo ona inspiracija koja proizlazi iz iskrene želje omogućava usredotočenost i predanost te strpljivost do samog ispunjenja. Ako smisao želje vremenom popušta ili se mijenja, početna inspiracija slabi, a koncentracija opada. Koliko je čovjek inspiriran, toliko je i koncentriran. Uvijek je opušten čovjek nadahnutiji i spremniji za stvaranje od rastrojenog, pa prije bilo kakve želje za stvaranjem treba postići stanje opuštenosti.
Vježba opuštanja
- sjesti što udobnije
- slušati instrumentalnu glazbu po vlastitom izboru
- obvezno biti sam u sobi i zatvoriti oči
Zamislite divnu zelenu rijeku koja teče, teče, teče… Neka vas rijeka vodi u nepoznato iskustvo u mislima. Osjetit ćete toplinu i promjenu u disanju, a zatim neobičnu opuštenost.
Zelena boja je boja spajanja i mira. Voda koja teče pomaže da se vratite svom prirodnom stanju – opuštenosti. Ovo izvrsno djeluje i kod stanja napetosti, ljutnje, nervoze… Opušten čovjek ne samo da ima više stvaralačkog nadahnuća nego je i samopouzdaniji.