Nedavno sam se našla na kavi sa svojom dragom cimom iz studentskog doma 'na Moši'. Redovito nam se sat vremena planiran za kavu produži na barem tri. Nema tu pomoći. A šta ću vam pričat'. Znate i sami kako je. :) Valja sve teme studiozno obraditi, u tančine prokomentirati i na koncu donijeti zaključke. Problem je što na dogovorenom dnevnom redu uvijek postoji ono 'razno' zbog koje se kava neplanski oduži na cijelo jutro.
'Nije vama ženama lako', često me zna bocnuti muž. I tako smo se, riječ po riječ, dotaknuli zdravlja perifernih žila i loše cirkulacije koja Marijinoj mami zadaje poprilične probleme. Istina je, hrana nije svemoguća i sigurno nikoga neće spasiti od odlaska na 'onaj svijet', no isto je tako jasno kako ona uz nepušenje i redovitu tjelovježbu značajno doprinosi zdravlju krvnih žila. Krenimo redom.
Bolest perifernih arterija je u biti ateroskleroza u području nogu. Arterijama se u noge dopremaju kisik i hranjive tvari, pa kada su one sužene uslijed nakupljenog aterosklerotskog plaka, prehrana nogu, recimo to pojednostavljeno, je uvelike ograničena. Između ostaloga, javljaju se bol (čak i u mirovanju), rane, pa čak i gangrena.
Svinjska mast, maslac, čvarci...
Znanstvena istraživanja kazuju kako zasićene masne kiseline i kolesterol štete, dok višestruko nezasićene masne kiseline, vitamini C, E i folat, karotenoidi te vlakna podupiru zdravlje perifernih arterija. U prijevodu to znači da je korisno pokoji obrok mesa, pogotovo onog s finom hruskavom kožicom zamijeniti ribom (u prvom redu plavom).
Naime, u ribi su poželjne višestruko nezasićene masne kiseline (EPA i DHA), dok su s druge strane u mesu, slanini, čvarcima… zasićene masne kiseline i kolesterol. Čak i ako se ne želite odreći mesa, preporučljivo je s njega prije jela ukloniti svu vidljivu mast.
A što je s maslacem i svinjskom masti? Dobar maslac je posebno ukusan, a svinjska mast na kruhu mnoge vraća u bezbrižno djetinjstvo. Međutim, valja znati da je i u njima obilje zasićenih masti i kolesterola. I zato, želite li dobro arterijama svojih nogu, nikako nije preporučljivo svakodnevno koristiti maslac i mast u pripremi jela ili ih 'leva leva' mazati na kruh.
'A kad nema ništa bolje od toplog kruha i domaćeg maslaca', jedni će reći. 'Odgojen sam na svinjskoj masti', nadovezat će se drugi. No, ako autoritet poput Svjetske zdravstvene organizacije preporučuje ograničenje prisutnosti zasićenih masti u prehrani, trebam li ja tu išta dodati ili oduzeti?
Marijina mama za večeru zna pojesti kruh i slaninu. Dušu dalo za aterosklerozu. Umjesto toga, bilo bi bolje prijeći na staru dalmatinsku večeru; zelje, malo krumpira i pokoju ribicu. Složit ćete se sa mnom kako brigu o svome zdravlju vodimo prvenstveno mi sami. Nije svejedno kako živimo i što jedemo. Sve nam je dopušteno, no nije sve jednako dobro za naše zdravlje.
Vlakna i opet vlakna
Nažalost, vjerojatno poznajete nekoga kome je 'odrezalo nogu' ili je ne daj Bože umro od gangrene.
'A šta je ima'. Niti 60 godina. Moga' je još živit', komentiraju susjedi i poznanici. Kada malo bolje promislite i vratite film unazad, sjetite se da čovjek nije ispuštao cigaretu iz ruke, da je u obližnji dućan 'dvi zgrade niže' išao autom, a uza sve to, 'nije bio u dobrima s jabukama, blitvom, raštikom i ostalom zelenjavom'. Vlakna i opet vlakna.
Vjerojatno se pitate kako to vlakna mogu utjecati na zdravlje perifernih arterija. U pravu ste. Vlaknastu hranu poput šljiva, buče, jabuka i mandarina obično vežemo uz probavu i zdravlje crijeva, no treba znati kako ona i te kako pozitivno djeluje na zdravlje naših arterija. Naime, vlakna iz cjelovitih žitarica, povrća i voća uklanjaju masnoće i kolesterol iz organizma, pa ih je onda manje i u krvi. Smanjuje to mogućnost njihovog lijepljenja na unutrašnjoj strani krvnih žila i tvorbu aterosklerotskih nakupina. Zdravlje perifernih arterija znači njihovu dobru prohodnost i normalan krvni tlak i jasno je da ga treba čuvati.
I zato, uvijek za ručak i večeru jedite povrće, a bijeli kruh zamijenite integralnim, raženim, heljdinim i sl. Iz kolumne u kolumnu ponavljam kako je voće užina za poželjeti. Em se božanstveni okus voća ne može zamijeniti nikakvim keksima ili kolačima, em je ono neizmjerno korisno zdravlju perifernih arterija. Voće je obično niskog glikemijskog indeksa te pomaže držanju koncentracije glukoze u krvi pod kontrolom. Nadalje, normalizacija glukoze u krvi pozitivno utječe na sniženje koncentracije LDL kolesterola i masnoća u krvi, te visokog krvnog tlaka.
Marijina mama nakon ručka često pojede kolač. Umjesto toga, preporučila sam joj voće. Osim što pomaže zdravlju krvnih žila, svojim sastavom jača imunitet što je posebno važno sada u ovom prijelaznom razdoblju iz ljeta u zimu.
Mali koracima do cilja
Loše navike stvarane 40 ili 50 godina nemoguće je iskorijeniti preko noći, no male promjene su i te kako moguće. Evo primjera. Tjestenina bolognese ili pečeno s krumpirom ne čine kompletan ručak. Nedostaje povrća. Ja bih tjestenini s umakom dodala salatu, a pečenom mesu i krumpiru salatu ili pak kuhano povrće. Po pravilu, povrća bi trebalo biti poprilično; onoliko koliko tjestenine i mesa zajedno.
Mikronutrijenti zlata vrijedni
Ne smijemo smetnuti s uma kako su zeleno povrće i cjelovite žitarice izvor magnezija i kroma; mineralnih tvari neophodnih u normalizaciji osjetljivosti stanica na inzulin. Još valja spomenuti i folat; vitamin B skupine koji se nalazi u zelenom povrću, a doprinosi zdravlju krvožilnog sustava.
Zaštitno na periferne arterije djeluje i vitamin E koji sprječava oksidaciju LDL kolesterola. Nalazi se u uljima, bučinim, suncokretovim i drugim sjemenkama, te orasima, bademima, lješnjacima i sl.
Sve u svemu, razborita i kvalitetna prehrana uvijek je dobrodošla. Manje slanine, čvaraka i masti, a više ribe, povrća, cjelovitih žitarica i voća svakako će doprinijeti zdravlju perifernih arterija.
Budimo aktivni u unaprjeđenju svoga zdravlja. Život je jedan. Na koncu, živjet ćemo kvalitetno onoliko koliko to sami sebi dopustimo.
Što ja jedem možete vidjeti na mome profilu EatToSlim.