„Đava odnja one Vesnine rabe. Ja i' zagrnen, a one za dva dana opet gori izađu. Reci joj moj sinko da mi više ne donosi nikakvog simenja šta nije po Božijen. Ona će jedino tebe poslušat“, elaborira moja baka ujaku svoju ovozemaljsku muku i patnju.
„Da bar imaju zero zeleni, pa ajde… Jadna ti san ja s njon“, u nevjerici komentira i „namišta šudar“. „Još san i' kraj teste posijala. Ko god tudan prođe ruga mi se. Da šta ono nako čudno u Pilinke reste“, na kraju će.
A što će bidna baka? Nasjela je prije nekih desetak godina na reklamu kako koleraba „liči šećer i tlak“ i objeručke prihvatila biti pionir njezinog uzgoja u selu. :)
Često se u ovo doba godine žalimo kako je izbor povrća mali. Ili tražimo izgovore da ga ne jedemo? No, potrebno je samo na tržnici ili u trgovini odlučiti se za nešto novo ili malo drugačije. Sezona je špinata, cvjetače i brokule, no tu su još buča, različite gljive, paštrnjak, poriluk, celer, repa i naša koleraba. Ponuda je uistinu raznolika. Treba ju samo prihvatiti.
Izgled vara
Koleraba je na prvu baš čudno povrće. Izgledom uopće ne obećava. Svijetlo zelenog gomolja koji raste 'u zraku', rijetkih listova... Ma, ništa značajno, ništa posebno. Moglo bi je i dijete nacrtati.
Srećom, izgled vara. Ona je meni vrhunsko povrće. Ne bi se na prvu reklo, no čak je slatkastog okusa.
To je biljka iz porodice kupusnjača. Potječe sa sjevera Europe i koristi se kako za jelo, tako i u narodnoj medicini. Sadrži probavljive jednostavne i složene ugljikohidrate, amino kiseline, vlakna, vitamine C, E i K, te mnoge mineralne tvari poput kalija, magnezija, kalcija i fosfora. Osim toga, bogata je organskim kiselinama, polifenolima, karotenoidima, spojevima sa sumporom i sl. Nikako stoga ne čudi kako je njezina antioksidativna aktivnost izraženija nego kod cvjetače. Osim toga, ovo povrće ispoljava protuupalno i antikancerogeno djelovanje.
Zahvaljujući svemu tome doprinosi zdravlju srca i krvnih žila, te pomaže u sprječavanju pojave različitih vrsta raka, šećerne bolesti i s njom povezanih tegoba.
Glukozinolati
Glukozinolati su sekundarni metaboliti kupusnjača. Za biljke imaju vrlo važnu zaštitnu ulogu. Čuvaju ih od napada crva te različitih bakterijskih i gljivičnih bolesti. Izuzetno su korisni i nama ljudima. Potiču antioksidativnu aktivnost enzimskih sustava u organizmu i sprječavaju pojavu raka.
Da su sretni oni koji imaju svoje ekološki uzgojeno povrće, potvrđuje i rezultat jednog nedavnog znanstvenog istraživanja. Pokazalo se naime kako je glukozinolata više u kolerabi iz ekološkog nego iz klasičnog uzgoja.
Nikako nisu za baciti
Kada govorimo o kolerabi, obično mislimo na gomolj. Listove zanemarujemo i to je uistinu prava šteta. Mladi listovi korabe su jestivi. Odlični su sirovi (kao dodatak salatama) i kuhani. Štoviše, njihova antioksidativna aktivnost slična je aktivnosti brokule, pa se u zadnje vrijeme provode istraživanja s ciljem uključivanja njihovih ekstrakata u sastav različitih kozmetičkih proizvoda i dodataka prehrani.
Ako ste i vi rezervirani prema kolerabi, dajte joj šansu. Napravite varivo. Vjerujem da će vam, baš kao i meni biti čisto otkriće.
Šareno zimsko varivo
Sastojci:
- 160 g junetine
- 200 g slatkog krumpira
- 120 g luka
- 100 g kolerabe
- 80 g mrkve
- 30 g rajčice
- 15 g ulja
- voda
- sol, papar, peršin, bosiljak, korijander, vlasac, mažuran, čili, crvena paprika i lovor
Priprema:
- Na zagrijanom ulju blago popržite izrezani luk.
- Dodajte mu junetinu izrezanu na kocke, pa zajedno pržite uz često miješanje dok voda ne ispari.
- Dodajte na kockice izrezanu mrkvu i sve još malo popržite.
- Dolijte vode da prekrije sastojke, pa kuhajte oko 40 minuta uz povremeno miješanje.
- Potom dodajte rajčicu, na kocke izrezani slatki krumpir, oguljenu i na kocke izrezanu kolerabu, te začine.
- Dolijte vruće vode da prekrije sastojke, pa kuhajte dok slatki krumpir i koleraba ne omekšaju.
- Na kraju pospite usitnjenim peršinom i poslužite.
Dobar tek.
Savjet +
Naravno, ovo se varivo može pripremiti i u vegetarijanskog varijanti. Tada su mu odlični dodaci grah, leća, slanutak ili suhi bob.