Kraj je godine i vrijeme godišnje inventure. Razmišljamo o proteklom vremenu; u čemu smo briljirali, što smo propustili, a što smo mogli bolje. A bolje se može uvijek. U to nema nikakve sumnje.
Ne bi bilo loše sljedeće godine kvalitetnije se hraniti i od sebe odbaciti sve ono što nam stvara nepotreban stres. Jednostavno, sebe bi trebalo staviti na prvo mjesto. Jer, ako mi o sebi nećemo voditi brigu, nitko neće.
Različiti su uzroci stresa
Stres je nažalost sve više sastavni dio našeg života. Odgovor je to našeg tijela na različite izazove, ugroze i napade kako bismo, pojednostavljeno rečeno, preživjeli.
Različiti su njegovi uzroci. Kod jednih su to tuga, strah, bol i loši međuljudski odnosi u radnoj sredini, a kod drugih velike životne promjene ili izrazito iscrpljujuća dugotrajna tjelovježba. Stres bez daljnjega negativno djeluje na naš um i tijelo. Poznato je kako stres na radnom mjestu uzrokuje pad motivacije, česte pogreške, kašnjenje u izvršavanju zadataka, a tu su još povećana agresija, loš san, strah, depresija, pad koncentracije i sl.
Nadalje, stres rezultira povećanjem broja otkucaj srca, povišenjem krvnog tlaka i tjelesne temperature. Uz to dolazi do opadanja razine testosterona, te povećanja lučenja epinefrina, norepinefrina, dehidroepiandrosterona i kortizola (tzv. hormona stresa). Štoviše, dugotrajno povišena razina kortizola nerijetko dovodi do bolesti štitne žlijezde.
Stres i apetit
Stres uvelike utječe na naš odnos prema jelu. Znamo to iz vlastitog iskustva. Različiti smo. Kronični stres kod jednih rezultira povećanom željom za hranom bogatom energijom koja obiluje šećerima i mastima što naravno nerijetko rezultira debljinom.
Nasuprot tome, kod drugih se ljudi apetit smanji. Ako tome pribrojimo činjenicu da stres potiče ubrzano pražnjenje zaliha energije u organizmu, ne čudi što nemali broj ljudi u stresnom životnom periodu smršavi.
Što učiniti?
Iako hrana sama po sebi nije lijek protiv stresa i hormonalne neravnoteže, kvalitetna prehrana nedvojbeno pomaže u vraćanju na normalu.
Pa tako, ako ste pod stresom i svjesni ste svojih loših prehrambenih navika, nemojte čekati novu godinu za njihovo rješavanje.
- Pronađite vrijeme da u miru doručkujete, ručate i večerate. Umjesto gledanja televizijskog programa, razgovarajte sa svojim ukućanima. Jedni drugima ste najpotrebniji.
- Neka vaši glavni obroci uključuje nemasno meso, ribu, jaja, mlijeko, sir, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke. Sve su ove namirnice bogate aminokiselinom imena tirozin i selenom; mineralnom tvari antioksidativnog djelovanja koji doprinose zdravlju štitne žlijezde. Njezinoj funkciji također pomaže jod iz ribe i drugih plodova mora, cink iz mesa i sjemenki, te bakar iz blitve, raštike, srdela, skuše, badema, suncokretovih sjemenki, jetrice i sl.
- Smanjite unos kofeina (kola napitaka i kave).
- Budite svakodnevno tjelesno aktivni, čak i po lošem vremenu. Imajte na umu da tjelovježba doprinosi kako tjelesnom tako i psihičkom zdravlju.
- Nakon opuštajuće popodnevne šetnje umjesto tortom nagradite se šalicom čaja od ginsenga koji pozitivno djeluje na štitnu žlijezdu.
Uistinu, donesete li ove pozitivne odluke sada, sredinom siječnja ćete već biti u plusu mjesec dana. Izbjeći ćete tako onaj poznati osjećaj bezvoljnosti i grižnje savjesti što ste se po tko zna koji put dali namamiti svakojakim blagdanskim gastro iskušenjima.
Mislite na sebe. Okružite se pozitivnim i dragim ljudima i izolirajte se od stresa. Ništa nije vrjednije od zdravlja. Zar ne?
Želim vam blagoslovljen Božić, radost i ljubav u obitelji i sve najbolje u novoj 2020. godini.
Vaša Vesna
Primjere kvalitetnih obroka za ovo posebno vrijeme u godini možete pronaći na mome profilu EatToSlim.