PARTNERA BIRAJU emocije, ne intelekt

Vjerovala je da u savršenoj vezi, no ubrzo je shvatila s kim ima posla! Marica sad zna kako ne ponoviti istu grešku pri izboru sljedećeg partnera

Istraživanja, ali i svakodnevna praksa i život, pokazuju nam da na izbor partnera utječu i neki nesvjesni mehanizmi koji nas vode da završimo (ili ne završimo) s određenom osobom. Mnogi ljudi imaju karakteristike po kojima žele birati partnera, no zaljube se u nekog sasvim drukčijeg.

 

Marica je nezadovoljna dosadašnjim partnerima. Imala je nekoliko emocionalnih i seksualnih veza, no svaka je završila burno i neslavno. Kad gleda unatrag, čini joj se da nešto radi pogrešno, jer je u svakoj vezi isprva mislila da će sve biti super, smatrala je da je to veza za cijeli život, imala je dojam da se tako dobro slažu i nadopunjuju. No, svaki put se nešto dogodilo i nakon nekoliko mjeseci shvatila bi s kakvom je budalom u vezi. Svaki se put razočarala. Nije joj jasno kako je mogla tako pogriješiti u procjeni druge osobe. Ne bi željela da se to ponavlja pa dolazi u ambulantu za seksualne smetnje kako bi sa seksologom uvidjela u čemu griješi i kako ne ponoviti grešku pri izboru sljedećeg partnera.


Osobine idealnog partnera

Brojna istraživanja, ali i svakodnevna praksa i svakodnevni život, pokazuju nam da na izbor partnera ne utječu samo naše svjesne odluke nego i neki nesvjesni mehanizmi koji nas vode da završimo (ili ne završimo) s određenom osobom. Mnogo ljudi ima određene (svjesne, planirane) karakteristike po kojima želi birati partnera, no na kraju se zaljube u nekog tko uopće ne zadovoljava te kriterije. Kako god mi planirali kako bi trebao izgledati naš idealni partner, koje bi osobine trebao imati, kako bi se trebao ponašati, emocije ne slijede ovaj logični intelektualni odabir. Zaljubljenost i ljubav su emocije koje vode vlastiti život i ne mogu se predvidjeti. Mi ne možemo svjesnom odlukom odrediti kako ćemo se osjećati. Možemo samo odlučiti i kontrolirati svoje ponašanje, odnosno možemo kontrolirati što ćemo s emocijama koje doživljavamo. Brojni su nesvjesni čimbenici koji utječu na izbor našeg idealnog i našeg realnog partnera: osjećaj sigurnosti ili nesigurnosti koji smo razvili, doživljaj svijeta i drugih ljudi (koji proizlazi velikim dijelom iz  ranih iskustava), sposobnost za stvaranje sigurnih dijadnih (partnerskih, intimnih) odnosa i mnoge druge naše unutarnje karakteristike. Nije ih moguće sve pobrojiti, no jednim dijelom možemo ih podvesti i pod pojam osobina (crta) ličnosti.

Ako ličnosti definiramo kao trajni, ustrajni, kontinuirani način doživljavanja, reagiranja, ponašanja koji je stalan u vremenu i koji se pokazuje u različitim situacijama i s različitim ljudima, postaje jasno da će naša ličnost utjecati i na doživljaj i percepciju druge osobe i izbor partnera. Ovdje ću pokušati pojasniti osnovne vrste ličnosti i kako one utječu na izbor našeg partnera.


Tri vrste "čudne" ličnosti

Prvo treba reći da svatko od nas ima određene crte ličnosti, određene karakteristike osobnosti; nitko nije bez osobina. To je normalno i očekivano. Katkad su naše crte ličnosti toliko izražene da smetaju nama samima (jer zbog njih činimo stvari koje ne bismo htjeli) ili smetaju drugim ljudima. Tada ih nazivamo poremećajima ličnosti. Na primjer, naša Marica nezadovoljna je svojim crtama ličnosti i htjela bi da su one drugačije, misli da joj one smetaju i dovode je u situacije u koje ne bi htjela ući. Crte (osobine) ličnosti utječu na način na koji doživljavamo svijet oko sebe. Tako će netko tko je ekstrovertiran i siguran u sebe doživjeti odnose s ljudima bliskijima nego osoba koja je introvertirana, anksiozna i nesigurna. Istu situaciju s istim ljudima ove će dvije osobe doživjeti različito i imat će različit doživljaj o osobi s kojom su bile u interakciji.

Obično vrste ličnosti dijelimo u tri velike kategorije: takozvani "čudni", ekstrovertirani i introvertirani. Unutar svake od tih skupina postoji više vrsta ličnosti i one se često među sobom kombiniraju, tj. možemo imati osobine više vrsta ličnosti (ali obično unutar iste skupine). U čudne ubrajamo tri vrste ličnosti: paranoidne, shizoidne i shizotipne. Paranoidnu strukturu ličnosti karakterizira sumnjičavost, nepovjerenje, osjećaj da će osobu drugi ljudi iskoristiti, osjećaj da drugi ljudi imaju neke skrivene (loše) namjere, čak i kad govore lijepo i čine nam neku uslugu.

 

Osobe s ovakvim crtama obično okrivljuju druge za svoje neuspjehe, smatraju da su drugi krivi što njima ne ide dobro. O sebi obično imaju visoko mišljenje. Što se tiče odnosa s drugim ljudima, zbog ovakvog sumnjičavog stava neskloni su vjerovati drugima, pa čak i najbližima, tj. svojim partnerima. Jako su ljubomorni, uvijek preispituju gdje je partner bio, s kim je bio, je li njegov odnos s drugim ljudima preblizak, je li izrečeno previše riječi, nije li tu bilo nekih neizgovorenih riječi i nekih tajnih pokreta i pogleda. Ljudi s ovim osobinama, s druge strane, ne vide svoje propuste u vezi i ne vide koliko oni svojom emocionalnom hladnoćom i razmišljanjem samo o sebi mogu narušiti intimne odnose.


Shizoidni i shizotipni ljudi

Shizoidne osobe (još se nazivaju i autistične) one su koje nemaju potrebe za bliskim odnosima i vole biti same i uživaju u solitarnim aktivnostima. Ovi ljudi su emocionalno hladni, obično ne pokazuju emocije (ni pozitivne ni negativne). Za razliku od paranoidnih, koji lako pokazuju srdžbu i ljubomoru, ali teško pokazuju ljubav i pažnju, shizoidni ne pokazuju ni jedno ni drugo. Nerijetko, zbog toga što uživaju u solitarnim aktivnostima i nemaju potrebe za drugim ljudima (čak im je i seksualna potreba smanjena, no posebno im je smanjena potreba za emocionalnim i romantičnim odnosom), ovi ljudi nemaju partnera i ostaju samci. Kad uđu u vezu, njihove će partnere brinuti ovaj stalni, trajni nedostatak pozitivnih emocija, iskazivanja ljubavi, pažnje i fizičkog kontakta. Shizotipne osobe (premda se zovu slično shizoidnima, s njima nemaju zajedničkih karakteristika) upadljive su, ekscentrične, neobične.

Često govore na napadan i izvještačen način, često imaju neobična i neuobičajena životna iskustva (npr. kažu da imaju šesto čulo, mogu predvidjeti stvari, iskusili su neka nadnaravna iskustva). Odijevaju se upadljivo. Takvi su i u vezi. Oni obično osjećaju neku posebnu povezanost sa svojim partnerom, imaju neka neuobičajena iskustva.

 

Ove osobe nemaju problema u iskazivanju emocija i dijelit će s partnerom ove emocije. Drugu skupinu ličnosti čine ekstrovertirane osobe: narcistične, histrionične, antisocijalne i granične. Narcistične su osobe one koje sebe vole najviše na svijetu: egocentrične su, o sebi imaju visoko mišljenje, sebe smatraju posebno pametnima, lijepima ili uspješnima. Narcistične se osobe vole družiti sa sebi sličnima i važno im je da njihovi poznanici i prijatelji budu osobe na položajima, VIP osobe i poznati ljudi. Jako im je stalo da im se drugi dive. Obično traže partnere koji su posebno lijepi, posebno poznati ili na neki drugi način posebni, jer na taj način doživljavaju da su i oni preko partnera posebni. Važno im je da njihov partner dobro izgleda ili da ima dobro plaćen posao ili da je na nekom položaju. Jako se ljute ako se partner ne trudi u zadovoljenju ove njihove potrebe da budu drugačiji, bolji, važniji.


Antisocijalne osobe

Histrionični su ljudi koji su otvoreni, glasni, zabavni, o svojim emocijama govore rado i puno. Emocije doživljavaju burno, ali kratkotrajno. Odnose s drugim ljudima doživljavaju mnogo intimnijima od drugih (npr. dok će druga osoba za nekoga reći da mu je poznanik, histrioničnima će ista osoba biti bliski prijatelj). Rado govore o svojim emocijama i dijele ih s ljudima koji im nisu jako bliski. U vezi će uvijek biti puno ljubavi, ali i razočaranja, jer histrionične osobe sve doživljavaju prenaglašeno. Zbog toga je romantični odnos pun drame i velikih riječi, ali i velikih razočaranja (slično našoj Marici s početka priče). Antisocijalne osobe (ranije smo ih nazvali psihopatima) bešćutne su, okrutne, nemaju empatije i ne brinu se o drugima. Važni su sami sebi i lako povrijede drugu osobu. Za sebe smatraju da imaju pravo na više stvari od drugih i da smiju kršiti prava drugih i društvene norme kako bi zadovoljili svoje potrebe. U većini slučajeva obiteljskog i partnerskog nasilja nasilnik ima ovakve osobine. Oni se ne libe udariti partnera. Granične osobine ličnosti karakterizira stalna mijena. Osoba mijenja životni stil, životne ciljeve, poslove, ali i partnere. Angažirana je oko jedne aktivnosti ili životnog stila, da bi nakon nekoliko mjeseci ili godina potpuno izmijenila svoj pogled na život. Često imaju i kronični osjećaj nezadovoljstva, praznine, strah od napuštanja. Zbog toga su njihove veze burne, čak i burnije od histrioničnih osoba. Nije rijetkost da si osoba s graničnim crtama može i nauditi kad se osjeća ostavljeno, povrijeđeno (npr. reže se žiletom ili prijeti suicidom). Ako živimo s osobom s graničnim crtama, zagarantirane su nam burne reakcije i situacije. Treću skupinu čine introvertirani tipovi: anksiozni, ovisni i opsesivno-kompulzivni. Anksiozni ljudi su nesigurni u sebe. Uvijek se boje da će se osramotiti, da će ispasti glupi ili neškolovani, da će ih drugi negativno ocijeniti. Oni žude za intimnim odnosima i društvom, ali se ne usude biti aktivni i započeti interakciju. Čekat će da drugi njih izaberu ili da im se obrate. Uvijek će sumnjati u to zbog čega ih druga osoba uopće voli (jer sami smatraju da nisu dovoljno dobri). Oni će u vezu uložiti puno, trudit će se dati drugoj osobi, no bit će nesigurni i nikad neće tražiti za sebe.


Ovisni i anksiozni

Ovisnu strukturu karakterizira osjećaj nedostatnosti i insuficijencije, tj. nemogućnost donošenja odluka jer osoba smatra da drugi to znaju bolje. Ovo je slično anksioznim osobama, ali ipak različito. Anksiozne će osobe češće biti same, jer se neće usuditi prići partneru, dok će ovisni uvijek tragati za odnosom s drugim ljudima i ako ih partner ostavi, odmah će tražiti novog jer zapravo imaju osjećaj da sami ne mogu živjeti. Ovisne osobe bit će spremne trpjeti i napornijeg partnera. Rijedak je slučaj da ovisna osoba napusti partnera.

Konačno, opsesivno-kompulzivne osobe sklone su redu, radu, disciplini, točnosti, visokim etičkim načelima, ali i emocionalnoj hladnoći i odmjerenosti. I u odnosima s drugima uvijek nešto provjeravaju, procjenjuju, analiziraju. Teško im je prepustiti se osjećajima, pokazivati i iskazivati osjećaje te se prema van doimaju hladni. Njihovim partnerima nedostajat će ljubavi, pažnje i maženja. Ovaj kratki prikaz za cilj ima da i vi prepoznate koje osobine imate i da uvidite kako zbog toga vaš partner može patiti te da se možda korigirate.

 

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo