istraživanje

Trčanje maratona pomlađuje arterije za čak četiri godine

Studija koju je provela znanstvenica sa svojim kolegama pokazala je da su najveću korist od trčanja maratona imali stariji i sporiji muškarci koji su na početku treninga imali relativno visok krvni tlak.

 

Čini se da nikada nije kasno, kazala je voditeljica studije Charlotte Manisty s londonskoga University Collegea. 

Studija koju je provela znanstvenica sa svojim kolegama pokazala je da su najveću korist od trčanja maratona imali stariji i sporiji muškarci koji su na početku treninga imali relativno visok krvni tlak, dodajući kako nisu uspjeli ustanoviti zbog čega najveću korist imaju upravo oni.


Najveća zdravstvena korist

Tijekom studije čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu American College of Cardiology, praćeni su zdravstveni podaci 138 sudionika Londonskog maratona 2016. i 2017.  koji su u njemu sudjelovali prvi put.  U prosjeku se radilo o 49 posto muškaraca u dobi od 37 godina koji nisu trčali više od dva sata tjedno prije početka studije. Prosječno vrijeme maratona na kraju studije bilo je 5,4 sata za žene i 4,5 sata za muškarce.

Znanstvenici su pregledali sve sudionike istraživanja prije početka treninga i nakon završetka maratona dugog 42 km da bi ustanovili kakav je utjecaj imao na krutost njihovih arterija.

Otvrdnjavanje arterija ili ateroskleroza uobičajen je dio starenja. Povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti poput moždanog i srčanog udara te s njima povezanih stanja koja su istodobno povezana s demencijom i bolestima bubrega.  No tijekom šestomjesečnog treninga arterije sudionika studije dobile su ponovno 'nešto mladenačke elastičnosti', a zna se da njihova elastičnost smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

 

Znanstvenici su ustanovili i da se istodobno krvni tlak sudionika istraživanja smanjio kao da su im propisivane tablete. Zanimljivo je da su najveću zdravstvenu korist imali upravo oni trkači koji su bili u najlošijoj fizičkoj kondiciji. 

Britanska udruga za zdravlje srca (BHF), koja je financirala studiju ističe da sličan učinak obično imaju i neke druge aerobne vježbe, koje mogu biti slabije i rjeđe. Dr. Charlotte Manistry upozorila je da se osobe koje znaju da pate od srčanih ili nekih drugih bolesti, prije početka bavljenja maratonom, kao uostalom i bilo kojim drugim sportom moraju savjetovati sa svojim liječnikom.

- No za većinu ljudi prednost bavljenja tjelovježbom premašuje bilo kakav rizik - rekla je. 

Trening je najbolje započeti nekoliko mjeseci prije maratona. Najprije se treba zagrijati te postupno povećavati pretrčane kilometre. Ne treba zaboraviti ni povremen odmor između dviju 'ruta' kako bi se zglobovi i mišići oporavili i ojačali. U slučaju bilo kakvih zdravstvenih problema treba se posavjetovati s liječnikom, savjetuje dr. Manisty.

 

Metin Avkiran, direktor BHF-a kaže da rezultati upućuju na neospornu prednost vježbanja te dodaje: "Stara izreka kaže: Kad bi vježbanje bilo pilula, smatralo bi se čudesnim lijekom".



IZVOR: HINA

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo