Ako ste redovito tjelesno aktivni vjerojatno ste upoznati s dobrobitima vježbanja za zdravlje i pretpostavljate da vam je, zahvaljujući tjelovježbi, cirkulacija u dobrom stanju. Nažalost, ne mora biti tako. “Vježbanje je dobar način za poboljšavanje cirkulacije krvi, ali ona čak ne ovisi toliko o vježbanju samom, nego više o tome koliko se općenito krećete”, kaže liječnica obiteljske medicine Amy Mullins.
Trombovi u nogama
“Možete biti u opasnosti od razvoja krvnih ugrušaka ako vodite uglavnom sjedilački život. Redovito kretanje važno je za dobru cirkulaciju i sprečavanje formiranja ugrušaka.” Istraživanja pokazuju da ljudi koji vode sjedilački život, čak i ako redovito vježbaju, imaju povišen rizik za pojavu trombova u nogama koji mogu ugroziti život.
Uposlite noge
“Vene vraćaju krv prema srcu, nakon što putujući kroz arterije kisik i nutrijenti stignu do svih organa i tkiva. Taj je zadatak posebno težak venama u nogama, jer se moraju suprotstavljati gravitaciji”, objašnjava liječnica Mary Cushman sa Sveučilišta Vermont. Tijelo se zato oslanja na nožne mišiće koji bi trebali potjerati krv iz nogu prema srcu. Ako su noge nepomične satima, krv se može početi zgrušavati te može nastati venski tromboembolizam (VTE). Postoje i drugi rizični faktori za razvoj VTE – operacije, ozljede, tumori – ali dugotrajno sjedenje može biti primarni uzrok.
Ako se ugrušak pomakne ili mu se dio odlomi, rezultat može biti fatalan, jer komadić može kroz žile stići do mozga i uzrokovati moždani udar ili pak može stići do pluća i uzrokovati plućnu emboliju.
Prema podacima iz SAD-a, VTE godišnje pogađa 300.000 do 600.000 ljudi i treća je vodeća kardiovaskularna dijagnoza poslije srčanih bolesti i moždanog udara. No, svjesnost o opasnosti u cijelom svijetu je niska, upozorava dr. Cushman.
TV kao barometar
Kako bi detektirali različite utjecaje dugotrajnog sjedenja na zdravlje, dr. Cushman i njen tim analizirali su podatke studije o rizicima za aterosklerozu koja je 20 godina pratila više od 15.000 osoba u dobi od 45 do 64 godine. Istražili su koliko je pojavnost VTE bila povezana s vremenom provedenim pred televizorom. Podaci su pokazali da su ljudi koji su gledali televiziju „vrlo često” imali 1,7 puta veći rizik od pojave po život opasnog tromba od onih koji su gledali televiziju rijetko ili nikada.Istraživače je iznenadilo što su osobe koje su vježbale redovito, a često su gledale TV, imale 1,8 puta veću vjerojatnost za razvoj krvnog ugruška od vježbača koji su rijetko sjedili pred televizorom.
Prema tome, moguće je redovito vježbati i živjeti sjedilački. A to znači da redovito vježbanje samo po sebi nije dovoljno za održavanje dobrog zdravlja, ako ostalo vrijeme provodite na nezdrave načine. Ljudi bi trebali biti aktivni cijeli dan, upozorila je dr. Cushman.
Ograničite sjedenje
Stručnjaci savjetuju da ograničite vrijeme provedeno sjedeći, a to uključuje i rad za stolom i dugačke letove. “Svakodnevno vježbajte umjerenim intenzitetom 30 minuta. Ako poslije želite gledati televiziju tri sata, trebali biste barem dio tog vremena provesti u pokretu”, kaže dr. Cushman koja vježba na steperu dok gleda televiziju, a dok radi na satu ima uključeno upozorenje koje je svakog sata podsjeća da ustane i razgiba se. Pored toga, savjetuje svima da se educiraju o VTE, njenom nastanku, simptomima i opasnostima.
Dva su oblika VTE: duboka venska tromboza (DVT) i plućna embolija. Simptomi DVT uključuju bolove i pojačanu osjetljivost u listu ili bedru, oticanje noge, crvenilo, kožu vruću na dodir. Kod plućne embolije javljaju se neočekivani kratak dah, ubrzano disanje, bolovi u prsima, ubrzan rad srca, vrtoglavica. Ti znaci upućuju da je prekinuta opskrba pluća krvlju što može biti fatalno. Važno je odmah, bez odlaganja, potražiti liječničku pomoć.
Rizični faktori za VTE variraju od osobe do osobe, kaže dr. Mullins. “Rizik za stvaranje krvnog ugruška podižu, primjerice, onkološka bolest, prethodna operacija, pušenje. Rizik raste i ako putujete dulje od četiri sata. Važno je da sa svojim liječnikom razgovarate o vašim rizičnim faktorima”, savjetuje dr. Mullins.
Dobre navike što ranije
VTE najčešće pogađa osobe starije od 60 godina, no prihvaćanjem dobrih navika u mlađoj dobi moguće je smanjiti vjerojatnost da ćete kasnije u životu oboljeti od srčano-krvožilnih bolesti. „Krećite se”, apelira dr. Cushman. „Nastojte što manje sjediti, redovito vježbajte, hranite se zdravo i raznovrsno, sve to pomoći će preveniranju srčanih i drugih kroničnih bolesti i omogućiti dulji i zdraviji život.”