Iz zagrebačkog ZOO vrta ponosno su objavili kako su njihove vjeverice Tena i Dora otputovale u Đakovo. Bez povratka u Zagreb, naravno, jer su puštene na slobodu.
Zimu su provele u nastambi u Strossmayerovom perivoju, a potom su, čim su dovoljno ojačale, puštene. Jasno, važan element bio je i odabir točnog vremena kada će biti puštene - nije bilo smisla da ih se vrati u prirodu kako bi se mučile s pronalaskom hrane, pa se zbog toga pričekalo sredina ožujka kako bi se to dogodilo.
- Nakon što su im odškrinuta vratašca nastambe, oprezno su istražile okolinu, a potom spretno odskakutale u krošnje stabala. Drago nam je što u sklopu projekta KorZoo Đakovo – Zeleno srce grada sudjelujemo u ojačavanju populacije crvene vjeverice u Đakovu! U tom gradu namjeravamo pustiti još nekoliko naših vjeverica - objavili su iz zagrebačkog ZOO vrta.
Crvene vjeverice su primano biljojedi. Na meniju su im plodovi i sjemenke bukve, žira, orahe, lješnjaka, ali jedu i pupoljke, cvjetove, koru i biljne sokove, Povremeno konzumiraju gljive, ptičja jaja, beskralješnjake. U jesen pojačano skupljaju plodove i sjemenke te ih zatrpavaju u zemlju i spremaju u šupljine drveća koje će koristiti u zimskom periodu.
Većina njihovih aktivnosti svodi se na pronalazak hrane, a najaktivnije su ujutro i kasno poslijepodne. Tijekom proljeća i ljeta odmaraju se u gnijezdima i izbjegavaju najviše dnevne temperature. Iako većinu života provode na stablima, znaju i silaziti na tlo u potrazi za hranom ili kako bi zakopali hranu. Nisu teritorijalni i područje rasprostranjenosti često se isprepliće s drugima. Vrlo su spretne i agilne i konstantno na oprezu od predatora. Imaju istančana osjetila vida, njuha i sluha. Komuniciraju govorom tijela, glasanjem, poput zvukova upozorenja i kemijskim signalima. Životni vijek im je od 4 do 6 godina.
Populacija crvene vjeverice je ugrožena od strane invazivne vrste, sive vjeverice (Sciurus carolinensis) koja potječe iz Sjeverne Amerike, a uvezena je u Europu (UK) krajem prošlog stoljeća. Negativni učinci ove invazivne vrste su zabilježeni na području Ujedinjenog Kraljevstva, ali i nama susjedne zemlje, Italije. Posljednjih pedeset godina siva vjeverica se nevjerojatno proširila na području Velike Britanije dok je crvena vjeverica postala sve rjeđa te je gotovo u potpunosti nestala s tog područja. Danas se još može pronaći u Škotskoj i ponekim otocima. U Italiji su sive vjeverice gotovo istrijebile domicilnu crvenu te su naši susjedi bili primorani prilično rigoroznim mjerama braniti svoju autohtonu vrstu.
Navedena vrsta ima veliku ekološku ulogu u procesu prirodnog pošumljavanja (disperzija sjemenki) i održavanja prirodne ravnoteže (kao plijen i kao predator).
