Gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti, jer smatra se da čak 90 posto udara možemo spriječiti ako otkrijemo vlastite rizične faktore. Deset je ključnih čimbenika rizika, ali oni su ujedno faktori zaštite koji će nas čuvati od moždanog udara.
1. Visoki krvni tlak (hipertenzija) - uzrokuje više od polovice moždanih udara, a jednostavnim mjerenjem krvnog tlaka i vođenjem dnevnika tlaka kod kuće možemo ga otkriti i početi liječiti te tako smanjiti rizik za moždani udar.
2. Fizička aktivnost - smatra se da je svake godine oko milijun moždanih udara uzrokovano nedostatkom kretanja i vježbanja, ali samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti.
Trideset minuta umjerene aktivnosti pet puta tjedno, možemo reducirati rizik za moždani udar za 25 posto.
3. Prehrana - smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanim unosom povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja primjerene tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola, a time znatno smanjujemo mogućnost pojave moždanog udara.
4. Kilogrami - svaki peti moždani udar uzrokovan je debljinom, odnosno prekomjernom tjelesnom masom. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22 posto viši rizik za moždani udar, dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64 posto!
Čak i smanjenje težine od deset posto znatno pridonosi smanjenju rizika za kardiovaskularne bolesti.
5. Fibrilacija atrija (srčana aritmija) - ako se ne liječe, nepravilni (uglavnom prebrzi) otkucaji srca velik su rizik za moždani udar. Osobe s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik za moždani udar u usporedbi s općom populacijom. Uz to, moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja. Fibrilacija atrija vrlo se uspješno može liječiti, a i u Hrvatskoj se primjenjuje metoda ablacije, koja daje odlične rezultate.
6. Pušenje - povezano je s više od jedne desetine slučajeva moždanog udara. Prestanak pušenja nakon pet godina izjednačuje rizik za moždani udar kao i u nepušača. Uz to, prestanak pušenja u 30-im godinama produžuje život za čak deset godina. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti pomoć stručne osobe.
7. Alkohol - više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje pripisuje se prekomjernoj konzumaciji alkohola.
Smanjenje unosa alkohola na dva pića dnevno za muškarce i jedno piće za žene smanjit će rizik za moždani udar.
8. Kolesterol - visoke razine lošeg kolesterola (LDL kolesterola) smatraju se uzročnikom više od četvrtine slučajeva moždanih udara. Potrebno je izmjeriti kolesterol i promjenama u prehrani započeti pravodobno liječenje. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenirane umjesto zasićenih masnoća. Ako razinu kolesterola ne možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, uvode se lijekovi za snižavanje kolesterola.
9. Dijabetes - dijabetičari imaju povišen rizik za moždani udar i teže posljedice. Svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Dobra kontrola glikemije i prevencija dijabetesa te liječenje u fazi predijabetesa smanjit će i vaš rizik za moždani udar.
10. Depresija i stres - mentalno zdravlje također je povezano s rizikom za moždani udar. Čak jedan od šest moždanih udara povezuje se s mentalnim zdravljem. Posebno kod starije populacije depresija, usamljenost i stres povećavaju rizik za manje moždane udare.
(Izvor: HZJZ)
Sve o otkrivanju osobnih rizika za moždani udar čitajte u novom Doktoru u kući koji izlazi u četvrtak, 6. kolovoza.
