Promjene koje možete uvesti odmah

Znate li koje su i kako preživjeti 15 najčešćih bolesti

Što jesti i kako spriječiti vodeća kronična oboljenja zbog kojih prerano umiremo. Donosimo savjete koji će vam pomoći da budete zdraviji i spriječite bolesti.

 

Hrana je moćan saveznik u borbi protiv mnogih bolesti za koje danas, unatoč golemom napretku medicine, nemamo lijeka. Brojna su klinička istraživanja pokazala djelotvoran učinak kurkume protiv raka, lisnatog kelja u smanjenju previsokog kolesterola u krvi, cimeta u snižavanju šećera u krvi, snagu kalija u mahunarkama ili batatu koji je potreban svakoj našoj stanici kako bi funkcionirala, bobičastom voću u očuvanju mozga...

Amerikanka Frances Greger bila je "jednom nogom u grobu" jer je, prema liječničkim riječima, u terminalnoj fazi srčane bolesti, bez mogućnosti ugradnje novih premosnica, s brojnim ožiljcima srca i bez mogućnosti da joj se pomogne. Imala je tada 65 godina. U to vrijeme u Americi planetarno popularnoj TV emisiji "60 minutes" bio je prilog o životnim navikama i načinu prehrane koji može promijeniti tijek bolesti i Nathanu Pritkinu, pioniru medicine temeljene na životnim navikama, koji je otvorio svoj novi centar u Kaliforniji. Frances je otišla tamo, naučila sve o zdravoj prehrani temeljenoj na cjelovitim biljnim namirnicama, obilju voća i povrća i njezino je tijelo ubrzo počelo proces samoizlječenja.

Doživjela je 91 godinu, a svog unuka Michaela Gregera nadahnula da desetljećima kasnije napiše knjigu u kojoj propagira prehranu kao ključ prevencije mnogih bolesti. Knjiga dr. Michaela Gregera i Genea Stonea "Kako ne umrijeti" nedavno je objavljena i u Hrvatskoj u izdanju Telediska urednika Darka Imenjaka. Dr. Greger danas kaže: "Da se ostvarilo predviđanje Thomasa Edisona iz 1903. da liječnici budućnosti više neće propisivati lijekove, nego će savjetovati svoje pacijente o prehrani i upoznavati ih s uzrocima i načinima sprečavanja bolesti, danas bismo umirali upola manje, a starost bi doista bila zdravo i kvalitetno stanje našeg života.

Još je gora spoznaja da mi danas živimo kraće od svojih roditelja. Međutim, tri ključna elementa životnih navika imaju golem utjecaj na smrtnost: nepušenje, zdrava prehrana i redovita fizička aktivnost. Dobra je vijest da ljudi većinom odlaze liječniku zbog bolesti koje se mogu spriječiti zdravom prehranom i zdravim načinom života. Ispostavilo se da prehrana koja se temelji na biljnim namirnicama može pomoći u sprečavanju svakog od 15 naših glavnih uzročnika smrti.

 

Donosimo savjete koji će vam pomoći da budete zdraviji i spriječite bolesti

 

SRČANE BOLESTI

Kada se spomene srčana bolest, svatko se može sjetiti svojih prijatelja ili članova obitelji koji su godinama patili od bolova u prsnom košu i zadihanosti te na kraju podlegli ovoj bolesti. Međutim, većini koji iznenada umru od srčane bolesti taj je posljednji simptom bio i prvi. Takav se razvoj naziva iznenadna srčana smrt.

Zbog toga je presudno srčanu bolest u prvom redu sprečavati, nekad i prije no što uopće znate da ste od nje oboljeli. Početak ateroskleroze, stvaranje opasnog plaka koji zatvara žilu i dovodi do moždanog i srčanog udara, može se javiti čak i prije rođenja.

Po Williamu C. Robertsu, 30-godišnjem glavnom uredniku časopisa American Journal od Cardiology i izvršnom direktoru instituta Baylor Heart and Vascular Institute te autoru više od desetak kardioloških priručnika, jedini je ključni čimbenik rizika za nakupljanje aterosklerotskog plaka kolesterol, točnije povišene razine LDL kolesterola u krvi. Želite li drastično smanjiti svoje razine LDL kolesterola, morate drastično smanjiti i potrošnju sljedeće tri tvari: transmasnoće, koje se nalaze u prerađenim namirnicama te mesu i mliječnim proizvodima, zatim zasićene masnoće, koje se uglavnom nalaze u proizvodima životinjskog podrijetla, te nešto manje opasan "gotovi" kolesterol koji se nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla, posebice u jajima.

Foto: iStock

Primjećujete li neku povezanost među njima? Sve te tri tvari koje povisuju razinu lošeg kolesterola - glavnog čimbenika rizika za razvoj vodećeg ubojice - dolaze iz namirnica životinjskog podrijetla te iz prerađene, nekvalitetne hrane. Time se može  objasniti zbog čega u zajednicama koje se hrane na tradicionalni način i čija je prehrana temeljena uglavnom na cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla epidemije srčane bolesti gotovo i nema. Drugi način je doživotno piti statine - lijekove koji se koriste za snižavanje razina kolesterola (među najprodavanijim su lijekovima svih vremena, jedan među njima na globalnom tržištu donosi više od 140 milijardi dolara). No ti lijekovi imaju svoje nuspojave kao što su oštećenja jetre i mišića.

 

Nedavno su se pojavila i neka nova, zabrinjavajuća pitanja. Američka uprava za hranu i lijekove 2012. objavila je nove obaveze u pogledu sigurnosnog označavanja statinskih lijekova kako bi se liječnici i pacijenti upozorili na njihove moguće štetne učinke na mozak kao što su gubitak pamćenja i smetenost. Osim toga izgleda da statinski lijekovi povećavaju rizik od pojave šećerne bolesti. Jedno je istraživanje na nekoliko tisuća pacijentica oboljelih od raka dojke provedeno 2013. pokazalo da dugoročna upotreba statina kod žena može čak udvostručiti rizik od invazivnog raka dojke.

 

Nakon prelaska na prehranu koja se u prvom redu sastoji od namirnica biljnog podrijetla, uključujući voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke, dr. Ornish je zabilježio smanjen broj napadaja angine pektoris od 91 posto unutar samo nekoliko tjedana nakon što su pacijenti počeli jesti uglavnom biljnu prehranu, jednako uz tjelovježbu kao i bez nje. Brzo smanjenje bolova u prsnom košu dogodilo se dosta prije nego što bi njihovo tijelo uspjelo očistiti plak iz arterija, što govori u prilog tome da prehrana temeljena na biljnim namirnicama ne samo da pomaže u čišćenju arterija nego poboljšava i njihovu funkciju. Svi bi liječnici svojim pacijentima trebali govoriti da prestanu jesti nekvalitetnu hranu, što sada ne čine jer, primjerice, dr. Neal Bernard, predsjednik Odbora liječnika za odgovornu medicinu, nedavno je u časopisu za etiku Američkog medicinskog društva napisao upečatljiv uvodni članak ustvrdivši da je "prehrana koja se temelji na biljnim namirnicama danas prehrambeni ekvivalent prestanku pušenja".

 

Prehrana

  • Četiri brazilska oraha gotovo trenutno snižavaju razinu LDL kolesterola, no kako se ne bi predozirali selenom, kojem obiluju brazilski oraščići, jedite ih samo povremeno.
  • Znanstveno je otkriveno i da lisnati kelj može sniziti LDL kolesterol i povisiti HDL kolesterol (u istraživanju su ispitanicima s visokim razinama kolesterola tri mjeseca davali po 3-4 čaše soka
    od lisnatog kelja dnevno).
  • Jedna jabuka, četvrt šalice brokule ili samo dvije žlice mahunarki više dnevno u djetinjstvu utječu na znatno bolje stanje arterija kasnije u životu.

 

PLUĆNE BOLESTI

Udahnite duboko. Zamislite sada kakav bi to osjećaj bio da niste u stanju disati. Svi se moramo početi brinuti o svojim plućima. Plućna bolest može se manifestirati na više načina, no najpogubnije tri vrste su rak pluća, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i astma. Većina smrtnih slučajeva od raka pluća izravna je posljedica pušenja. Ako ste unatoč svim dokazima i upozorenjima i sami pušač, najvažniji korak koji možete poduzeti je prestanak pušenja. Ovog časa. Koristi od takve odluke su trenutačne. Prema Američkom udruženju za rak, već 20 minuta poslije prestanka usporit će vam se rad srca i spustit će se krvni tlak. Za nekoliko tjedana optok krvi i funkcija pluća će se poboljšati. Unutar nekoliko mjeseci počnu se obnavljati stanice koje pomažu čišćenju pluća, izbacivanju sluzi i smanjivanju rizika od infekcije.

Postoje i vrste raka pluća koje se pripisuju pasivnom pušenju, no neki su, dokazano, posljedica jednog drugog potencijalno kancerogenog plina - onoga koji nastaje pri prženju hrane. Kad se masnoće zagriju na temperaturu prženja - bile to životinjske masnoće poput masti ili biljne masnoće poput biljnog ulja - u zrak se otpuštaju otrovni hlapljivi kemijski spojevi mutagenih svojstava, što znači da mogu dovesti do genetskih mutacija.

Dva paralelna istraživanja - na sveučilištima Columbia i Harvard - utvrdila su da konzumacija suhomesnatih proizvoda poput slanine, salama, šunke, hrenovki, kobasica može povećati rizik od KOPB-a zbog nitritnih konzervansa iz tog mesa koji mogu imati vrlo slična štetna djelovanja na pluća kao i nusprodukti gorenja duhana. Samo jedna dodatna porcija voća i povrća svaki dan povezana je s pravilnom funkcijom pluća. Također, osobe koje se pretežno hrane namirnicama biljnog podrijetla imaju nižu učestalost kroničnih simptoma piskanja i soptanja, alergijskih rinokonjunktivitisa i alergijskih ekcema.

Međutim, istraživanja su pokazala da dodaci prehrani s antioksidansima nemaju nikakve korisne učinke na bolesti dišnih puteva, pa ni na alergije, što dodatno naglašava važnost prehrane cjelovitim namirnicama.

 

Prehrana

  • Povrće poput brokule, kupusa i cvjetače može vam pomoći spriječiti oštećenja na plućima, a pojedini spojevi brokule mogu potisnuti metastaziranje raka. Pušenje, međutim, poništava antioksidativni učinak.
  • Indijski začin kurkuma pomaže u sprečavanju nekih od oštećenja DNK koje uzrokuje pušenje, a može pomoći i u zaustavljanju rasta stanica raka.
  • Sedam porcija voća i povrća dnevno (porcija je pola šalice bobičastog voća ili mala jabuka) poboljšava plućnu funkciju i ublažava astmu.

Foto: iStock

BOLESTI MOZGA

Dvije su najteže bolesti mozga - moždani udar te Alzheimerova bolest. Većina se moždanih udara pojavljuje u obliku koji odgovara srčanom udaru, samo što ovdje prsnuti plak u arterijama zapriječi dovod krvi do nekih dijelova mozga, a ne do dijelova srčanog mišića. Alzheimerova bolest više pak odgovara udaru na um.

I premda se patologija ove dvije bolesti razlikuje, zajednički im je jedan ključni element. Sve je više dokaza koji govore u prilog tome da se obje bolesti mogu spriječiti zdravom prehranom. Prevelika količina kolesterola u krvi može dovesti do prevelike količine kolesterola u mozgu, što pak ondje može potaknuti nakupljanje amiloida, karakterističnih za Alzheimerovu bolest.

Vegetarijanska prehrana ili mediteranski tip prehrane zbog visokog udjela povrća i nižeg omjera zasićenih i nezasićenih masnoća zato su idealne - zdravo ćete se hraniti i tako sačuvati srce, mozak i razum. Niz novijih istraživanja pokazao je da unos velikih količina vlakana (sedam grama vlakana dnevno više) može pridonijeti i sprečavanju moždanog udara (osim što smanjuje i rizik od raka debelog crijeva, dojke, šećerne bolesti, srčane bolesti, pretilosti te općenito preuranjene smrti).

Vlakna se u većoj količini u prirodi nalaze samo na jednom mjestu: u cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla. Prerađene namirnice sadrže ih manje, a u mesu vlakana uopće nema. S moždanim udarom povezan je i manjak, ali i višak sna. Sedam ili osam sati sna najbolje je što možete učiniti za svoje zdravlje. Kako ćete spriječiti da voćna salata ne posmeđi? Dodajte joj limunov sok, koji sadrži antioksidans vitamin C. Na isti način antioksidanski mogu sačuvati i tijelo od oksidacije, koja je uzrok nastanka bora, gubitka pamćenja te narušavanja i zatajenja funkcija organskih sustava. Polifenoli kojima obiluju, primjerice, brusnica i zeleni čaj štite živčane stanice.

 

Prehrana

  • Jedna zdjelica zobene kaše s bobičastim voćem ili porcija graha dat će vam sedam grama vlakana dnevno, koliko se preporučuje unijeti za prevenciju moždanog udara.
  • Rizik od moždanog udara svest ćete na najmanju moguću mjeru ako dnevno pojedete barem 25 grama topivih vlakana (iz mahunarki, zobi, orašastih plodova i bobičastog voća) i 47 grama netopivih vlakana (smeđa riža i integralna pšenica).
  • Zeleno lisnato povrće, mahunarke i batat najbogatiji su kalijem, koji je potreban svakoj našoj stanici kako bi funkcionirala.
  • Unatoč uvriježenom mišljenju, banane nisu bogat izvor kalija (osim ako ih dnevno ne pojedete 12).
  • Pijte dvije šalice soka od naranče na dan. Unos agruma povezan je s nižim rizikom od moždanog udara, i to zbog fitonutrijenta iz agruma hesperidina, za koji se čini da potiče protok krvi u cijelom tijelu, uključujući mozak.
  • Najviše antioksidansa ima ljekovito i začinsko bilje - žličica origana ili mažurana, pola žličice cimeta ili nekoliko
    klinčića utrostručit će antioksidativni kapacitet vašeg obroka.
  • Šafran dodan jelima može zaustaviti napredovanje Alzheimerove bolesti.
  • Bobičasto voće i zeleno lisnato povrće bogato je antioksidansima i znatno bolje suzbija sistemske upale od jednake količine voća i povrća siromašnijeg antioksidansima poput banana i zelene salate.
  • Jedna porcija borovnica i dvije porcije jagoda tjedno usporavaju mentalno propadanje za čak dvije i pol godine (studija na 16.000 žena provedena na Harvardu 2012.).

 

TUMORI PROBAVNOG SUSTAVA

S vanjskim smo svijetom najviše povezani preko hrane koju jedemo. Bez obzira na sve kancerogene tvari koje vrebaju iz okoliša, najviše nas ugrožava upravo prehrana. Tri najčešće vrste raka probavnog sustava su kolorektalni karcinom, rak gušterače i rak jednjaka. Redovita upotreba kurkume, zbog antikancerogenih svojstava kurkumina, s drugim fitonutrijentom - kvercetinom, koji se prirodno nalazi u voću i povrću poput crvenog luka i grožđa - kancerozne polipe smanje za više od 50 posto. Vlakna su među najvažnijim tvarima u prehrambenoj prevenciji raka, no važni su i fitati - prirodni spojevi koji se nalaze u cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama.

Dokazano pomažu izlučivanju iz tijela viška željeza, koji bi u suprotnom mogao stvoriti posebno štetnu vrstu slobodnih radikala (hidroksilni radikali). Uz to, laboratorijskim istraživanjima dokazano je da fitati inhibiraju rast gotovo svih dosad ispitanih ljudskih stanica raka, uključujući i stanice zloćudnog tumora debelog crijeva, dojke, vrata maternice, prostate, jetre, gušterače i kože, a da ne zahvaćaju zdrave stanice.

Napadaju stanice kombinacijom antioksidativnog, protuupalnog i imunopotencirajućeg djelovanja. Neki su znanstvenici preporučili da se fitati počnu smatrati esencijalnom hranjivom tvari, možda bi se trebali nazvati "vitamin F". Rak gušterače pak povezuje se s prekomjernim unosom masnoća životinjskog podrijetla, pušenjem i konzumacijom piletine.

Foto: iStock

Naime, studija pod nazivom Europsko prospektivno istraživanje raka i prehrane (EPIC), u koju je bilo uključeno 447.000 ljudi i trajala je desetak godina, utvrdila je 72 posto povećan rizik od raka gušterače za svakih 50 grama dnevno pojedene piletine (četvrtina pilećih prsa). Slični su rezultati utvrđeni i za limfome i leukemije. Veliku ulogu u tome imaju lijekovi koji se daju pilićima i purićima za poticanje rasta.

 

Prehrana

  • Prehrana bogata mahunarkama poput leće, graha, graška i suhog voća uz izbjegavanje duhana, alkohola, namirnica životinjskog podrijetla i rafiniranih žitarica s dodanim šećerima uz svakodnevni unos kurkume (bez obzira na to u kojoj ste fazi raka ili kao prevencija) velik je ulog u sprečavanje razvoja malignih stanica.
  • Namirnice koje pružaju najveću zaštitu od raka na spoju jednjaka i želuca su crveno, narančasto i tamnozeleno lisnato povrće, bobičasto voće, jabuke i citrusi.
  • Muffini od borovnica s kardamomom mogu povećati broj prirodnih stanica ubojica u tijelu i njihov instinkt za ubijanje stanica raka, jer se pokazalo da aromatični začin kardamom povećava učinkovitost stanica u borbi protiv raka za 5%.

 

INFEKCIJE

Naš imunosni sustav nije aktivan samo kada ležite bolesni u krevetu tresući se od groznice. On djeluje svakodnevno, bori se na život i smrt kako bi nas spasio od svih mogućih patogena koji nas okružuju ili se nalaze u nama.

Zamislimo da vas jedan dan, dok bezbrižno šećete parkom, odjednom napadne čudnovati kljunaš (ako niste znali, oni na svojim petama imaju otrovne bodlje). Cijelog vašeg života do tada u vašem je tijelu čučala i besposleno čekala jedna B stanica koja proizvodi antitijela protiv otrova te neobične životinje. Čim se detektira ulazak ovog otrova u tijelo, ta posebna B stanica počinje se dijeliti kao pomahnitala i ubrzo od nje nastane gomila njezinih klonova od kojih svaki proizvodi milijune specifičnih antitijela. Pomoću njih vaše se tijelo brani od toksina, a vi živite dalje, sretni do kraja života. I to je jedan od principa rada našeg imunosnog sustava. Međutim, kako starimo, slabi i naš imunosni sustav. Ili se možda to događa jer je kod starijih ljudi i prehrana slabija? No znamo da određeno voće i povrće može dodatno potaknuti imunosnu funkciju tijela. Prisutnost povrća u crijevima signal je za poticanje rada imunosnog sustava.

 

Drugim riječima, ne pojedemo li sa svakim obrokom i nešto biljno, moguće je da blokiramo djelovanje tjelesnih obrambenih strategija. Prema voditelju laboratorija za istraživanje bioaktivnih fitospojeva, bobičasto voće svih vrsta pokazalo se najboljim kada je riječ o sprečavanju bolesti. Navodna antikancerogena svojstva spojeva ovog voća pripisivana su njihovoj očitoj sposobnosti da spriječe, smanje i poprave oštećenja koja nastaju oksidacijskim stresom i upalama.

 

I uzimanje dodataka prehrani s korisnim bakterijama (probiotici) može pridonijeti jačanju imunosnog sustava. Prebiotici su hrana korisnim bakterijama pa se preporučuje jesti vlakna i određene vrste škroba kojim obiluju mahunarke.

 

Prehrana

  • Lisnati kelj - jedna je od namirnica najbogatijih hranjivim tvarima koja može pomoći i u borbi protiv infekcija. Redovito ga jedite.
  • Brokula diže "imunološko pješaštvo na uzbunu". Sve kupusnjače (brokula, lisnati kelj, cvjetača, kupus, kelj pupčar, kineski kupus) sadrže spojeve potrebne za održavanje funkcija obrane našeg tijela u crijevima.
  • Svježe voće i povrće pružit će sve potrebne probiotike i prebiotike vašem organizmu.
  • U borbi protiv raznih klica može pomoći i klorela, jednostanična slatkovodna zelena alga koja se obično prodaje u obliku praha ili tableta. Postoje dokazi da bi imunosnu funkciju mogli ojačati cjeloviti integralni pripravci te alge više nego tableta (ili prah), no valja biti oprezan jer je nedavno objavljen uznemirujući slučaj koji povezuje uzimanje klorele i pojavu psihoze.

 

ŠEĆERNA BOLEST

Šećerna bolest tipa 1 liječi se injekcijama inzulina koji nadomješta inzulin što se ne može proizvesti, a kod šećerne bolesti tipa 2 (na koju otpada 90-95% oboljelih) inzulin se proizvodi, ali ne djeluje kako treba. Sprečavanje, liječenje i obrat razvoja šećerne bolesti tipa 2 ovisi isključivo o prehrani i načinu života. Istraživanja su nedvosmisleno pokazala da inzulin djeluje sve bolje kada se količina masnoća u prehrani postupno smanjuje.

Veganska prehrana pokazala se odličnom u održavanju zdrave tjelesne mase i zdravih razina šećera u krvi. Prehrana koja se temelji na cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla izvrsna je za ljude koji vole jesti jer zapravo mogu jesti koliko ih je volja i ne brinuti se o unosu kalorija.

 

Prehrana

  • Jedite najmanje 90 posto biljnih namirnica, koliko god možete pojesti zelenog lisnatog povrća, mnogo drugog povrća i mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki.
  • Dodavanjem octa u salatu od krumpira ili rižu ili pak umakanjem kruha u balzamični ocat mogu se ublažiti posljedice konzumiranja namirnica visokog glikemijskog indeksa (naglo podižu razinu šećera u krvi).
  • Kineski cimet (kasija) čini se da ipak djelotvornije snižava šećer u krvi, no kumarin, sastojak kasije, može biti otrovan za jetru. Žličicu kasije uzmite tek povremeno. Bez ograničenja može se jesti cejlonski cimet (pravi cimet), no istraživanja ipak nisu pokazala da smanjuje šećer u krvi.

 

VISOKI KRVNI TLAK

Povišeni krvni tlak opterećuje srce i može oštetiti osjetljive krvne žile u očima i bubrezima te dovesti do krvarenja u mozgu, pa čak i do puknuća nekih arterija. No spas ne ovisi ni o kakvom čudotvornom lijeku - dovoljno je jesti više voća. Općenito se smatra da su premalo voća i previše soli u prehrani dva najistaknutija prehrambena čimbenika rizika za smrt.

Sol podiže krvni tlak, a preporuka je unositi samo tri četvrtine žličice soli, što je barem deset puta manje od količine soli što je svakodnevno unesemo u svoj organizam. Kod školaraca i djece u pubertetu najveći izvor soli je pizza. Kod odraslih starijih od 50 godina to je kruh, a populacija između toga najviše soli/natrija u hrani konzumira iz piletine. Da ne spominjemo juhe iz vrećice, perece, čips, suhomesnate proizvode...

Žudnja za soli, šećerom i masnoćama može se itekako pobijediti. Budite strpljivi samo nekoliko tjedana i vaši će okusni pupoljci postati osjetljiviji pa ćete trebati sve manje soli, šećera i masnoća. Umjesto da hranu dosoljavate za stolom, koristite začine - papar, luk, češnjak, rajčicu, papriku, bosiljak, peršin, timijan, celer, limetu, ružmarin... i izbjegavajte prerađene namirnice.

 

Prehrana

  • Tri porcije cjelovitih žitarica dnevno zamijenit će lijek za snižavanje visokog krvnog tlaka, i to bez štetnih nuspojava. Jedite zob, smeđu rižu i integralnu pšenicu.
  • Dijeta DASH doista pomaže u snižavanju krvnog tlaka. Sastavljena je po modelu vegetarijanske prehrane, ali uključuje i meso.
  • Sjemenke lana, čaj od hibuskusa (često se miješa s čajem od šipka) te grah, grašak, slanutak i leća pružaju dodatnu zaštitu od visokog krvnog tlaka.
  • Čaj od hibiskusa, zato što je kiseo, može oštetiti zubnu caklinu pa nakon pijenja tog čaja isperite usta vodom. Također, zbog mnogo manana nemojte piti više od litre dnevno.
  • Za sjeme lana u kliničkim je istraživanjima dokazano da pomaže držati kolesterol, trigliceride i razine šećera u krvi pod kontrolom, da smanjuje upale i uspješno liječi tvrdu stolicu.
  • Jedite hranu koja obiluje prirodnim nitratima jer pomažu zdravom širenju arterija i sprečavaju njihovo otvrdnuće - velika zdjela salate jednom dnevno (rikula, rabarbara, korijandar, salata puterica, blitva, lišće cikle).

Foto: iStock

SUICIDALNA DEPRESIJA

Zdrava hrana može imati velik utjecaj na raspoloženje. Razne uobičajene namirnice poput zelenog lisnatog povrća i rajčice mogu pozitivno djelovati na kemiju mozga, a emocionalno stanje može se popraviti i ako samo pomirišete neke od začina, primjerice šafran. Istraživanja su pokazala da što više određeni dan pojedete voća i povrća, to ćete se osjećati bolje, veselije, opuštenije i svježije. A djelovanje se može prenijeti i na sljedeći dan. Međutim, da bi vaša prehrana osjetno djelovala na vaše psihičko stanje, vjerojatno ćete morati pojesti približno sedam porcija voća ili osam porcija povrća dnevno.

 

Prehrana

  • Dvije šalice kave na dan ugoda su za mozak, ali bez ikakvih dodataka.
  • Voće i povrće bogato antioksidansima štiti od depresije, psihičke iscrpljenosti i duševne boli.
  • Rajčice bogate likopenom i zeleno lisnato povrće bogato folatima snižavaju razinu depresivnog raspoloženja.

 

RAK PROSTATE

Vodeći stručnjaci za nutricionizam sa Sveučilišta Harvard izrazili su zabrinutost da hormoni iz mliječnih proizvoda mogu stimulirati rast tumora osjetljivih na hormone.

Eksperimentalni dokazi govore u prilog tome da mliječni proizvodi mogu ujedno poticati razvoj prekanceroznih lezija ili mutiranih stanica u invazivni oblik raka, što ne vrijedi za kiselo mlijeko, kefir ili jogurt.

Jaja također mogu povećati rizik za širenje raka zbog velike razine kolina u njima, a od jaja se za napredovanje raka prostate opasnijom pokazala perad. Vjerojatno zbog kancerogena iz termički obrađenog mesa (poput heterocikličkih amina).

 

Prehrana

  • Svaki dan pojedite tri žlice mljevenog lanenog sjemena (dodajte ga u zobenu kašu za doručak, u salatu za ručak, umiješajte u jogurt...).
  • U svakodnevnu prehranu uvrstite češnjak i luk (neugodnog mirisa češnjaka u ustima riješite se žvačući svježi list peršina).

 

PARKINSONOVA BOLEST

Nakon Alzheimerove bolesti to je druga najčešća neurodegenerativna bolest koja zasad nije izlječiva. Ozbiljni izvor rizika su otrovni onečišćivači iz okoliša koji se nakupljaju u prehrambenom lancu i naposljetku napadaju mozak. Dioksini su visokotoksični onečišćivači koji se nakupljaju u masnoćama životinja pa otprilike 95 posto ljudske izloženosti dolazi iz prehrane proizvodima životinjskog podrijetla. Posve neočekivano, u više od 60 istraživanja u proteklih pola stoljeća pokazalo se da je pušenje povezano sa znatno manjom učestalošću Parkinsonove bolesti.

 

Pušenje se pokazalo kao zaštita pušačima bez obzira na godine (unatoč pokušajima objašnjenja da oni umiru prije razvoja Parkinsonove bolesti). No, ne biste trebali pušiti jer je to značajan čimbenik rizika od moždanog udara. Rajčica, krumpir, patlidžan i posebno paprika sadrže nikotin - stotinu puta manje od duhana - te pružaju zaštitu od Parkinsonove bolesti (samo kod nepušača). Također, sporo pražnjenje crijeva može govoriti o mogućoj pojavi Parkinsonove bolesti u budućnosti. Izbjegavajte i izloženost pesticidima. Naime, s osjetno većim rizikom od Parkinsonove bolesti povezana je i primjena sprejeva za uništavanje kukaca u kućanstvu.

 

Prehrana

  • Bobičasto voće, posebno borovnica, zaštitit će od oštećenja koja mogu uzrokovati pesticidi, no nemojte ga miješati sa šlagom ili slatkim vrhnjem jer mliječni proizvodi mogu blokirati korisno djelovanje bobičastog voća.
  • Dvije šalice kave, četiri šalice crnog čaja ili osam šalica zelenog čaja dnevno ublažit će simptome Parkinsonove bolesti vezane uz pokret već za tri tjedna.

 

POSLJEDICE MEDICINSKIH POSTUPAKA

Liječnici izvrsno liječe akutne probleme kao što su prijelomi ili infekcije, no kada je riječ o kroničnim bolestima - a one su glavni uzrok smrti i invaliditeta - konvencionalna medicina nema mnogo toga ponuditi, štoviše katkad može i više naškoditi - nuspojave lijekova, bolničke infekcije, rizici dijagnostičkih postupaka poput zračenja CT uređaja ili kolonoskopije...

 

Prehrana

  • Zeleno lisnato povrće poput špinata i lisnatog kelja štiti od zračenja bolje od drugog povrća.
  • Đumbir također štiti DNK od zračenja.
  • Dvije šalice čaja od ljekovitog matičnjaka (melisa, metvica) na dan povisuju razine antioksidacijskih enzima u krvi i štite DNK.
  • Salicilnu kiselinu sadrže, osim vrbe, i čili u prahu, paprika i kurkuma, a najviše je ima u kimu. Samo jedna žličica mljevenog kima može sadržavati salicilne kiseline kao i mala, preventivna doza aspirina.
  • Kapsula ulja metvice četiri sata prije kolonoskopije smanjit će grčeve debelog crijeva i bolove kod uvođenja i izvlačenja kolonoskopa prilikom kolonoskopije

 

BOLESTI JETRE

Hrana i piće najčešći su uzroci alkoholne bolesti jetre i bolesti masne jetre. Izbjegavajte alkohol, prekaloričnu hranu bogatu kolesterolom, zasićene masnoće i šećere. Dokazano je da su neke posebne namirnice biljnog podrijetla korisne za zdravlje jetre. Primjerice, jetru možete zaštititi počnete li dan zdjelicom zobene kaše i kavom jer kava može smanjiti oštećenja DNK, povećati uništavanje stanica zaraženih virusom i usporiti stvaranje ožiljaka na jetri.

 

Prehrana

  • Antocijanini su posebna skupina biljnih spojeva kojima obiluje ljubičasto, plavo i crveno voće i povrće (bobičasto voće, grožđe, šljive, crveni kupus i crveni luk) za koje je dokazano da ublažava upalu jetre.

Foto: iStock

ZLOĆUDNI TUMORI KRVI

Nakon što su dulje od 12 godina pratili više od 60.000 ljudi, znanstvenici sa Sveučilišta Oxford otkrili su da osobe koje se hrane uglavnom biljnim namirnicama imaju manje izglede za obolijevanje od bilo koje vrste raka. Pokazalo se da je najveća zaštita baš od zloćudnih tumora krvi. Učestalost leukemije, limfoma i multiplog mijeloma među vegetarijancima gotovo je upola manja nego kod osoba koje jedu meso.

Sulforafan, koji se smatra jednim od aktivnijih sastojaka kupusnjača, ubija stanice raka, a usput ne djeluje štetno na zdrave stanice. Antioksidativna svojstva voća i povrća pomažu protiv limfoma. No, čini se da dodaci prehrani s antioksidansima ne djeluju. Isto je utvrđeno i za beta-karotene. Bolje je jesti svježu hranu.

Dijetalna bezalkoholna gazirana pića, pokazala su dva istraživanja provedena na Sveučilištu Harvard, mogu povećati rizik od ne-Hodgkinova limfoma i multiplog mijeloma, no ta veza u drugim istraživanjima nije potvrđena. Izbjegavajte i piletinu jer je meso peradi iz uzgoja povezano s većim rizikom od limfoma i leukemije.

 

Prehrana

  • Jedite što češće kupusnjače - brokulu, cvjetaču, lisnati kelj, raštiku, potočarku, kinesko zelje, korabu, repu, rikulu, rotkvu, hren, sve vrste kupusa.
  • Acai bobice, prepune antioksidansa, imaju sposobnost pokrenuti reakciju samouništenja stanica leukemije.
  • Antioksidativni kapacitet po jedinici novca najviše ide u korist crvenog kupusa - najjeftiniji je, a pruža odlučnu zaštitu od raka.
  • Svakodnevno korištenje začina kurkumina (kurkuma, curry) pružit će zaštitu od multiplog mijeloma.

 

BUBREŽNE BOLESTI

Bubrezi u 24 sata prerade do 150 litara krvi i iz nje izdvoje litru do dvije mokraće. Ako ne rade kako treba, otpadni produkti metabolizma mogu se nakupljati u krvi. Životinjske bjelančevine, životinjske masnoće i kolesterol štete bubrezima. Isto tako, prevelika potrošnja konzumnog bijelog šećera i kukuruznog sirupa bogatog fruktozom povezana je s povišenim krvnim tlakom i povišenim razinama mokraćne kiseline, pri čemu i jedno i drugo može štetiti bubrezima.

 

Prehrana s manje mesa te bogata povrćem i voćem preporučuje se jer stvara lužnatost u organizmu i preporučljiva je za prevenciju kamenaca i gihta. Istina je međutim, da ni baš sve biljne namirnice ne alkaliziraju niti baš sve namirnice životinjskog podrijetla ne zakiseljuju jednakim intenzitetom. Riba donosi najviše kiselosti od svih namirnica, nakon nje slijede svinjetina, perad, sir, govedina. Jaja zapravo donose više kiselosti nego govedina, no ljudi obično odjednom pojedu manje jaja nego govedine.Manje količine kiselosti mogu donijeti i neke namirnice od žitarica poput kruha i riže, ali zanimljivo ne i tjestenina. Mahunarke znatno smanjuju kiselost, ali ne u tolikoj mjeri kao voće. Povrće pak najviše smanjuje kiselost.

 

RAK DOJKE

Tri jednostavne zdravstvene navike više nego upola smanjuju rizik za rak dojke, a to su ograničen unos alkohola, prehrana većinom namirnicama biljnog podrijetla i održavanje normalne tjelesne težine. Nedovoljan unos voća i povrća može biti opći znak nezdravih životnih navika, no sve je više dokaza koji govore u prilog tome da se u voću i povrću nalazi nešto što nas aktivno štiti od raka.

Što se tiče konkretno raka dojke, brokula se pokazala posebno uspješnom u zaštiti žena u predmenopauzi, dok se potrošnja raštike pokazala povezanom s manjim rizikom od raka dojke u svakoj životnoj dobi. Soja može smanjiti rizik od raka te povećati preživljenje djelujući na reaktiviranje gena BRCA (geni BRCA 1 i BRCA 2 su geni čuvari, odgovorni su za popravak DNK, čime suzbijaju pojavu raka).

 

Prehrana

  • Sok od grožđa ili crno grožđe snižava povećan rizik za rak dojke. Jednako djeluju i jagode, nar i šampinjoni.
  • Jedite pet ili više porcija povrća i voća na dan.
  • Šalica crnog graha na dan organizmu daje vlakna koja će pomoći da se spriječi rast malignih stanica.
  • Jedna jabuka dnevno (s korom, jer je u njoj najviše antioksidansa) dovest će do 24% manjeg rizika za rak dojke, jajnika, grkljana te za kolorektalni karcinom.
  • Jedna žlica mljevenog lanenog sjemena dnevno može ženama pružiti zaštitu od raka dojke jer lignani iz lana inhibiraju množenje stanica raka dojke.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo