Veliko istraživanje provedeno na Max Planck Institute for Human Cognitive and Brain Sciences u suradnji sa Sveučilišnom bolnicom u Leipzigu na uzorku od 9000 osoba analiziralo je kako vegetarijanstvo utječe na tijelo i psihu, neovisno o dobi, spolu i stupnju obrazovanja.
Društveno izolirani
Otkriveno je da što je manje namirnica životinjskog porijekla u nečijoj prehrani, to je niži indeks tjelesne mase te tako i tjelesna težina osobe. Jedan od razloga za to je vjerojatno i manji udio visokoprerađene hrane u biljnoj prehrani, jer takva hrana potiče apetit i odgađa osjećaj sitosti. Za indeks tjelesne mase važno je i koje životinjske proizvode netko jede. Ako dominiraju takozvani primarni životinjski proizvodi poput mesa, kobasica ili ribe, takve osobe obično imaju viši indeks tjelesne mase od onih kod kojih prevladavaju sekundarni životinjski proizvodi poput jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, sira i maslaca. Otkriveno je i da je vegetarijanska, odnosno veganska prehrana povezana i s crtama osobnosti, naročito s jednom od pet glavnih crta osobnosti - ekstrovertiranošću.
Naime, pokazalo se da su osobe koje se hrane pretežno namirnicama biljnog porijekla više introvertirane od onih koje se hrane uglavnom namirnicama životinjskog porijekla. Znanstvenici nisu sigurni što je tome uzrok, no pretpostavljaju da je to zbog toga što introvertirane osobe obično imaju restriktivnije prehrambene navike ili pak zato što su društveno izolirane zbog svojih prehrambenih navika.