Prema povijesnim zapisima uzgoj dunja počeo je još u Mezopotamiji, a stari Grci uzgajali su je dvjestotinjak godina prije nove ere prišivši joj naziv "zlatna jabuka". Neki povjesničari vjeruju da se u opisu jabuke iz rajskog vrta zbog koje su Adam i Eva zauvijek protjerani zapravo krije dunja, kao i u legendarnoj zlatnoj jabuci iz grčke mitologije koju je Paris darovao božici Afroditi.
Naime, stari su Grci dunju smatrali simbolom plodnosti i posvećivali je svojoj božici ljubavi.
Izgubljena utrka
No, tijekom stoljeća dunja je izgubila utrku s bliskom srodnicom jabukom, prije svega zbog tvrdoće, suhoće i trpkog okusa sirova ploda, a povrh svega je teško probavljiva.
Pritom je dunja koju mi poznajemo (Cydonia oblonga Mill.) još manje popularna od onih iz zapadne Azije i tropskih područja, koje su mekše i sočnije.
Dunja pripada porodici ružičnjača te joj odgovara kontinentalno, ali i priobalno područje. Bujne je i razgranate krošnje, izduženih srcolikih listova, a može narasti i do nekoliko metara visine. U kasno proljeće, od svibnja do lipnja, njezine grane ukrašavaju cvjetovi bijele ili blijedo ružičaste boje.
Plodovi kasno dozrijevaju, od sredine rujna do kraja listopada. Uglavnom su veći i krupniji od jabuka i krušaka, mogu doseći težinu i do 500 grama te su pokriveni dlačicama koje se lako skidaju. S berbom treba pričekati trenutak kada počinju mijenjati boju iz jarko zelene u blijedo žutu. Potrebno ih je ubrati prije prvog mraza, a siguran znak da su zrele za berbu jest da se lako odvajaju od grane uvrtanjem peteljke.
Ako je meka, nije dobra
Treba znati da dunja neće postati mekša ako se kasnije ubere. Naprotiv, mekoća ploda znači da je iznutra pokvarena. S druge strane, uberu li se prerano, dok su još zelenkasti, ili pak prekasno, kada su posuti tamnim mrljama, plodovi gube na kakvoći te se ne mogu dugo čuvati.
Dunje ćete, nažalost, rijetko naći u trgovinama, pa čak i na tržnicama, iako se u posljednje vrijeme sve češće nalaze u ponudi nekih proizvođača zdrave hrane.
Najbolje ćete ih očuvati u zatvorenim plastičnim vrećicama te tako mogu potrajati i do dva mjeseca.
Već su je stari Grci koristili kao blago sredstvo protiv proljeva, no može se koristiti u mnoge druge svrhe. Za blagotvorne učinke na zdravlje koriste se plodovi, listovi i sjeme, a u domaćim ljekarnama najviše se upotrebljavaju plodovi i sjeme. Glavni sastojak sjemenki je sluz te se može dobiti njihovim uranjanjem u vodu.
Teško ju je pronaći u trgovinama, pa čak i na tržnicama, no raspitajte se među poznanicima, možda je netko ima u vrtu.
Ljekovite strane
Odlična je za njegu dekubitusa, odnosno rana nastalih kod dugotrajnog ležanja, te opeklina. Njome se mogu natopiti i oblozi koji će smiriti upalu očiju ili će se njima tretirati raspucana koža. Sluz dunje dobro je poznata i proizvođačima kozmetičkih proizvoda pa je tako sastojak nekih losiona i krema. Kada počinje sezona respiratornih virusa, dobro je znati da je dunja saveznik dišnih puteva, odnosno pomaže kod liječenja upale ždrijela, sluznice i krajnika, kod promuklosti, kašlja i sličnih tegoba. Neki joj čak pripisuju antivirusna svojstva. Pritom mogu poslužiti čaj ili sok od dunje ukuhan s jednakim dijelom šećera. Dunja je izvrsna i u liječenju probavnih teškoća. Tako će pečene ili kuhane dunje odlično koristiti protiv podrigivanja i kod bolesti vezanih uz jetru i žuč. Nezaslađeni kompot možete pojesti ako vas muči proljev.
Dobro je znati!
U 100 grama ima 57 kcal. Od toga je najveći udio ugljikohidrata (15,3%), sadrži proteine (0,4%) i masti (0,1%). Iako su plodovi tvrdi, voda čini od 70 do 80% njihova sastava, a bogati su i pektinom zahvaljujući kojem u slastice pripremljene od dunja nije potrebno dodavati želatinu.
Dunja je i odličan izvor vitamina C, pa tako samo jedna voćka može zadovoljiti gotovo 20% preporučenog dnevnog unosa. Od drugih vitamina sadrži B1, B2, B12 te provitamin A, a od minerala se ističu kalij, kalcij, natrij, fosfor, magnezij, željezo i bakar. Najčešće se koriste za pripremu ukusnih marmelada, koje su je i proslavile. Ako niste znali, riječ marmelada potječe upravo od portugalske riječi za dunju - marmelo.
PRIPREMITE SAMI
Čaj od lista dunje protiv proljeva
- Tri osušena lista dunje preliti šalicom vrele vode (250 ml), poklopiti i ostaviti 15-20 minuta.
- Procijediti i piti topao čaj 1-2 puta dnevno.
- Ne zaslađujete čaj i koristite isključivo osušene listove.
- Djeci nemojte davati čaj od dunje u kombinaciji s drugim čajevima.
