Ako uočite bilo koji od ovih simptoma, izmjerite razinu šećera u krvi i prema tome postupajte, a ako vam ubrzo ne bude bolje, bez odgađanja nazovite hitnu medicinsku pomoć.
 Getty Images
zdravlje

Životno ugrožavajuće stanje: 10 simptoma previsoke, ali i preniske razine šećera u krvi

Dijabetička koma izaziva strah svakog oboljelog jer može biti fatalna akutna posljedica dijabetesa koja zahtijeva hitnu liječničku reakciju. Važno je poduzeti sve da do nje i ne dođe. Savjetujemo kako si možete pomoći.

Dijabetička koma je životno ugrožavajuća akutna komplikacija šećerne bolesti koju može izazvati opasno visoka razina šećera u krvi (hiperglikemija), kada može doći do neuropatije i moždanog udara, ili vrlo niska razina (hipoglikemija), kada tijelo funkcionira u stanju izgladnjivanja i zapada u komu. Oboljeli u stanju dijabetičke kome ne odgovara na podražaj, a ako mu se ne pruži hitna liječnička pomoć, dijabetička koma može završiti smrću. Prije razvoja dijabetičke kome oboljeli obično iskuse simptome koji uglavnom prate previsoke ili preniske razine šećera u krvi

Pojačanu žeđ, češću potrebu za mokrenjem, umor, mučninu i povraćanje, kratak dah, "voćni" zadah, vrlo suha usta, bol u trbuhu i ubrzan rad srca - u slučaju hiperglikemije. U slučaju vrlo niskih razina šećera u krvi simptomi su slabost i nervoza, anksioznost, umor, znojenje, glad i žeđ, poteškoće u govoru, konfuzija i dezorijentacija.

Ako uočite bilo koji od ovih simptoma, izmjerite razinu šećera u krvi i prema tome postupajte, a ako vam ubrzo ne bude bolje, bez odgađanja nazovite hitnu medicinsku pomoć. Neki oboljeli, upozoravaju u Klinici Mayo, posebno oni koji godinama boluju od dijabetesa, mogu razviti stanje poznato kao nesvjesna hipoglikemija i oni neće imati nikakve znakove upozorenja na skok šećera u krvi.


ZAŠTO SE DOGAĐA

Bilo da je razina šećera u krvi previsoka ili preniska dulje vrijeme, može izazvati različite simptome, ali može dovesti i do dijabetičke kome. Zato je važno poduzeti sve da do nje ne dođe.


DIJABETIČKA KETOACIDOZA
- u nedostatku šećera tijelo kao izvor energije ne koristi glukozu nego sagorijeva masti stvarajući pritom ketonska tijela. Ona služe kao "alternativni" izvor energije i zaštitni mehanizam od gladovanja. Razina šećera u krvi raste i odlazi u mokraću povlačeći za sobom vodu i soli. Zbog toga se javlja pojačana žeđ te često i obilno mokrenje, a tijelo se ubrzanim disanjem pokušava nositi s kiselim ketonima. Može biti prvi pokazatelj neprepoznatog dijabetesa, ali se može javiti i u slučaju neredovite primjene inzulina. Češće se javlja u tipu 1, a ponekad i u tipu 2 šećerne bolesti i gestacijskom dijabetesu. Ako se ne liječi, dovodi do dijabetičke kome.

DIJABETIČKI HIPEROSMOLARNI SINDROM (neketotični hiperosmolarni sindrom) - stanje je koje nastaje češće u oboljelih od dijabetesa tipa 2 u stanju hiperglikemije, nedovoljnog unosa tekućine koji bi spriječio dehidraciju i zbog obilne osmotske diureze (inhibira reapsorpciju vode i soli). Smrtnost je 40 posto, a također se računa da 25-50 posto osoba s dijabetičkim hiperosmolarnim sindromom pada u dijabetičku komu.

HIPOGLIKEMIJA - mozak treba glukozu da bi mogao funkcionirati. U teškim slučajevima niska razina šećera dovodi do nesvjestice, a uzrokuje ju previše inzulina ili premalo hrane. Također i prežestoko vježbanje ili previše alkohola.


RIZIČNI FAKTORI

Svatko tko boluje od dijabetesa ima rizik za razvoj dijabetičke kome, ali i pojedini faktori povisuju taj rizik.

PROBLEMI U ISPORUCI INZULINA - inzulinska pumpa ponekad može dovesti do problema u isporuci inzulina jer se može dogoditi da pumpa "padne" u kateter, da je "izbačena" iz svog mjesta ili se u pumpi mogu pojaviti mjehurići. To i nije tako rijetka pojava, a događa se ako se ne ispušta zrak iz spremnika prilikom punjenja, ako se ne ispusti sav zrak iz cijevi kad se stavlja novi set, ako je oslabio neki spoj na cjevčicama ili ako se koristi inzulin izravno iz hladnjaka. Tako se može dogoditi da je isporučena manja doza inzulina, što može dovesti do hiperglikemije, dijabetičke ketoacidoze i kome.

BOLEST, TRAUMA ILI OPERACIJA - kada smo ozlijeđeni, bolesni ili smo imali operaciju, šećer u krvi ima tendenciju rasta, ponekad jako visoko, dovodeći do dijabetičke ketoacidoze u slučaju dijabetesa tipa 1 i ako se ne pojača doza inzulina. Stanja poput kongestivnog zatajenja srca i bubrežne bolesti također povećavaju rizik za nastanak dijabetičkog hiperosmolarnog sindroma.

LOŠE REGULIRANA GLUKOZA - ako ne nadzirete svoj šećer u krvi i ne uzimate lijekove kako je propisano, imate povećani rizik za razvoj kroničnih komplikacija i dijabetičke kome.

NAMJERNO PRESKAKANJE OBROKA ILI INZULINA - događa se u slučajevima kada oboljela osoba od šećerne bolesti ima i poremećaj u prehrani pa preskoči inzulin ili obrok u nadi da će izgubiti suvišne kilograme. To može biti opasno, životno ugrožavajuće stanje povećanog rizika za dijabetičku komu. O

PIJANJE - alkohol ima nepredvidljiv utjecaj na razinu šećera u krvi. Učinak alkohola može pogoršati simptome niske razine šećera u krvi i povećati rizik za razvoj dijabetičke kome prouzročene hipoglikemijom. Uz alkohol, i druge ovisnosti (ecstasy) dovode do povišenih razina šećera u krvi i stanja povezanih s dijabetičkom komom. Dijabetička koma trenutačno oštećuje mozak i dovodi do smrti.


PREVENCIJA

Dobra svakodnevna kontrola dijabetesa pomoći će da se spriječi nastanak dijabetičke kome. Pridržavajte se ovih savjeta:

SLIJEDITE PLAN PREHRANE, jer on ima važnu ulogu u kontroli razina šećera u krvi.

PROVJERAVAJTE RAZINE ŠEĆERA u krvi jer ćete tako znati koliko ste vremena u ciljanim vrijednostima glukoze i odmah uočiti kada su one visoke ili niske. Češće provjeravajte razinu šećera u krvi ako vježbate (a to ne činite redovito), jer vježbanje utječe na razinu šećera u krvi i satima nakon što ste prestali vježbati.

UZIMAJTE LIJEKOVE onako kako vam je propisao liječnik. Ako imate nagle skokove glukoze, o tome obavijestite svog liječnika, koji će odrediti dozu i vrijeme uzimanja lijeka.

NAPRAVITE PLAN za dane kada ste bolesni, jer bolest može dovesti do neočekivanih razina šećera u krvi. Bolest obično utječe i na apetit, što ne ide u prilog dobroj regulaciji šećera. Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome što bi moglo pomoći u dobroj regulaciji šećera. Nabavite glukagonski set.

PROVJERITE KETONE u slučaju visokih šećera. Kada šećer poraste iznad 14 mmol/l, provjerite ketone u urinu. Ako su prisutni, a uz to povraćate, obavezno se javite liječniku jer to može ukazivati na dijabetičku ketoacidozu, koja pak može prouzročiti dijabetičku komu

GLUKAGONSKI SET i brzodjelujući izvor šećera dobro je imati pri ruci u slučaju naglog pada šećera.

KONTINUIRANI MJERAČI GLUKOZE pomoći će u stabiliziranju šećera u krvi, osobito kada nemate simptome koji ukazuju na nisku razinu šećera (nesvjesna hipoglikemija). Kontinuirano mjerenje glukoze daje detaljni uvid u kretanje glukoze, prema kojem je onda moguće prilagoditi terapiju i izbjeći neželjene oscilacije glikemije. Kontinuirani mjerači glukoze na listi su HZZO-a za dijabetes tipa 1.

EDUCIRAJTE LJUDE u svojoj blizini o svojoj bolesti jer će prepoznavanje simptoma i pravodobna reakcija pomoći da izbjegnete kobne posljedice dijabetičke kome.


Sindrom "fenomen zore"

Obično u pubertetu oboljelima se može dogoditi da ujutro natašte, prije doručka, izmjere hiperglikemiju bez obzira na to što su prije spavanja dali pravu dozu terapije inzulina i glukoza je bila u normalnoj vrijednosti. To stanje hiperglikemije naziva se "fenomen zore". Nastaje zbog djelovanja hormona rasta, koji se većinom izlučuje noću, dovodeći do izraženijeg smanjenja osjetljivosti na inzulin. Uz pravilnu titraciju inzulina s dugim djelovanjem moguće je spriječiti hiperglikemiju, ali valja biti izuzetno oprezan zbog mogućih noćnih hipoglikemija.

Linker
17. travanj 2024 20:49