Odgovor je u suvremenim prehrambenim navikama u kojima dominiraju ugljikohidrati, a među njima posebno kruh i pekarski proizvodi. Uz to ni pšenica nije više kao što je nekada bila. Naime, prije pedesetak godina znanstvenici su napravili soj patuljaste pšenice (Franken Wheat, Triticum Aestivum) koja raste dvostruko brže, daje veće prinose te je dvostruko izdržljivija od tradicionalne pšenice.
Tu patuljastu pšenicu danas najčešće uzgajamo, a upravo ona ima deset puta više glutena i škroba nego tradicionalna. Uzgojena je iz komercijalnih razloga genetskim inženjeringom kako bi bila otporna na pesticide, štetočine i bolesti. Čovjek koji ju je stvorio, agronom iz Amerike Norman Borlaug, vjerovao je da je genska modifikacija jedini način da se nahrane milijuni gladnih diljem svijeta pa je osvojio i Nobelovu nagradu za mir 1970. godine.
Šaroliki simptomi
Upravo je u toj pšenici mnogo više novih, neobičnih pšeničnih proteina koji nam mogu stvarati poteškoće. Osim celijakije i alergije na pšenicu, postoje slučajevi reakcija na gluten kod kojih se ne uključuju ni autoimuni ni alergijski mehanizmi. Simptomi su šaroliki i često se poklapaju sa simptomima intolerancije laktoze i sindroma iritabilnog crijeva, a obično se definiraju kao preosjetljivost ili intolerancija glutena.
Općenito, kada se javljaju tegobe za vrijeme konzumacije glutena, a nestaju tijekom provođenja bezglutenske dijete, moguće je da se radi o intoleranciji ako je dijagnoza celijakije isključena. U pitanju nije samo gluten, već i neke druge molekule iz pšenice (aglutinini pšenice i inhibitori amilaze/ tripsina) i namirnice s visokim sadržajem fermentabilnih ugljikohidrata (tzv. FODMAP).
Valjalo bi voditi dnevnik prehrane i zapisivati što i kada jedete te kako se osjećate, a osobama koje imaju dijagnozu neke autoimune bolesti ili imaju simptome koji bi možda mogli ukazivati na celijakiju preporučuje se o tome najprije razgovarati sa svojim liječnikom i napraviti testove na celijakiju. Najveće šanse da će test biti pouzdan je provesti ga dok osoba svaki dan jede gluten. Nakon eliminacije glutena iz prehrane teško je otkriti celijakiju, takve osobe neće paziti na tragove glutena, što će dovesti do daljnjeg uništavanja crijeva i do novih bolesti.
Alergijski testovi
Kada isključite celijakiju, možete dalje tražiti uzrok svojih poteškoća. Alergijski testovi su znanstveno dokazani testovi koji vrlo brzo u tijelu otkriju histamin, koji se kod alergije vrlo brzo stvara. Testovi intolerancije, iako nisu znanstveno potvrđeni, rade se iz krvi, a njima se mjeri patološka prisutnost specifičnih IgG antitijela (Elisa test) ili mjere reakcije bijelih krvnih stanica (Alcat test). - Intolerancija na hranu nije ni otrovanje hranom ni alergija na hranu. Kod alergija na hranu nastaje brza uzročno-posljedična reakcija
(IgE antitijela) neposredno nakon konzumacije određene hrane, uz jasnu kliničku manifestaciju. Kod intolerancije na hranu nema brze uzročnoposljedične reakcije, simptomi se mogu pojaviti nakon nekoliko sati ili dana nakon što ste konzumirali određenu vrstu hrane ili sastojak hrane.
Reakcija na začine i aditive
Kliničke manifestacije intolerancije na hranu nejasne su i nepredvidljive te variraju od osobe do osobe. Najčešći simptomi intolerancije na neku ili više namirnica mogu biti gastrointestinalni, dermatološki, respiratorni, neurološki, psihološki te pretilost. Ako imate bilo koji od simptoma, koji variraju od osobe do osobe, tada se preporučuje napraviti test intolerancije na hranu - navode u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. U njihovu centru za preventivnu medicinu imaju testove intolerancije na 44, 88, 164 i 276 namirnica.
Test intolerancije na 44 namirnice, primjerice, testira na kravlje mlijeko, kravlji sir, kokošje jaje, sir, gluten, kvasac, jabuku, krušku, bananu, naranču, kivi, jagode, limun, zelenu salatu, brokulu, mrkvu, rajčicu, papriku, krastavac, krumpir, rižu, grah, leću, češnjak, luk, pšenicu, raž, kukuruz, heljdu, lanene sjemenke, piletinu, puretinu, svinjetinu, teletinu, tunu, srdele, soju, med, badem, orah, lješnjak, kavu, kakao, vaniliju. Osim tog testa za 44 namirnice, imaju i one s naglaskom na namirnice koje su zastupljenije u kontinentalnoj prehrani, mediteranskoj, a i one kojima se mjeri reakcija na začine i aditive.
Postoji i specifična analiza stolice koja otkriva korisne informacije o stanju mikrobioma. Analiza stolice daje informacije o upali crijevne stijenke, statusu mikroflore, parazitima, nedostatku nutrijenata, stupnju probavljivosti hrane i sl.
NAJČEŠĆI SIMPTOMI INTOLERANCIJE NA HRANU
- ŽELUČANO-CRIJEVNI SIMPTOMI: grčevi u trbuhu, bol, nadutost, mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor, neprobavljeni komadići hrane u stolici
- PROMJENE NA KOŽI: osip, suha koža, kosa i nokti, svrbež, urtikarija, angioedem, dermatitis, ekcem, akne, psorijaza, svrbež, crvenilo u ustima ili očima
- PRETILOST
- BOL U MIŠIĆIMA, zglobovima, tetivama
- JAČA ŽUDNJA ZA ŠEĆEROM, masnoćama, kofeinom
- RESPIRATORNI: otečenost nosne sluznice, rinitis, sinusitis, nadražaj ždrijela, astma, suhi kašalj, pojačana potreba za pročišćavanjem grla
- NEUROLOŠKI: glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica, PROBLEMI SA SPAVANJEM: teško zaspite, osjećaj umora nakon buđenja, buđenje usred noći
- PSIHOLOŠKI: gubitak motivacije, tjeskoba, letargija, depresija, umor, malaksalost, hiperaktivnost