Mršavi ljudi nisu vitki zato što se više brinu o sebi, paze što jedu i tjelesno su aktivni, već je, prema tvrdnjama znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu, tajna u genima. Analizirali su DNK oko 14 tisuća osoba i otkrili da određene vrste gena mogu ubrzati metabolizam ili pomoći u bržem sagorijevanju masti.
Geneteski drugačija populacija
Istraživači su uzeli uzorke sline 1622 mršavih i zdravih ljudi, a zatim ih usporedili s više od 10 tisuća ljudi prosječne težine i gotovo dvije tisuće ozbiljno debelih. Pronašli su četiri nove genske regije povezane s vitkosti te se potvrdilo da su za vitak stas nekih ljudi više zaslužni geni nego pravilna prehrana.
Štoviše, 40 posto mršavih ljudi izjavilo je da izrazito vole hranu i bez sustezanja jedu što god požele.
Tom Sanders, profesor prehrane i dijetetike na King's Collegeu u Londonu, rekao je da je ovo važna i dobro provedena studija koja potvrđuje da je teška pretilost u mlađoj dobi često genetski određena i da uvjerljivo pokazuje kako su oni koji su vrlo mršavi genetski drugačija populacija, tj. manje su opterećeni lošim genima povezanim s debljinom.
Međutim, znanstvenici također ističu i da je većina slučajeva pretilosti povezana sa zrelijim godinama i sjedilačkim načinom života te obilnijim unosom visokokaloričnih namirnica.