Spirulina je specifične plavozelene boje te sadrži gotovo sve nutrijente koji su čovjeku potrebni, zbog čega se kvalitetom ističe čak i među supernamirnicama. Kao suplement najčešće je dostupna u prahu, a njena standardna dnevna doza iznosi od jednog do tri grama, premda se uzimaju i doze do deset grama. Popularna je kao suplement, a preporučuju je za zaista raznolik skup zdravstvenih problema - kod srčanih problema, dijabetesa i visokog kolesterola, za mršavljenje, ali i za ublažavanje depresije i ADHD-a...
Što je od toga znanost dokazala?
Nekoliko se istraživanja bavilo utjecajem spiruline na kolesterol i trigliceride, odnosno njenom sposobnošću snižavanja njihove razine. Problem je kod većine tih istraživanja što su provedena na premalom broju ljudi ili što nisu imala kontrolnu grupu koja je uzimala placebo. Ipak, jedno od njih, čiji su rezultati objavljeni u publikaciji Annals of Nutrition and Metabolism, potvrdilo je sposobnost spiruline da snižava razinu masnoća u krvi: 78 osoba u dobi između 60 i 87 godina tijekom 16 tjedana uzimalo je ili osam grama suplementa spiruline na dan ili placebo.
Kod onih koji su uzimali spirulinu zabilježeno je značajno smanjenje razina kolesterola. Druga studija obuhvatila je 52 osobe u dobi od 37 do 61 godine, a povezivalo ih je to što im je nedavno bio nađen visok kolesterol. Sudionici su uzimali po gram suplementa spiruline svaki dan tijekom 12 tjedana, a na početku i na kraju tog perioda analizirana im je krv koju su vadili natašte. Na kraju pokusa prosječne vrijednosti triglicerida, ukupnog kolesterola i potencijalno štetnog LDL kolesterola bile su snižene (triglicerida 16,3 posto, LDL kolesterola 10,1 posto). Vrijednost krvnog tlaka, tjelesna težina i indeks tjelesne mase nisu se promijenili.
Doza od jednog grama pokazala se neučinkovitom u spuštanju vrijednosti tlaka, no u drugom istraživanju u kojem je primijenjena doza od 4,5 grama spiruline na dan, tlak je snižen kod osoba s njegovim normalnim razinama. Taj se učinak pripisuje pojačanoj produkciji dušikovog oksida, molekule koja pomaže širenju i opuštanju krvnih žila. Spirulina je i popularno alternativno sredstvo za ublažavanje simptoma alergijskog rinitisa, upale gornjih dišnih puteva izazvane alergenima kao što su pelud, životinjska dlaka ili grinje. Ima dokaza da je spirulina učinkovita i na tom polju - studija provedena na 127 osoba s alergijskim rinitisom pokazala je da redovito uzimanje dva grama spiruline na dan dramatično smanjuje simptome poput curenja nosa, kihanja, začepljenja i svrbeža nosa.
Učinak spiruline na virusne infekcije
Ima dokaza da bi spirulina mogla pomoći i kod slabokrvnosti. Postoji više oblika anemije, no najuobičajenija je ona kod koje je snižen hemoglobin u crvenim krvnim stanicama. Najčešća je kod starijih ljudi, a osnovni simptomi su joj slabost i stalni umor. Studija koja je uključila 40 starijih osoba s anemijom pokazala je da suplement spiruline povećava vrijednosti hemoglobina u crvenim krvnim stanicama i poboljšava funkcioniranje imuniteta. Smatra se da spirulina može pomoći i u kontroli razine šećera u krvi, što je potkrijepljeno nekim istraživanjima. U dvomjesečnoj je studiji 25 osoba s dijabetesom tipa 2 uzimalo dva grama spiruline na dan, što je rezultiralo značajnim snižavanjem razine šećera u krvi. Snižena je bila vrijednost glikoziliranog hemoglobina (HbA1c, pokazuje razinu glukoze u krvi u posljednja tri mjeseca) toliko da je upućivala na smanjenje rizika od smrti povezane s dijabetesom za 21 posto. Ipak, treba imati na umu da je ovo bila mala i kratkotrajna studija, kao i mnoge ovdje navedene. Potrebno je više istraživanja kako bi se donijeli jasni stavovi.
Prema navodima NIH-a, medicinska istraživanja na putu su da objasne i utvrde učinak spiruline na virusne infekcije, oticanje zglobova, cijeljenje rana i rad imunosnog sustava. Prema istom izvoru, nema još dovoljno dokaza o pomoći suplemenata spiruline kod probavljanja i mršavljenja niti kod tretiranja problema s pamćenjem i depresije. Studije još trebaju dokazati podiže li spirulina razinu energije i ublažava li umor te djeluje li u značajnoj mjeri na PMS i ADHD.
VAŽNO IZ KAKVOG OKOLIŠA DOLAZI
Općenito, liječnici smatraju da je spirulina sigurna za konzumaciju. No, u prirodi ona može biti onečišćena metalima, štetnim bakterijama i toksinima koje proizvode određene alge, ako raste u nesigurnom okolišu. Kontaminirana spirulina posebno je opasna za djecu jer može izazvati oštećenje jetre, mučninu, povraćanje, žeđ, slabost, prebrz rad srca, šok organizma, čak i smrt. Stručnjaci preporučuju kod kupnje suplemenata provjeriti je li spirulina rasla u sigurnim uvjetima i je li testirana na toksine.
Oboljeli od određenih autoimunih bolesti trebali bi izbjegavati suplemente spiruline, savjetuje NIH. S obzirom na to da spirulina potiče imunosni sistem na rad, njeni suplementi mogli bi pogoršati simptome multiple skleroze, lupusa, reumatoidnog artritisa i drugih bolesti povezanih s pretjerano aktivnim imunosnim sustavom.
Iz istog razloga spirulina može oslabiti djelovanje imunosupresiva, lijekova kojima se često tretiraju autoimune bolesti i koji sprečavaju odbacivanje transplantiranih organa. Spirulina može utjecati i na rad lijekova koji usporavaju zgrušavanje krvi (primjerice varfarin), kao i nesteroidnih protuupalnih lijekova. Uzimanje spiruline istodobno s drugim biljnim suplementima koji usporavaju zgrušavanje krvi može povećati rizik od krvarenja. U te biljke ubrajaju se klinčić, češnjak, đumbir, ginkgo, ginseng i kurkuma, navodi NIH. Trudnice i dojilje ne bi trebale uzimati spirulinu, jer nema dovoljno dokaza za njihovu sigurnost. Oboljeli od fenilketonurije, rijetkog genetskog metaboličkog poremećaja, ne smiju uzimati spirulinu, jer ona može pogoršati njihovo stanje. Budući da općenito nisu utvrđene sigurne doze spiruline, najbolje se o njenu uzimanju savjetovati s liječnikom te se pridržavati uputa na proizvodu.