mjesec svjesnosti o štitnjači

Upute za samopregled - samo jedan pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, a od toga njih 20 % stanovnici su Europe.

 

Bolesti štitnjače pogađaju milijune ljudi širom svijeta, uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života te utječu na svakodnevni život i aktivnosti pojedinca. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, a od toga njih 20 % stanovnici su Europe. Često su udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću. Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u skupini endokrinoloških bolesti (odmah iza šećerne bolesti). Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) obilježava "Mjesec svjesnosti o štitnjači" svake godine u siječnju, s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.

Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda) jedna je od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do tumora opasnih po život. Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ukoliko se smanji produkcija T3 i T4, hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste, što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).

Faktori koji dovode do bolesti štitnjače su loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza. Od svih bolesti štitnjače češće obolijevaju žene pa se tako hipertireoza javlja u gotovo 2% žena, češće u dobi od 20 do 40 godina. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma se mogu smanjiti i s godinama te uz gubitak mišićnog tkiva dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma. Ako starije osobe vježbanjem ne povećavaju ili održavaju mišićnu masu, mogu postati podložni rastu masti u tijelu.


Štitnjača i trudnoća

Majčini problemi sa štitnom žlijezdom mogu imati utjecaj na fizički i psihički razvoj djeteta. Potrebno je pod kontrolom imati eventualne bolesti štitne žlijezde, a ne smije se zanemariti ni činjenica da su bolesti štitnjače u određenoj mjeri nasljedne. Promjene u funkciji štitnjače normalna su popratna pojava tijekom trudnoće, ali je važna i redovita kontrola štitnjače. Moguć je malen porast volumena štitnjače, ali to je nešto češće u predjelima sa zabilježenim deficitom joda. S funkcionalnim promjenama štitnjače povezana su dva hormona – humani korionski gonadotropin (HCG) i estrogen. Stanje granične hipertireoze često nije potrebno medikamentozno liječiti, ali stanje hipotireoze jest. Pravilna sekrecija hormona štitnjače pomaže održavanje trudnoće te uredan razvoj živčanog sustava djeteta. U prvom tromjesečju, dijete prima hormone štitnjače preko posteljice, zbog čega je važna hormonalna ravnoteža majke. Nakon toga, djetetova štitnjača sazrijeva i sama počinje proizvoditi hormone. Ipak, dijete i dalje ostaje ovisno o majčinom unosu joda, koji je nužan za sintezu hormona štitnjače. Svim trudnicama se preporučuje pregled štitnjače kod specijalista, a ženama koje su i prije trudnoće imale problema sa štitnjačom, preporučuje se češća kontrola stanja tijekom trudnoće.

Preventiva i rana dijagnostika su najvažnije. Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se: ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata; laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače; ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači; scintigrafija štitnjače. CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače.


Edukacija

Naučite kako sami možete pregledati štitnjaču, saznajte kako su stres i prehrana povezani s ovom žlijezdom, koju nazivaju energetskom centralom organizma, potražite savjet liječnika ili obavite liječnički pregled. Jer ako vaša štitnjača ne funkcionira pravilno - ne funkcionirate ni vi! 

Upute za samopregled - pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

  1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.

  2. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.

  3. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.

  4. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.

  5. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom. 


Prvi korak - promijenite stil života!

Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana pokušajte odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i aktivnosti koje vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije otići na spavanje kako biste odmorili organizam za novi dan.


Prehrana

Uravnotežena prehrana treba biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. Prilagodite se potrebama svoga organizma, jer se one razlikuju od pojedinca do pojedinca i vremenom se mogu promijeniti. Ritam hranjenja također je važno prilagoditi vlastitom bioritmu, a u prehranu uvesti namirnice bogate nutrijentima koji potiču sintezu i pretvorbu hormona štitnjače, poput joda, selena i omega masnih kiselina. Namirnice koje je svakako dobro uključiti u prehranu, a ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje. Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućeg ometanja apsorpcije joda su: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti već ograničite unos na dva do tri puta tjedno. Izbjegavajte šećer, gluten, kvasac, kravlje mlijeko i sve procesuirane namirnice. Konzumirajte hranu bogatu selenom (losos, brazilski oraščići) i cinkom (bademi, bućine sjemenke, piletina, puretina).

Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava,gazirana pića, neki čajevi) te stimulanse, kao što su pušenje i alkohol. Povećajte unos prehrambenih vlakana jer su osobe oboljele od hipotireoze sklone slabijoj probavi i konstipaciji (zatvoru). Prehrana bogata vlaknima (oko 30 grama dnevno) poboljšava probavu i povećava osjećaj sitosti. Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice. Ako pušite - pokušajte postupno smanjiti broj cigareta u danu, preporuka je u konačnici prestanak pušenja.

 

Povećajte unos vode - slab rad štitnjače direktno utječe na metabolizam, a za povećanje metaboličkih procesa potrebno je dnevno konzumirati najmanje 8 do 12 čaša vode.


Tjelesna aktivnost

Budite redovito aktivni jer je tjelesna aktivnost posebno važna ako patite od hipotireoze. Vježbanje je neophodno za ubrzavanje metabolizma i pomoć pri mršavljenju. Preporučuje se 30 do 45 minuta dnevno tjelovježbe. Ako se već redovito bavite nekom fizičkom aktivnosti, povećajte aktivnosti za samo 10 minuta dnevno i rezultati neće izostati. Ne samo da ćete tako ubrzati metabolizam i smanjiti pritisak na štitnu žlijezdu, nego ćete i ojačati imunološki sustav, ojačati muskulaturu, popraviti raspoloženje te doprinijeti očuvanju mentalnih sposobnosti i pamćenja u starijoj dobi.

Stres - naučite upravljati stresom kako stres ne bi upravljao vašim zdravljem!

Neizbježan i sveprisutan u našem svakodnevnom životu stres je ujedno i glavni faktor koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorijevanja. Neučinkoviti načini s kojima često pokušavamo smanjiti posljedice stresa (prejedanja, prekomjerno pijenje kave, redovite konzumacije alkohola i nikotina) ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom.

Iako ne možemo izbjeći stresne situacije, važno je razviti dobre načine suočavanja sa stresom, kako bismo umanjili negativne učinke stresa na organizam. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Važno je i dovoljno spavati, dovoljno vremena posvetiti sebi i svojim potrebama te slušati poruke koje nam šalje tijelo - ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti. Odredite vrijeme koje će biti posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima koje će vas opustiti te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i bit ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema. Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna!
 

Članak pripremila: Marija Škes, mag. educ. reh., voditeljica Odsjeka za zdrave stilove života, Odjel za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo