Mozak treba izazove

Upotreba kompjutora usporava propadanje uma

Upotreba kompjutora može pozitivno utjecati na nas kad uđemo u zlatne godine života, pokazala je studija znanstvenika s klinike Mayo u Scottsdaleu objavljena danas (4. ožujka). Ona je produbila razumijevanje veze između zaposlenog mozga i smanjenja kognitivnog propadanja u kasnijim godinama.

Kako starimo, naš mozak neizbježno propada; ne samo što se smanjuje, nego dolazi do promjena i na staničnoj i krvožilnoj razini. Učestalost moždanog udara, lezija na mozgu i raznih oblika demencije također raste s dobi. Takvo propadanje ne pogađa sve jednako, a ta razlika među pojedincima potaknula je brojna istraživanja. 

Studije su se fokusirale na utjecaj fizičke i mentalne aktivnosti, prehranu i suplemente, a svi ti faktori, čini se, imaju neku ulogu u održavanju mozga mladim i britkim.

No, mnogo je problema u mjerenju utjecaja bilo kojeg od tih faktora na starenje mozga. Osim toga, star mozak živi u starom tijelu, a i jedno i drugo tijekom desetljeća prošli su kroz mnogo toga, pozitivnog i negativnog. Količina mentalne aktivnosti samo je jedan od mogućih faktora koji mogu utjecati na razinu mentalne sposobnosti u starijoj dobi.

Primjerice, studija koju je 2014. godine proveo Institut za Alzheimer u Wisconsinu pokazala je da je kod osoba koje češće zahtjevno angažiraju mozak manje smanjen volumen mozga u dijelovima koji su povezani s Alzheimerom, uključujući hipokampus (dio važan za spajanje informacija). Drugo je istraživanje pokazalo da osobe s kognitivno stimulirajućim zanimanjima, kao što su liječnici, glazbenici, piloti i arhitekti, održavaju kognitivnu moć i u starosti.

 

Rad na kompjutoru pomaže seniorima

Znanstvenici s klinike Mayo odlučili su iz drugog kuta pogledati interakciju između umne aktivnosti i problema s razmišljanjem i pamćenjem kod seniora. Četiri su godine pratili 1.929 osoba od 70 i više godina. Svaki sudionik je ispunio upitnik o svojim uobičajenim mentalnim aktivnostima koje su uključivale upotrebu kompjutora, ručni rad, čitanje te društvene aktivnosti.

Rezultati su bili najbolji kod onih koji su radili na kompjutoru: pokazalo se da je manje vjerojatno da će ispitanici koji su tjedno upotrebljavali kompjutor razviti probleme s pamćenjem i razmišljanjem tijekom istraživanja. U toj je skupini 17,9 posto sudionika pokazivalo blag kognitivni pad; u skupini koja nije koristila kompjutor takvih je bilo 30,9 posto.

Općenito, ljudi koji su redovito koristili kompjutor imali su 42 posto manju vjerojatnost za manifestiranje kognitivnog propadanja.

Za osobe koje su su bile društveno aktivne i one koje su čitale magazine ta je vjerojatnost bila manja 23, odnosno 30 posto. Osobe koje su se zabavljale ručnim radom, uključujući pletenje, imale su 16 posto manju vjerojatnost za probleme pamćenja, a oni koji su igrali igrice 14 posto. Rezultati studije bit će predstavljeni na godišnjem susretu američkih neurologa u travnju u Vancouveru.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo