Ovo svi roditelji žele znati

Upomoć! Kako spasiti izbijeni zub?

Dr. Snježana Kadić, specijalist dječje i preventivne stomatologije koja od 2011. radi kao specijalist dječje stomatologije u Stomatološkoj poliklinici Zagreb, odgovara na najčešća pitanja roditelja iz ordinacije.

1. Kada djeca počinju dobivati prve zubiće te utječe li majčino ponašanje u trudnoći na formiranje i kvalitetu mliječnih zuba?

Djeci počinju nicati mliječni zubi najčešće oko šestog mjeseca života, no mogu se pojaviti i dva mjeseca prije ili kasnije. Nerijetko se dogodi da mliječni zubići ne izrastu do desetog mjeseca, pa i kasnije, što roditelje ne bi trebalo zabrinjavati. Do treće godine života djetetu obično izraste svih 20 mliječnih zubića. Budući da razvoj mliječnih zubića počinje već u šestom tjednu intrauterinog života, a trajnih u sedamnaestom tjednu, vrlo je važno da se trudnica hrani raznoliko, uravnoteženo i zdravo. Pogotovo je važno da pazi na dovoljan unos kalcija, fosfora, proteina te vitamina A, C i D. To da beba trudnici "povlači" kalcij iz zuba te da zbog toga trudnicama "propadaju" zubi nije istina, to je samo mit. Osim pravilne prehrane, vrlo je važno da trudnica izbjegava unos alkohola i ne puši. Znanstveno je dokazano da pušenje u doba trudnoće za 20 do 30 posto povećava rizik od pojave rascijepa usana i nepca u novorođenčadi.

 


2. Od koje dobi roditelji trebaju voditi brigu o zubićima?

Za mliječne zubiće potrebno se brinuti čim niknu. Dovoljna je mala četkica za zube, prilagođena njihovoj dobi, a pasta za zube počinje se koristiti tek nakon druge godine života, i to u količini zrna riže. Kada dijete nauči ispljunuti, a to je oko treće godine, na četkicu treba staviti paste u količini koja odgovara zrnu graška. Najbolje je malo dijete posjesti u krilo tako da vam je okrenuto leđima, a da mu je glava naslonjena na vaša prsa. Perite zube ispred ogledala tako da oboje vidite što se i kako radi. Temeljito operite vanjske i unutrašnje plohe zuba. Kad niknu mliječni kutnjaci, čvrstim pokretima naprijed-nazad operite i njihove grizne plohe. Većem djetetu treba prati zube stojeći ili sjedeći ispred njega, dijete neka je okrenuto licem prema roditelju. Zubi se obavezno peru barem dva puta dnevno, nakon glavnih obroka i obavezno prije spavanja. Nakon pranja zubića djetetu možete dati samo vodu, a ako baš želi popiti mlijeko ili pojesti keks, ponovno mu operite zube. Majke koje doje djecu, a kojima su već izrasli zubići, trebale bi im nakon noćnog hranjenja prebrisati zubiće čistom gazom navlaženom vodom. Djetetu treba prati zube i nadzirati njegovo pranje do sedme godine.

Snimio: Marko Todorov/HANZA MEDIA

 

3. Kako prehrana utječe na kvarenje mliječnih zuba?

Ako dijete jede previše slatkiša ili pije previše sokova, vrlo će se brzo pojaviti karijes na mliječnim zubićima, pogotovo ako se zubi premalo peru. Karijes nastaje tako što se kariogene bakterije koje imamo u ustima hrane ugljikohidratima (pogotovo "vole" rafinirane šećere iz slatkiša i sokova te se stvaraju kiseline koje razaraju površinu cakline. Bakterije tada prodiru sve dublje i dolazi do širenja karijesa.
Zato je važno pravilnim i redovitim pranjem ukloniti plak sa zubića, jer upravo je on stanište kariogenih bakterija. Također, važno je djeci ograničiti unos šećera u hrani ili piću. Kariogene bakterije ne koriste samo šećer iz klasičnih slatkiša nego i iz hrane koja se i ne smatra opasnom po zubiće, a to su žitarice, slatka peciva, pekmezi, palačinke, pudinzi, voćni jogurti, kolači... Dobra alternativa slatkišima je voće. Glavno piće trebala bi biti voda. Sokovi, posebno gazirani, sadrže velike količine otopljenog šećera.

 

4. Treba li koristiti paste s fluorom ili ne? Kada se djetetu može prepustiti da samo opere zube?

Do treće godine zubići se mogu četkati samo četkicom, bez zubne paste, no ako je dijete sklono karijesu ili ga već ima, obavezno treba koristiti dječja zubna pasta s fluorom u količini zrna riže. Tek nakon šeste godine može se staviti na četkicu otprilike jedan centimetar paste. Većina dječjih zubnih pasti sadrži fluor, za koji je znanstveno dokazano da povećava otpornost cakline na karijes i tako smanjuju karijes za 24 posto. Četkicu treba mijenjati najmanje svaka tri mjeseca, a ako je potrebno i češće (kada vidite da su se vlakna četkice počela širiti u stranu).

 

5. Kada je vrijeme za prvi posjet zubaru?

Čim počnu nicati mliječni zubi, oko šestog mjeseca života. Redovne kontrole trebaju biti svaka tri mjeseca kod djece s visokim rizikom od karijesa, odnosno najmanje svakih šest mjeseci kod ostale djece. Ne smije se čekati da dijete zaboli zub pa da ga roditelji prvi put odvedu stomatologu. Za prvog posjeta stomatolog će samo pogledati usnu šupljinu djeteta i zubiće ako su niknuli. Objasnit će roditeljima redoslijed nicanja mliječnih zuba, uputiti ih u održavanje higijene te ih upozoriti da djeci noću ne daju bočicu sa slatkim tekućinama jer će to dovesti do pojave tzv. karijesa bočice. Radi se o karijesu koji se javlja izuzetno brzo i roditelji ponekad kažu da zubići izrastaju takvi, već destruirani karijesom. To nije točno jer svakom djetetu izrastu zdravi mliječni zubići. Bolest prvo zahvaća gornje sjekutiće, a zatim i kutnjake. Karijes bočice počinje kao pojava bijelih mrlja ili bijele linije u području uz gingivu gornjih sjekutića te napreduje u prave rupice, odnosno defekte u caklini kada počinje poprimati smećkastu boju te prelazi na dentin, tkivo ispod cakline. Zato nakon godinu dana dijete treba učiti da pije iz čaše. Roditelje također upozoravamo da ne koriste pribor za hranu koji koriste djeca te da nikako ne ližu djetetovu dudu (koja je npr. pala na pod pa da je "očiste") jer se na taj način prenose kariogene bakterije iz njihovih u djetetova usta.

Snimio: Marko Todorov/HANZA MEDIA

O STOMATOLOGINJI:

Obožavam svoj posao i rad s djecom te se zbog toga osjećam kao prava sretnica! Djeca su zaista divna, uvijek iskrena, s njima se nasmijem i razvesele me i kad sam najtužnija. Ordinacija je puna njihovih crteža te poruka koje me ponekad i rasplaču od ganuća. Nadimak mi je često i Zubić vila :-).
U horoskopu sam Vodenjak (rođena na Valentinovo :-)), rođena sam u Zagrebu, a živim u Samoboru. Nisam udana i još nemam djece, ali se tome jako veselim, a do tada uživam s nećakinjom i nećakom. Obožavam skijanje, trčanje,
klizanje i rolanje. Volim peći kolače, plesati salsu i bachatu, izlaziti, družiti se s prijateljima, a nadasve putovati.

 

6. Kako roditelji mogu pozitivno utjecati na dijete da održava higijenu i da se ne boji posjeta zubaru?

Najbolje bi bilo kada bi cijela obitelj, barem navečer, u kupaonici zajedno prala zube. Pretvorite vaše večernje četkanje zubi u igru, primjerice tko će dulje izdržati prati zube. Djecu treba pustiti da prvo sama operu zube pod vašim nadzorom, a onda vi uzmite četkicu i operite ih još jednom jer mala djeca najčešće samo žvaču i grickaju četkicu.
Isto vrijedi i za strah od odlaska stomatologu. I ovdje vi morate biti primjer! Dijete sve gleda i sluša, upija vaše riječi i izraze lica. Stoga se, kad idete stomatologu, nemojte hvatati za glavu i govoriti "joj, sutra moram zubaru, užas" jer će tada vaše dijete misliti da ste u strahu i da idete na mjesto koje je užasno, pa će se i ono početi bojati. I nemojte stalno djetetu ponavljati i uvjeravati ga da "se ne boji" i "da ga neće ništa boljeti" jer ćete postići kontraefekt. Odnosite se prema odlasku stomatologu kao i prema odlasku u vrtić ili nekoj drugoj obavezi, bez staha, ali i euforije.

Snimio: Marko Todorov/HANZA MEDIA

 

7. Postoje li neki trikovi kojima se može umiriti dijete koje je došlo stomatologu, a boji se pregleda?

Svako je dijete individua i zahtijeva jedinstven pristup, čak i blizanci. Vodim se, prije svega, idejom da stomatolog mora biti i djetetov prijatelj. Uvijek se "spustim" na djetetovu razinu i pokušam im razgovorom odvući pozornost te na taj način obično razbijem led. Trudim se da u ordinaciji bude veselo i da se druga djeca smiju dok su na stomatološkom stolcu. Važno je ići korak po korak i dijete upoznati sa svime u ordinaciji, pričati mu što čemu služi i pokazati što ćemo raditi, najprije na sebi ili roditelju pa na njegovom prstiću i tek onda u ustima. Obično dopustim da je roditelj s djetetom u ordinaciji, ali ima primjera kada je roditelje više strah nego dijete i tada ih zamolim da pričekaju u čekaonici.

 

8. Kako izgleda popravak zuba kod male djece? Daje li se anestezija ili ne?

Popravak zuba kod djece sličan je kao i kod odraslih. U našoj dječjoj ordinaciji radimo sa svrdlima za mikropreparaciju, koja su gotovo pa bezbolna, a ako mislim da bi zahvat mogao biti bolan, dajem lokalnu anesteziju. Djeci prije davanja lokalne anestezije sve objasnim, pokažem im i špricu, odnosno karpulu u kojoj se nalaze "čarobne kapi" koje će uspavati njihov zubić i koji onda dok "spava" neće ništa osjetiti, a probudit će se zdrav i popravljen. Na svojoj rukavici pokažem im kako će kapi iz igle jedna po jedna izlaziti kroz iglicu i uspavljivati zubić. Tako dijete ne gubi povjerenje jer mu se ne laže. Prije davanja anestetika, kao i prije bilo kojeg drugog zahvata, roditelj ispunjava upitnik o zdravstvenom stanju djeteta, u kojem detaljno bilježimo njegovu opću zdravstvenu anamnezu, a dozu anestetika uvijek prilagodim dobi i težini djeteta.

 

9. Utječe li duda ili sisanje prsta na formiranje zubića i u kojoj mjeri?

Sisanje prsta, najčešće palca, smatra se navikom koja može dovesti do poremećaja u položaju zuba. Dolazi do prednjeg otvorenog zagriza (povećan okomiti razmak između gornjih i donjih sjekutića), naginjanja gornjih sjekutića prema naprijed, povećava se horizontalni razmak između gornjih i donjih sjekutića te se razvija eventualni stražnji križni zagriz. Ako sisanje prsta prestane do 7. godine, odnosno do početka nicanja trajnih sjekutića, zubići se sami isprave. Ali, ako se ta navika nastavi kad počnu nicati trajni sjekutići, tada će za ispravljanje biti potreban ortodontski tretman, no tek kad dijete prestane sisati prst. Istu stvar može uzrokovati i produljeno dudanje dude, dakle iza treće godine, ali su te promjene u zagrizu obično blaže.

 

10. Kakvo je zdravstveno stanje zuba kod djece u Hrvatskoj?

Stanje oralnog zdravlja kod djece u Hrvatskoj jako je loše. Indeks kojim se mjeri stanje oralnog zdravlja u svijetu je KEP indeks (K kao kariozni zubi, E kao ekstrahirani ili izvađeni zubi i P kao plombirani zubi). U razdoblju od 1991. do 2013. godine prosječni KEP indeks za Hrvatsku je iznosio 6,69, a u istom je periodu za europske zemlje bio 2,35. Malo je bolja situacija u većim gradovima.
U Zagrebu je, primjerice, taj indeks iznosio 4,1 u djece dobi od 7 do 14 godina. Da je stanje alarmantno, govori i činjenica da kolege s oralne kirurgije poliklinike kažu da nikad nisu vadili više kutnjaka kod djece nego sada, što je sve posljedica teških karijesa i nebrige za oralno zdravlje.


I konačno... Što kad vaše dijete izbije zub?

Stavite zub u mlijeko i jurite kod prvog stomatologa

Vrlo se često dogodi da djeca udare zubiće, najčešće u igri i sportu. Jedna od najčešćih trauma u mliječnoj denticiji je luksacija, odnosno rasklimavanje zubića, te intruzija, odnosno utiskivanje zubića u kost.

Snimio: Marko Todorov/HANZA MEDIA

Ako se dogodi trauma, treba hitno otići stomatologu koji će procijeniti treba li rasklimane zubiće povezati u splint (rasklimani zub ili zubi se povežu kompozitom i žicom za zdrave, čvrste zube) ili će biti dovoljna RTG snimka, mekša hrana i pojačana oralna higijena.

U slučaju utiskivanja mliječnog zuba, nije potrebno njegovo izvlačenje, on najčešće sam ponovno iznikne na svoje mjesto kroz nekoliko mjeseci. U slučaju izbijanja mliječnog zuba, ne treba ga vraćati u njegovu alveolu odnosno remplantirati jer postoji opasnost od oštećenja trajnog zametka koji se nalazi u kosti iznad korijena mliječnog zuba.

No, ako se radi o izbijanju trajnog zuba, onda ga treba odmah staviti ili u slinu, fiziološku otopinu ili mlijeko (nikako ga se ne smije ostaviti na suhom ili zamotati u maramicu) i što hitnije otići prvom stomatologu koji će ga vratiti na njegovo mjesto.

Ako je stomatolog daleko, potrebno je što manje dirati zub, isprati ga pod mlazom hladne vode i pokušati ga vratiti u usta na njegovo mjesto. Ovdje se radi zaista o minutama jer ako je trajni zub dulje od pola sata, odnosno sat vremena na suhom, njegova je remplantacija uzaludna i on će nakon nekog vremena ispasti sam.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo